Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Šta to bješe legitimitet

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Kako komentarišete godinu dana rada Vlade Dritana Abazovića?

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLIITČKI ANALITIČAR
Bez interesovanja za svoje legitimacijsko uporište

Manjinska vlada nastala je kao eksperiment koji je imao zapadnu podršku a u kojem je trebalo koncentrovati ideološko-nacionalni pluralizam Crne Gore. Ova Vlada je umnogome izašla iz tog okvira, i koristeći složenost političkih odnosa ona je i danas u tehničkom mandatu.

Međutim, narušen odnos parlamentarnog sistema u kojem Vlada upravlja državom kabinetski bez interesovanja za svoje legitimacijsko uporište u Skupštini, uskratio je Vladi krupnije reformske poduhvate. Onaj moto Vlade da je na pravom putu, stoji, njene odluke u većini slučajeva imale su i načelnu legitimnost građana, Vlada u svojim orijentacijama i vizijama jeste bila na tom putu, ali je pravila greške, i formalne i suštinske. Najkrupniju grešku predstavlja zastoj u procesu evropskih integracija.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Dobri rezultati u sjenci senzacionalističkih izjava

Vlada Crne Gore, na čelu sa premijerom Abazovićem nije ispunila početna očekivanja, a ni dostigla planirane rezultate. Iako je u samom početku, zbog deklarativnih osnova na kojima je formirana, imala nepodijeljenu i snažnu podršku međunarodne i domaće javnosti, sa ciljem da ubrza evropski put Crne Gore i obezbijedi većinu potrebnu za deblokadu pravosuđa, sada je jasno da nijedan od dva ključna strateška cilja nije dostignut. Nakon godinu dana rada Vlade nije formirana ni inovirana pregovaračka struktura, dok su pravosudne institucije u najvećem dijelu i dalje u v.d. stanju. Obećana reforma izbornog zakonodavstva i stvaranje uslova za slobodne i fer izbore takođe je izostala.

Ono što se može podvesti pod uspjehe dominantno se odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje je Vlada uticala na stvaranje pozitivnog i podsticajnog ambijenta u kojem nadležne institucije mogu raditi svoj posao. To je svakako olakšalo rad SDT-a i pomoglo da se krene u obračun sa kriminalnim strukturama u Crnoj Gori.

Posebna karakteristika, koja je često bila i nepotreban otežavajući faktor u radu Vlade, je tabloidni pristup politici i političkoj komunikaciji, nedostatak vizije i strategije u djelovanju, i generalno loša komunikacija sa javnostima. Upravo zato, i dobri rezultati su ostajali u sjenci senzacionalističkih izjava, demantija od strane nadležnih institucija, a ozbiljni problemi sa kojima se društvo suočava vrlo često su relativizovani ukoliko se nisu uklapali u aktuelnu političku agendu.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Opet kult ličnosti

Godina dana vlade Dritana Abazovića, koja je veći dio provela u takozvanom tehničkom mandatu, jeste godina propuštenih prilika da se crnogorsko društvo istinski ozdravi, odnosno postave temelji za taj proces koji neće biti u službi političke promocije bilo koje partije ili političara u Crnoj Gori.

Pri tome prije svega mislim da borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje osim napora koje ulaže Glavni specijalni tužilac, ne vidimo ozbiljniju namjeru da se radi na dugoročnim rješenjima koji će ove probleme u Crnoj Gori dovesti na prihvatljivi nivo. Teško je ne vidjeti da su ovi procesi i uopšte antikorupcijska reforma zarobljeni prizemnim politikanstvom i prividom borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, koja za rezultat neće imati jače državne institucije očišćene od kriminala, već samo veći politički rejting partija koje sada čine izvršnu vlast.

U tom smislu smatram da smo propustili da kao država osnažimo institucije, već nakon 30 godina Đukanovića i njegovog režima ponovo imamo pokušaje izgradnje kulta ličnosti, u prvom redu premijera Dritana Abazovića, koja se nudi kao zamjena za sve državne instuticije i poslove, od rasporeda ležaljki na Svetom Stefanu i trajektnog prevoza, pa sve do ocjenjivanja rada tužilaca i sudija koje mu jesu ili nisu po volji.

To svakako nije Crna Gora koja je obećavana građanima, to nije sistem koji je obećavao i sam Abazović iz opozicionih klupa, kada jednom dođe na vlast. Proces opravka Crne Gore će svakako biti težak i dugotrajan, ali taj proces prije svega mora jednom da počne. Ovo što sada imamo na djelu jeste još uvijek puka zamjena igrača u igri koja se igra po pravilima koje je DPS postavio još prije 30 godina. Onda kada političari budu dominantno javni interes stavili ispred partijskog, možemo da govorimo o početku reformi. Ono što se sada građanima „prodaje“ za reformu jeste populizam koji nema drugi cilj do da generiše nove poluge apsolutne moći, sada u rukama onih koji su se nekada borili protiv takvog pristupa.

 

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMISTA
Godina marketinga

Godinu rade Vlade je obilježilo mnoštvo marketinga, a osim budžetskih zahvatanja i zapošljavanja, malo je rezultata koje zaista možemo objektivno izmjeriti. Uz, naravno, stalno prisvajanje zasluga u radu SDT-a za svoje. Obećavalo se na sve strane od sada već tradicionalne teme svake vlasti: aerodrom u Beranama, pa preko serije infrastruktrih projekata od kojih mnogi nisu ni započeti jer nije pripremljena ni dokumentacija za njih.

Na političkoj ravni, ova vlada se borila da dokaže da ima politički legitimitet da upravlja državom sa podrškom koja je bila tolika da njeni predstvnici nisu imali čak ni kandidata na predsjedničkim izborima. Postajalo je vremenom očigledno da njeni konstituenti čine sve ne bi li ostali što duže na vlasti bez realne podrške u biračkom tijelu koja bi im davala za pravo da donose ključne odluke za dugoročan razvoj Crne Gore. To je dovelo i do toga da je mnogo duže ta vlada bila u tzv. tehničkom nego redovnom mandatu. Ukupno uzev, kada se slegne prašina nakon njenog odlaska, sumiranje tih rezultata, nažalost, neće biti impresivno i plaćaćemo troškove beskrajnih improvizacija i neodgovornosti u odnosu na fiskalnu održivost prije svega.

 

STEFAN ĐUKIĆ, POLIITIČKI ANALITIČAR
Pod teretom legitimiteta

Jako je teško realno ocijeniti domete vlade Dritana Abazovića jer je ona sve vrijeme pod teretom nelegitimiteta. Nastala je kao plod saradnje između političkih subjekata koji su, da bi saradnju ostvarili, morali da grubo pogaze svoja predizborna obećanja i samim tim prevare sopstvene birače. Veoma brzo je izgubila povjerenje u skupštini i nejasno je ko je uopšte podržava, a ona opstaje i vodi državnu politiku kao da je sve redovno. Samim tim i one dobre stvari, kao što je recimo akcija Stop inflaciji i završetak predugačke sage o Temeljnom ugovoru, su, kao i one loše, zasijenjene tom neprestanom nelegitimnošću izbora, gubitka povjerenja i daljeg rada.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo