Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Šta to bješe legitimitet

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Kako komentarišete godinu dana rada Vlade Dritana Abazovića?

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLIITČKI ANALITIČAR
Bez interesovanja za svoje legitimacijsko uporište

Manjinska vlada nastala je kao eksperiment koji je imao zapadnu podršku a u kojem je trebalo koncentrovati ideološko-nacionalni pluralizam Crne Gore. Ova Vlada je umnogome izašla iz tog okvira, i koristeći složenost političkih odnosa ona je i danas u tehničkom mandatu.

Međutim, narušen odnos parlamentarnog sistema u kojem Vlada upravlja državom kabinetski bez interesovanja za svoje legitimacijsko uporište u Skupštini, uskratio je Vladi krupnije reformske poduhvate. Onaj moto Vlade da je na pravom putu, stoji, njene odluke u većini slučajeva imale su i načelnu legitimnost građana, Vlada u svojim orijentacijama i vizijama jeste bila na tom putu, ali je pravila greške, i formalne i suštinske. Najkrupniju grešku predstavlja zastoj u procesu evropskih integracija.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Dobri rezultati u sjenci senzacionalističkih izjava

Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Abazovićem nije ispunila početna očekivanja, a ni dostigla planirane rezultate. Iako je u samom početku, zbog deklarativnih osnova na kojima je formirana, imala nepodijeljenu i snažnu podršku međunarodne i domaće javnosti, sa ciljem da ubrza evropski put Crne Gore i obezbijedi većinu potrebnu za deblokadu pravosuđa, sada je jasno da nijedan od dva ključna strateška cilja nije dostignut. Nakon godinu dana rada Vlade nije formirana ni inovirana pregovaračka struktura, dok su pravosudne institucije u najvećem dijelu i dalje u v.d. stanju. Obećana reforma izbornog zakonodavstva i stvaranje uslova za slobodne i fer izbore takođe je izostala.

Ono što se može podvesti pod uspjehe dominantno se odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje je Vlada uticala na stvaranje pozitivnog i podsticajnog ambijenta u kojem nadležne institucije mogu raditi svoj posao. To je svakako olakšalo rad SDT-a i pomoglo da se krene u obračun sa kriminalnim strukturama u Crnoj Gori.

Posebna karakteristika, koja je često bila i nepotreban otežavajući faktor u radu Vlade, je tabloidni pristup politici i političkoj komunikaciji, nedostatak vizije i strategije u djelovanju, i generalno loša komunikacija sa javnostima. Upravo zato, i dobri rezultati su ostajali u sjenci senzacionalističkih izjava, demantija od strane nadležnih institucija, a ozbiljni problemi sa kojima se društvo suočava vrlo često su relativizovani ukoliko se nisu uklapali u aktuelnu političku agendu.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Opet kult ličnosti

Godina dana vlade Dritana Abazovića, koja je veći dio provela u takozvanom tehničkom mandatu, jeste godina propuštenih prilika da se crnogorsko društvo istinski ozdravi, odnosno postave temelji za taj proces koji neće biti u službi političke promocije bilo koje partije ili političara u Crnoj Gori.

Pri tome prije svega mislim da borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje osim napora koje ulaže Glavni specijalni tužilac, ne vidimo ozbiljniju namjeru da se radi na dugoročnim rješenjima koji će ove probleme u Crnoj Gori dovesti na prihvatljivi nivo. Teško je ne vidjeti da su ovi procesi i uopšte antikorupcijska reforma zarobljeni prizemnim politikanstvom i prividom borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, koja za rezultat neće imati jače državne institucije očišćene od kriminala, već samo veći politički rejting partija koje sada čine izvršnu vlast.

U tom smislu smatram da smo propustili da kao država osnažimo institucije, već nakon 30 godina Đukanovića i njegovog režima ponovo imamo pokušaje izgradnje kulta ličnosti, u prvom redu premijera Dritana Abazovića, koja se nudi kao zamjena za sve državne instuticije i poslove, od rasporeda ležaljki na Svetom Stefanu i trajektnog prevoza, pa sve do ocjenjivanja rada tužilaca i sudija koje mu jesu ili nisu po volji.

To svakako nije Crna Gora koja je obećavana građanima, to nije sistem koji je obećavao i sam Abazović iz opozicionih klupa, kada jednom dođe na vlast. Proces opravka Crne Gore će svakako biti težak i dugotrajan, ali taj proces prije svega mora jednom da počne. Ovo što sada imamo na djelu jeste još uvijek puka zamjena igrača u igri koja se igra po pravilima koje je DPS postavio još prije 30 godina. Onda kada političari budu dominantno javni interes stavili ispred partijskog, možemo da govorimo o početku reformi. Ono što se sada građanima „prodaje“ za reformu jeste populizam koji nema drugi cilj do da generiše nove poluge apsolutne moći, sada u rukama onih koji su se nekada borili protiv takvog pristupa.

 

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMISTA
Godina marketinga

Godinu rade Vlade je obilježilo mnoštvo marketinga, a osim budžetskih zahvatanja i zapošljavanja, malo je rezultata koje zaista možemo objektivno izmjeriti. Uz, naravno, stalno prisvajanje zasluga u radu SDT-a za svoje. Obećavalo se na sve strane od sada već tradicionalne teme svake vlasti: aerodrom u Beranama, pa preko serije infrastruktrih projekata od kojih mnogi nisu ni započeti jer nije pripremljena ni dokumentacija za njih.

Na političkoj ravni, ova vlada se borila da dokaže da ima politički legitimitet da upravlja državom sa podrškom koja je bila tolika da njeni predstvnici nisu imali čak ni kandidata na predsjedničkim izborima. Postajalo je vremenom očigledno da njeni konstituenti čine sve ne bi li ostali što duže na vlasti bez realne podrške u biračkom tijelu koja bi im davala za pravo da donose ključne odluke za dugoročan razvoj Crne Gore. To je dovelo i do toga da je mnogo duže ta vlada bila u tzv. tehničkom nego redovnom mandatu. Ukupno uzev, kada se slegne prašina nakon njenog odlaska, sumiranje tih rezultata, nažalost, neće biti impresivno i plaćaćemo troškove beskrajnih improvizacija i neodgovornosti u odnosu na fiskalnu održivost prije svega.

 

STEFAN ĐUKIĆ, POLIITIČKI ANALITIČAR
Pod teretom legitimiteta

Jako je teško realno ocijeniti domete vlade Dritana Abazovića jer je ona sve vrijeme pod teretom nelegitimiteta. Nastala je kao plod saradnje između političkih subjekata koji su, da bi saradnju ostvarili, morali da grubo pogaze svoja predizborna obećanja i samim tim prevare sopstvene birače. Veoma brzo je izgubila povjerenje u skupštini i nejasno je ko je uopšte podržava, a ona opstaje i vodi državnu politiku kao da je sve redovno. Samim tim i one dobre stvari, kao što je recimo akcija Stop inflaciji i završetak predugačke sage o Temeljnom ugovoru, su, kao i one loše, zasijenjene tom neprestanom nelegitimnošću izbora, gubitka povjerenja i daljeg rada.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo