Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DUGO PUTOVANJE ZAPADNOG BALKANA U EVROPU: Godina blokada i pandemije, ,,podrške“ i „zabrinutosti“

Objavljeno prije

na

Godina 2020. je za države na jugoistoku Evrope bila  godina stagnacije u pridruživanju EU. Osim opadanja ekonomske moći stanovništva i produbljivanja političke polarizacije, nema pomaka u vladavini prava. A to je ključna pretpostavka da se proces integracija ubrza

 

Kada je krajem 2019. na dužnost, stupila Evropska komisija na čelu sa njemačkom političarkom Ursulom fon der Lajen, jedna od poruka je bila da će joj Zapadni Balkan i politika proširenja biti prioritet.

,,Na kraju petogodišnjeg mandata, trebalo bi da imamo bar jednu zemlju spremnu da uđe u EU”, izjavio je tada novoimenovani komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Realno, tako nešto može da postigne samo Crna Gora, znatno teže Srbija koja,  prvi put od početka pristupnih pregovora, nije otvorila nijedno poglavlje u 2020. godini.

Tokom svoje prve zvanične posjete Briselu crnogorski premijer Zdravko Krivokapić je obećao sve ono što EU godinama traži od vlasti u Podgorici: borbu protiv korupcije i kriminala, preporod pravosuđa i pravdu za sve.

EU će budno motriti na konkretizaciju tih obećanja, ali ni njena olako obećana brzina nije se tokom 2020. potvrdila u realnosti. Krajem marta Albanija i Sjeverna Makedonije dobile su konačno zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora sa EU, ali ne i datum. Malo je naznaka da će ga uskoro i biti zbog blokade od strane nekih država Unije, organizacije gdje se sve važne odluke donose konsenzusom svih država članica.

Takođe, iako su zemlje članice EU početkom maja 2020. na takozvanom ,,Zagrebačkom samitu” potvrdile evropsku perspektivu za zemlje Zapadnog Balkana, izostao je konsenzus  članica i kada je ukupna politika proširenja u pitanju.

To se nije očekivalo, s obzirom na to da su na čelu EU tokom 2020. bile Hrvatska i Njemačka, zemlje koje snažno podržavaju proces pristupanja. To  čini i Mađarska iz koje dolazi komesar Varhelji, inače pristalica politike  desničarskog premijera te države Viktora Orbana.

Orban ne dijeli  zabrinutost zbog stanja demokratije u balkanskim državama. On je, na primjer, bio taj koji je bivšeg korumpiranog sjevernomakedonskog premijera Nikolu Grueskog spasio zatvora. Što se Mađarska više zalaže za Balkan, utoliko je veća skepsa u Francuskoj, Holandiji, ali i u Njemačkoj. Strahuje se da Mađarska koristi države jugoistočne Evrope samo da bi proširila zonu svog uticaja i tako se odbranila od izbjeglica.

Mnogi su se ponadali da će tradicionalna njemačka praktičnost i efiksanost uspjeti u drugoj polovini godine da riješi nagomilane probleme u EU. Počev od nikad većeg i značajnijeg EU budžeta, na kome se zasniva oporavak pandemijom pokošene Evrope, pa do balkanskih zavrzlama i nesuglasica.

Najznačajnijoj državi Unije pošlo je za rukom da usaglasi paket za opravak EU, od skoro dvije hiljade miljardi eura, čak i Bregzit, ali ne i odnose na Balkanu. Njemački državni sekretar za Evropu Mihael Rot rekao je da je zbog toga veoma frustriran i duboko razočaran, upozorivši da se blokadama čini ,,ozbiljna politička greška” koja bi mogla da ugrozi bezbjednost i stabilnost ne samo Zapadnog Balkana nego i cijele Evrope.

,,To je težak udarac za našu politiku prema Zapadnom Balkanu čiji je cilj razvoj stabilnosti i demokratije u ovom regionu”, kazao je Rot.

U Evropskoj komisiji navode da se određeni napredak ipak postigao, jer se sa Zapadnim Balkanom ove godine radilo ,,na više frontova”: počev od pomoći u borbi protiv pandemije, preko Ekonomsko-investicionog plana za dugoročni oporavak regiona, pa sve do usvajnja nove metodologije koju su, kako naglašavaju, prihvatile i sve članice EU, a koja je trebalo da odblokira i ubrza pregovore o pristupanju zemalja regiona.

Posmatrano po zemljama, situacija je dosta sumorna. Albanija je blokirana zahtjevima Holandije, Francuske i Danske koje traže dodatni napredak u oblasti vladavine prava i borbi protiv korupcije, dok se Sjeverna Makedonija suočava sa blokadom susjedne Bugarske zbog istorijskih i lingvističkih pitanja.

Srbija, uljuljkana u jednopartizmu, ima najmanji broj proevropskih pristalica u regiji. ,,Očigledno je da je razračunavanje sa organizovanim kriminalom, korupcijom, ekstremističkim organizacijama, percipirano kao preveliki trošak u odnosu na neizvjesnu političku dobit od evropskih integracija, i to je pogrešno”, ocjenjuje Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike.

BiH i dalje ima 14 prioritenih zadataka koje joj je postavila Evropska komisija da bi uopšte došla u poziciju da razmišlja o pristupnim pregovorima. Slično je sa Kosovom, dok se čeka da stvari oko međusobnog priznanja sa Srbijom budu riješena dolaskom nove garniture u Vašingtonu predvođene predsjednikom Džoom Bajdenom.

On je već saopštio da se radi na novoj strategiji za Balkan. S obzirom na njegove ranije stavove i sastav njegovog tima, već se može pretpostaviti kako bi sve to trebalo da izgleda. Uostalom, praksa pokazuje da Amerikanci uzimaju stvar u svoje ruke onda kada Evropa više ne zna kako dalje, a što je pokazala u posljednjih desetak godina kada se ona brinula o regionu.

Zato politički analitičari u Berlinu tvrde da samo Vašington može naćerati bugarskog premijera Bojka Borisova da skine blokadu Skoplju kako bi S.Makedonija napokon počela pristupne pregovore sa EU. Ili će on, uzdrman nizom afera i sa oslabljelom podrškom u stanovništvu, biti uklonjen sa vlasti u Sofiji.

Da bi se proces proširenja deblokirao potrebno je, kako navodi evroparlamentarac Vladimir Bilčik, mnogo više angažmana i povjerenja sa obje strane. ,,Mi smo najveći ekonomski i finansijski donator u regionu iako mnogi ljudi pogrešno misle da su to Kina i Rusija. Dalje, potrebno nam je više pozitivnog i konstruktivnog angažmana na proširenju i onda kada se radi o teškim pitanjima. Moramo da radimo i na povjerenju. Razumijem frustraciju ljudi u regionu, ali ne vidim bolju, smisleniju, održiviju i perspektivniju alternativu od evropske perspektive za region u cjelini. EU ne smije da bude dio političke igre na Balkanu, već cilj Balkana”, ističe ovaj konzervativni političar iz Slovačke.

U svakom slučaju, svojom stalnom ,,podrškom” i ,,zabrinutošću” čelnici EU su često ostavljali na cjedilu svoje pristalice na Zapadnom Balkanu. Stoga su mnogi od njih, posebno mladi, jaz između zaustavljenog proširenja EU i uvijek novih obećanja premošćavali iseljavanjem sa Balkana. Dodatni podsticaj tome pružio je njemački Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji je u martu stupio na snagu.

                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo