Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

Izlaznost je bila očekivana, posebno ako se poredi sa prethodnim predsjedničkim izborima, dok je činjenica da su građani dominantno ukazali povjerenje kandidatima koji dolaze iz opozicione odnosno vanparlamentarne partije koje time ne drže poluge državnog sistema, direktna poruka parlamentarnoj većini od 2020. i (ne)zadovoljstvo građana načinom na koji su vršili vlast.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

Agencija za sprečavanje korupcije je formalističkim odnosom nastavila da daje legitimitet zloupotrebi javnih resursa u svrhe kampanje, MUP je smanjio transparentnost i inkluzivnost procesa kontrole tačnosti biračkog spiska, a AZLP je svoju ulogu u procesu pronašla u sprečavanju posmatrača da rade svoj posao umjesto u zaštiti ličnih podataka građana.

Ustavni sud ni sa novoizabranim članovima nije našao način da popravi svoju transparentnost i efikasnost u donošenju politički osjetljivih odluka. Takođe, u dosadašnjem toku izbornog procesa svjedočili smo još jednom talasu dezinformacija, u kome su prednjačili korisnici društvenih mreža i marginalni portali iz regiona. Zakonska zabrana objavljivanja istraživanja javnog mnjenja dovela je do toga da nam umjesto metodološki utemeljenih istraživanja kredibilnih agencija koja služe informisanju građana, lažne podatke i istraživanja serviraju izmišljene parapolitičke organizacije i partijski dezinformatori. Iako smo u predizbornom periodu vidjeli i prijetnje i napade na kandidate, izborni dan je protekao mirno i uz valo malo proceduralnih nepravilnosti. Nadamo se da će tako i ostati. Pozitivni pomak u procesu je i to što je DIK unaprijedila svoju transparentnost. Iz svega ovoga je jasna neophodnost što skorije izborne reforme, koja treba da dovede do depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, sređivanja biračkog spiska, uvođenja reda u finansiranje kampanja, bolju zaštitu biračkog prava. Da li će do nje doći zavisi od „političke volje“, magične sintagme koja se uvijek nekako ispriječi svakom napretku Crne Gore.

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad. Iako ovaj program opozicija vidi kao neodrživu i populističku makroekonomsku politiku, povećanje minimalne zarade sa 220 na 450 EUR i povećanje prosječne zarade u Crnoj Gori od 100 EUR uvećalo je horizont očekivanja građana od političke elite. Izbori su, dakle, donijeli promjenu ključne političke paradigme koja će cijeli politički spektar usluga povući ka ljevici i artikulaciji klasnih tema i razlika. Ipak, očekivanja građana, kao i obećanja kandidata nisu realna s obzirom na ustavna ovlašćenja predsjednika.
Nije isključeno da je došlo i do tzv. strateškog glasanja: dio birača Demokrata i Demokratskog fronta dali su podršku Milatoviću budući da on, zbog ideološkog i političkog profila, kao novo lice politike, ima veće šanse da u drugom krugu pobijedi Đukanovića. Zato izbore i možemo čitati kao kraj duge epohe vlasti Demokratske partije socijalista, koja od gubitka vlasti 2020. godine trpi poraze na lokalnim izborima, a reforme i restruktutiranje liderstva ove partije čini se neminovnim rješenjem za najjaču opozicionu partiju. Odlazak Đukanovića sa vlasti značio bi otvaranje mogućnosti da se izađe iz kohabitacije koja čini politički sistem disfunkcionalnim i stvaranje prostora za konsolidaciju stabilnije većine za buduću izvršnu vlast u Crnoj Gori.
Predsjednik, prema Ustavu, predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, vrhovni je komandant Vojske, učestvuje u diplomatskim poslovima zemlje i njegove su funkcije dosta ceremonijalnog karaktera. Dakle, sa te pozicije nije moguće značajnije usmjeriti unutrašnji i spoljašnji kurs Crne Gore, što znači da bi smjena ove komponente izvršne vlasti imala uticaj uglavnom na unutrašnje političke procese i reforme i nikako ne može negativno uticati na spoljnu politiku zemlje.

 

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

Da su to shvatili u Demokratskoj partiji socijalita, svoga lidera bi sačuvali, a ‘iznjedrili’ bi nekoga ko bi govorio ,,iz glave cijela naroda”, a to, u crnogorskom slučaju, može jedino biti neko koga će svi etnički i politički entiteti doživljavati makar kao dalju svojtu. Da su to shvatili u Demokratskom frontu, ne bi nabrzaka uvalili Andriji Mandiću ulogu pomiritelja, izlažući ga opasnosti od javnog sprdanja od strane onih koji su trebali da glasaju za njega. Da su to shvatili u Demokratama Crne Gore, našli bi nekoga koga bi ‘časti mi’ Bečić podržao svim srcem, a taj neko bi trebao da se na to ‘časti mi’ odaziva svojim prepoznatljivim iskustvom nepartijskog pomiritelja i ‘svedržitelja’. Uspjeh Jakova Milatovića bi, pored ostalog, mogao da bude rezultat upravo tog njegovog odmaka od partijskog identiteta i nagovještaja da bi on mogao biti predsjednik čije su mane većini podnošljive.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

Ukratko, može se slobodno zaključiti da je Milatović imao više sreće nego političke mudrosti da kompletnu situaciju okrene u svoju korist. Tome je najviše doprinijela druga strana i udruženi napori predstavnika DPS-a i DF-a u Državnoj izbornog komisiji koji su učinili sve kako bi u drugom krugu vidjeli duel (zapravo duet) Đukanović-Mandić. To bi bila utakmica iz koje bi Đukanović vjerovatno izašao kao pobjednik, a Andrija Mandić kao novi lider opozicije čime bi oba ova političara mogla da nastave svoj politički život. Win-win situacija za sve, osim za građane.

Sve ono što se dešavalo u vezi sa kandidaturom Spajića i očiglednog prekoračenja ovlašćenja DIK-a u tom slučaju, vjerovatno je po inerciji poguralo određeni broj glasova ka kanditatu PES-a, pa čak i onih koji su bili voljni da pređu preko nesporne činjenice da je Spajić u kontinuitetu obmanjivao crnogorsku javnost u vezi sa svojim državljanstvom.

 

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku. Svijedoci smo da drugim gubitnicima izbora, kako sad, tako ranije, to ne pada na pamet. Prvi krug izbora je bio relativno korektan i miran, što drugi, uvjeren sam, neće biti. Najavljenom podrškom svih partija avgustovske većine Milatoviću za drugi krug, po ocjeni skoro svih analitičara, on ima nedostižnu prednost. Ne dijelim njihovo mišljenje, smatram da će drugi krug biti mnogo neizvjesniji nego se pretpostavlja, da Milatović svakako ima blagu prednost, ali da se Đukanović neće lako dati. Mislim da je podrška Milatoviću od dijela lidera partija neiskrena, da oni u Pokretu Evropa sad prije svega vide konkurciju, opasnu za njih i njihove partije, koje su u stvari njihova lična, profitabilna preduzeća, stoga je pitanje kakvu će internu poruku prenijeti svojim glasačima i simpatizerima. Uz to, računam da će u drugom krugu Đukanović upotrijebiti prljav novac za „kupovinu“ dijela glasača, te da će mobilisati manjinske narode da mu daju podršku koja je u prvom krugu bila mnogo manja od očekivane. Lično, nemam povjerenja ni u jednog ni u drugog kandidata, niti njihove partije, stoga ću, kao i u prvom krugu, neizlaskom na njih iskazati svoj stav. PES smatram populističkim i kleronacionalističkim pokretom, a što mislim o DPS-u i Đukanoviću bezbroj puta sam javno saopštio.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo