Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Iz sjenke na vidjelo

Objavljeno prije

na

BALŠA BRKOVIĆ, KNJIŽEVNIK:

Farsa na kvadrat

Ne znači ništa dobro za Crnu Goru, nema sumnje. Imate onu staru floskulu da se istorija, kada se ponovi, ukazuje kao farsa, ali niko nije probao da objasni što se dešava kada imate farsu na kvadrat? A ovo jeste – farsa na kvadrat.

Crna Gora ne može očekivati ništa dobro od njegovog povratka, ali, pretpostavljam da imate jednu grupaciju koja mnogo toga očekuje od njegovog povratka. A to je ključni problem Crne Gore – što se njeno dobro mjeri isključivo dobrom jedne male, mračne i kriminogene grupacije. A sve se to dešava uz golemu podršku dijela intelektualaca. To će, vjerujem, biti zanimljiv prostor za analize, jednom…

Zašto se vraća? Mora da ga je neka nužda natjerala. Sada liči na čovjeka koji više nikome ne vjeruje sasvim. Tako je izgledalo i u kampanji. Diktatori, po pravilu, u sutonskoj fazi svoje vladavine tonu u neku vrstu samoće… Možda će se vratiti i na druge funkcije – pa da bude istovremeno i predsjednik i premijer i prvi čovjek košarkaškog saveza. Možda i predsjednik CANU, i poglavar CPC?

SRĐA PAVLOVIĆ, PROFESOR NA UNIVERZITETU ALBERTE U KANADI
Putinizacija Crne Gore

Milo Đukanović se formalno vratio na političku funkciju zato što je to mogao. Nije bilo nikoga da ga u tome spriječi, bez obzira na to što su opozicioni prvaci glasno, često i multimedijalno najavljivali odlučne akcije međunarodne zajednice ukoliko se Primus vrati u politiku. Nadam se da će Đukanovićev neometen povratak na vlast poslužiti kao motivacija da se ozbiljno preispita dosadašnje neutemeljeno opoziciono ,,deponovanje” političkog povjerenja na međunarodne adrese. Možda ovo bude i prilika da se analitički odmjeri stvarni nivo interesa i interesovanja koje međunarodni faktori imaju za Crnu Goru. Mislim da bi taj reality check bio koristan za sve one koji se zalažu za promjene u Crnoj Gori.

Đukanović je demonstrirao nesporni talenat za političko preživljavanje. Istovremeno, njegova politička dugovječnost je proizvod i potpune kontrole institucija i resursa države u cilju ostvarivanja i očuvanja vlasti. Đukanovićev ,,povratak” je ogledalo u kojem se jasno odslikava teško stanje crnogorskog društva i problematični karakter crnogorskog političkog prostora. Tokom svojih proteklih mandata Đukanović je uspješno okončao sve tri faze uništavanja demokratskog pokušaja u Crnoj Gori. Građani su prvo prepadnuti ratovima, fizičkom eliminacijom, i gubitkom postojećeg državnog okvira. Potom su osiromašeni i svedeni na poslušne najamnike crnogorskih tranzicijskih plutokrata. Istovremeno, kroz seriju izbornih pobjeda, Đukanović i njegov DPS su gotovo sasvim ugasili nadu građana da se bilo šta može promijeniti, a sebe predstavili kod kuće i u inostranstvu kao jedinu sigurnu ruku koja može da vodi Crnu Goru.

To je svojevrsna putinizacija Crne Gore. Za razliku od svog idola, Vladimira Vladimiroviča, koji se razgolićen do pojasa fotografiše u ruskoj divljini, i kroz kojega šapuće politički i ideološki Orijent, crnogorski Baš Čelik svoju snagu projektuje tako što uz osmijeh i s lakoćom podiže masivnu bocu francuskog šampanjca. To je projekcija crnogorske političke prevrtljivosti zalivene sladunjavim evropskim vinom. Dublju analizu političke upotrebljivosti Đukanovićeve harizme i fizičkog izgleda, kao i političke dominantnosti, prepuštam antropolozima. Imajući u vidu njegovu prilagodljivost, kao i spremnost mnogih segmenata crnogorskog društva da hitro uhvate korak sa moćnim političkim povratnikom, nijesam siguran da će sedma vlada Mila Đukanovića biti na velikim iskušenjima. Mislim da će on brzo naći zajednički jezik sa onim međunarodnim partnerima koji pridaju značaj NATO integracijama. Ne treba zaboraviti da je Zapad oduvijek tetošio diktatore.

 

SVETOZAR JOVIĆEVIĆ, PROFESOR
Odstupnica

Motivi Đukanovićevog povratka su lični i kolektivni.

Kao kolektivni motiv vidim zahtjev njegovog neposrednog okruženja, političkog a možda i nekog drugog, u situaciji koja teži dramatičnoj. Takozvana stara garda, čiji su politički i materijalni interesi ugroženi, u Milu Đukanoviću vide spas. Obraćaju mu se kao mesiji s nadom da će okrenuti ,,novi list”.

Lični motivi su da zaštiti sopstvenu odstupnicu. Ne vjerujem da mu je bila želja da se po ko zna koji put nađe na vjetrometin, ali iz sjenke se to više nije moglo.

Kao glavni krivci, a to se jasno čuje i iz vlasti, navode se momci ili kako su ih prozvali kursadžije iz Donje Gorice. Problem nije u samim momcima već u tome što su prihvatili ulogu piona, da se njima vlada iz sjenke. Tako da su i zaslužili takvu političku sudbinu.

Ništa naročito dobro se ne može očekivati od Đukanovićevog povratka. Da bi se negativni trendovi zaustavili moraju se povući krupni potezi koji bi ekonomsku i političku scenu relaksirali od velikog broja afera, kriminala, pogrešnih poteza… Okretanje lista bez toga nije moguće jer bi taj novi list već bio zaprljan prethodnim. To vlast na čelu sa Đukanovićem ne može i neće da uradi.

Očekujem prizivanje novih investicija. Bojim se da će to biti ogromne, grandomanske investicije. Postoji opasnost da se tako preuzmu obaveze koje bi dodatno opteretile buduće generacije. Ono što je ostalo neprodato da se da na doboš – Buljarica, Jaz…, po rđavim uslovima i upitnim investitorima, što je i do sada bio slučaj. Vjerovatno će to biti osnova ekonomske politike. Ne očekujem ništa bolje. Biće vjerovatno manje zaduživanja zbog toga što se sa zaduživanjem odavno prešla crta.

 

MILAN POPOVIĆ, PROFESOR NA UNIVERZITETU CRNE GORE
Povratnik iz nužde

Višestruki povratnik. To već ima grotesknu dimenziju da, s druge strane, nije zabrinjavajuće za celokupno društvo. Unutar tog tragikomičnog i farsičnog žanra, moj utisak je da Đukanovića na povratak ovoga puta primorajavu okolnosti, većim delom nepoznate široj javnosti koje su za samog Đukanovića mnogo teže nego što to i mi, najžešći njegovi kritičari, znamo.

Imam utisak da je Đukanović bio iskren kada je prilikom poslednjeg povlačenja rekao da se povlači zbog zasićenosti. Sada ga je opet nešto teško nateralo na povratak. I izborna kampanja je bila kampanja jednog čoveka, u njegovoj partiji nije bilo nikoga ko ga je pratio. Ako se sve to poveže sa brojnim optužbama i krivičnim prijavama, nije teško sklopiti sliku. Na povratak ga teraju činjenice i detalji koje ćemo tek saznati. Sve to je optimističkija varijanta. Čovek, kao i svaka druga zver, kada je ugrožen, tada je najslabiji ali i najopasniji.

 

MIRJANA KULJAK, PROFESORICA NA EKONOMSKOM FAKULTETU
Opozicija najzaslužnija za povratak

Đukanović se vraća zbog toga što je to njegov lični interes, volja građana, a najviše volja aktuelne opozicije Crne Gore, koja je svojim učestvovanjem na izborima (umjesto da ih je bojktovala), dala legitimitet tom procesu.

Njegov povratak znači da u Crnoj Gori nema političke volje da se preispita porijeklo imovine onih osoba koje su vršile najviše državne funkcije od 1990-ih do sada, kao i njihova odgovornost za ratne zločine. Kao posljedica toga, problemi velike korupcije i organizovanog kriminala neće biti rješavani potrebnom dinamikom i u korijenu, a ostaje i neetička poruka mlađim generacijama da je lopov samo onaj ko krade na sitno, a da je onaj ko krade na veliko uspješan ,,poslovan čovjek”.

S druge strane, spoljnopolitičko pozicioniranje Crne Gore određivaće oni koji u šaci drže crnogorsko rukovodstvo po pitanju kriminala, ratnog i posljeratnog, što će Crnu Goru još dogledno vrijeme držati u nedefinisanom međuprostoru Zapad-Istok.



LJUPKA KOVAČEVIĆ, PSIHOLOŠKINJA
Nekoliko koraka unazad

Sigurna sam da razlozi Đukanovića da se vrati na mjesto premijera nisu altruistički jer ima mnogo načina da bogat čovjek pokaže svoj altruizam u Crnoj Gori.

Mislim da se on vraća iz ,,realnih razloga”. Kao svih ovih godina ,,maestro realne politike” vodi uspješnu politiku osiromašivanja, nacionalizma i straha prema raji, a bogaćenja i nekažnjivosti prema članovima i partnerima DPS- a. I ,,mirna Bosna”!

Za Crnu Goru, u psihološkom smislu, Đukanovićev povratak znači nekoliko koraka unazad. To je poruka nesposobnosti i autoritarnosti, gdje se nikada nadobro nije završilo ,,ponavljanje razreda” ili ,,vraćanje na mjesto zločina” .

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo