DRUŠTVO
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom

U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet povodom podneska Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa, radi ocjene da li su u slučaju mHE Skrbuša izvršena krivična djela zloupotrebe službenog položaja i zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. Spisi predmeta su 20. aprila 2023. dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Monitor je imao uvid u te spise
Pored Privrednog suda, malim hidroelektranama će se baviti i Specijalno tužilaštvo. Naime, u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet povodom podneska Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa, radi ocjene da li je u slučaju mHE Skrbuša izvršeno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. Spisi predmeta su 20. aprila 2023. dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu.
Monitor je imao uvid u spise koje je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa dostavio VDT-u. Radi se o spisima koji su formirani u radu međuresorske Radne grupe za analizu projekata o koncesijama za male HE. Navodi se da je Zamjenica Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Marija Božović, koja je članica pomenute grupe, više puta ukazivala da je neophodno pribaviti svu dokumentaciju, obaviti odgovarajuća vještačenja, analizirati sve segmente radi ispunjavanja zadatka zbog kojeg je i formirana Vladina radna grupa, a to je preispitivanje ugovora o malim HE.
Radna grupa koja je trebala da zaštiti državu i utvrdi eventualne nedostatke u ugovorima o koncesijama, za sada nije uradila ništa. „Stiče se utisak da se formiranjem radne grupe žele prikriti nezakonitosti i prebaciti odgovornost za eventualni nastanak štete na radnu grupu“, ističe Zaštitnik u dopisu VDT-u.
„Umjesto saradnje u pribavljanju dokumentacije i informacija, analize predmetnog ugovora u cilju najboljeg predloga rješenja, nametan je stav od strane osobe odgovorne za praćenje realizacije ugovora Maje Popović, da je Država odgovorna jer koncesionar nije izvršio ugovorene obaveze. Kao i da je koncesionar uložio oko 80 odsto investicije, tj. 1.372.493 eura. Međutim u spisima ne postoje vjerodostojni dokazi, već samo dopis koncesionara“, piše u spisima predmeta koji su dostavljeni VDT-u.
Koncesionar za mHE Skrbuša je Hydro Logistics, vlasnik te kompanije je Slaven Burzanović, bivši zastupnik poslova u firmi BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića. Rok za završetak druge faze ove mHE je istekao u decembru 2021. Shodno odluci Vlade, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) je investitoru dalo rok od 90 dana da završi drugu fazu plana realizacije. Taj rok je istekao prije godinu dana, u martu 2022. Nakon izvršene inspekcije, MKI je u maju 2022. obaviješten da koncesionar u datom roku nije izvršio svoju ugovorenu obavezu. Tokom pripremnih radova za ovu elektranu mještani su više puta bukvalno „lijegali“ ispred građevinskih mašina da bi spriječili dolazak do rijeke Skrbuše.
Podsjetimo da su vlasnici malih hidroelektrana (mHE) pokrenuli seriju procesa protiv države, nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića početkom 2021. godine dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana. Sve koncesije za male elektrane su izdate prije avgusta 2020. godine, u mandatima premijera Mila Đukanovica i Duška Markovića. Večina investitora koji su sada na sudu poslovno su povezani sa porodicom Đukanović.
U dopisu VDT-u, navodi se, da prema informaciji Ministarstva kapitalnih investicija, za Skrbušu postoji bankarska garancija u iznosu od pola miliona eura, koja ističe 11. maja ove godine. Na traženje Zamjenika Zaštitnika nije dostavljena prethodna bankarska garancija u istom iznosu, niti pismo obavještenja iz maja prošle godine izdato od strane CKB banke, kao ni podatak kada je dostavljena nova bankarska garancija, ni na osnovu kojih dokumenata je ona izdata. Ni nakon dva obraćanja Zaštitnika CKB-u, radi provjere validnosti bankarske garancije, odgovora nije bilo.
„Mišljenja sam da je neophodno pribaviti tumačenje u pogledu statusa ugovora i bankarske garancije, od onih pojedinaca koji su zaključili ugovor, pripremali informacije prema Vladi, pratili realizaciju ugovora i primjerenog roka, organizovali sastanak i poslali obavještenje o dostavljanju nove bankarske garancije. U konkretnom, Zaštitnik nema nadležnost da sasluša Dragicu Sekulić, koja je potpisala predmetni ugovor, Mladena Bojanića, koji je bio upoznat sa informacijama prema Vladi, koji je potpisao Obavještenje o primjerenom roku i dostavljanje nove garancije, kao i Maje Pavićević, koja je pratila realizaciju ugovora od početka“, piše u dopisu Zaptitinika.
Zaštitnik kao jednu od ključnih stvari ističe i to što za ovu malu HE nije urađena Lokalna studija lokacije (LSL), koja je bila obavezna po Mišljenju Opštine Kolašin iz 2014. godine. „Kako po dostupnim informacijama, LSL nije urađena za Skrbušu, onda je sve nezakonito jer bez LSL koncesionar nije smio ući u projekat male hidroelektrane“, navodi se u dopisu koji je upućen VDT-u.
Pored Skrbuše, Radna grupa razmatra ugovore za mHE Vinicka u Beranama, investitor Rudi Energy, rok za završetak druge faze je istekao 6. februara 2020. Vlada je u martu 2022. zadužila Ministarstvo kapitalnih investicija da pisanim putem obavijesti koncesionara o postojanju razloga za raskid ugovora. MKI je dostavio obavještenje krajem marta 2022, a krajem jula 2022. istekao je rok od 90 dana u kome je koncesionar trebao da završi ugovorenu obavezu završetka druge faze plana realizacije projekta.
Pred Radnom grupom je i MHE Slatina u Kolašinu, investitor BB Hidro. Vlada je u januaru 2021. donijela zaključak o prekidanju postupka odobravanja izgradnje. Razmatra se i MHE Kaludra u Branama, investitor Hidroenergija Montenegro, rok za završetak druge faze istekao u maju 2022, koncesionar je ponudio sporazumni raskid ugovora. MHE Bjelojevićka 1 i 2, kompanija Energy, rok završetka druge faze istekao u decembru 2021, a u januaru 2022. inspekcija zabranila izvođenje radova. Lještanica, Bijelo Polje, investitor Hydro Lještanica, prva faza istekla u decembru 2020, do kada je koncesionar bio u obavezi da dobije građevinsku dozvolu…
Na početku sudskih sporova i analiza radne grupe, Vasilije Miličković je predlagao da se svi ugovori raskinu: „Tvrdim da su svi ti ugovori potpisani u visokoj korupciji i da se oni mogu raskinuti. Uvjeren sam da će investitori morati da plate odštetu i vrate rijeke u pređašnje stanje. Njima prijeti da se konfiskuje kompletna imovina, što prepoznaje evropsko zakonodavstvo kojem mi težimo“. Vlada i MKI te predloge nije poslušala, nego je preporučila sudu da ne dozvoli Miličkoviću da bude umješač u sporovima na strani države. Sud je tu sugestiju usvojio.
Koliko je rad Vlade i njene radne grupe oko rješavanja problema spor, potvrđuju i stalna pitanja mještana i nedostatak informacija što će biti epilog, kako kažu, štetnog ugovora o gradnji mHE Skrbuša. Zaštitnik je u dopisu naglasio da je ovaj predmet potrebno uzeti hitno u rad, pa dako Specijalno tužilaštvo bude efikasnije od Radne grupe.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
DESET MJESECI NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Porodice tuže policiju

Advokat Zdravko Đukanović je ove sedmice u ime porodica žrtava podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv tadašnjeg načelnika cetinjske policije Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića
Prošlo je 10 mjeseci od tragedije na Cetinju, kada je Vuk Borilović hicima iz lovačke puške ubio deset a ranio šest osoba. Porodice stradalih i dalje čekaju da im nadležni daju odgovor na pitanje – da li je pomahnitali ubica mogao biti spriječen. To je ujedno jedan od razloga zbog kog su odlučili da angažuju advokata Zdravka Đukanovića, koji je ove sedmice u njihovo ime podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv tadašnjeg načelnika cetinjske policije Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića.
Kako je u razgovoru za Monitor kazao advokat Đukanović, krivičnu prijavu podnio je jer, nakon svega što se događalo prije i poslije masakra na Cetinju, smatra da su Šaban i Jokić počinili krivično djelo – „nesavjestan rad u službi“. Đukanović je Monitoru dostavio prijavu, u kojoj se, između ostalog, tvrdi da su Šaban i Jokić znali da Borilović posjeduje oružje kojim je 12.avgusta počinio nezapamćen zločin, ali da mu ga nijesu oduzeli iako su postojali zakonom propisani uslovi.
„U periodu od početka 2021. godine, kada je nadležnom tužilaštvu podijeta krivična prijava protiv Vuka Borilovića radi izvršenja krivičnog dela ‘nasilničko ponašanje’, pa do 12. avgusta 2022. godine kada se desio tragičan zločin čiji izvršilac je bio Vuk Borilović kojom prilikom je imenovani lišio života deset lica, među kojima i dvoje dece, dok je šest lica ranio, u naselju Medovina, na Cetinju…obojica okrivljenih su u svojstvu službenih lica kršenjem zakona i propisa, te propuštanjem dužnosti nadzora određenog zakonom i internim aktima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore propustili da Vuku Boriloviću oduzmu oružje i municiju, imajući u vidu da su se stekli svi uslovi predviđeni zakonom da mu oružje i municiju koju je posedovao i za koju je posedovao dozvolu“, piše u prijavi.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs

Iako je Siniša Raičević bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave prihoda i carina, Vlada je za tu funkciju imenovala Vladimira Bulajića. Raičević je podnio tužbu Upravnom sudu u kojoj navodi da procedura nije ispoštovana
Siniša Raičević je ove nedjelje podnio tužbu Upravnom sudu kojim pobija rješenje o imenovanju direktora Uprave prihoda i carina Vladimira Bulajića.
Dugogodišnji carinik, zviždač, sada upravnik Carinarnice Podgorica, Raičević je bio prvorangirani na konkursu za direktora Uprave koji je objavljen 20. januara 2023.
Početkom marta Uprava za ljudske resurse utvrdila je Listu za izbor kandidata po javnom konkursu za direktora Uprave prihoda i carina. Raičević je na postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti ostvario 37 bodova, Bulajić 35,67 i Milena Petričević 28,67 bodova.
Vlada na sjednici 20. aprila 2023. donosi rješenje o imenovanju Bulajića za direktora Uprave carina i prihoda na period od pet godina. Predlog za njegovo imenovanje dao je ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je obrazložio da je nakon konkursa, 8. marta obavio razgovor sa kandidatima: „Kandidat Vladimir Bulajić je tokom intervjua pokazao znanje i stručnost, koje se bazira na dugogodišnjem radu u Upravi prihoda i carina, kao i odlično poznavanje nadležnosti Uprave u kojoj se imenuje za direktora. Takođe, imenovani je kao vršilac dužnosti obavljao poslove direktora Uprave i pokazao odlučne vještine i sposobnosti za tu poziciju“, navodi se u obrazloženju koje je Damjanović predložio na sjednici Vlade.
„Koja je svrha javnih konkursa i ocjenjivanja kandidata ako se unaprijed zna ko će biti imenovan“, kaže za Monitor Raičević.
On je 12. marta pisao premijeru Dritanu Abazoviću obrazlažući da je prilikom prijavljivanja na javni konkurs naišao na opstrukcije i pokušaj diskreditacije od predstavnika Ministarstva finansija. I pored toga bio je prvorangirani na konkursu.
„Slobodan sam da postavim jedno logično pitanje, čemu javni konkursi, ukoliko se favorizuju pojedini kandidati, unaprijed im se obeća mjesto za koje se raspiše javni konkurs, a ako se ipak desi da prvorangirani ne bude favorizovani kandidat, komplet postupak imenovanja pokuša da se ospori i obesmisli“, navodi Raičević u pismu premijeru.
On ističe da nije ispoštovan rok za predlog kandidata. Navodi da je ministar finansija bio u zakonskoj obavezi da od utvrđivanja rang liste 3. marta, u roku od 10 dana predloži Vladi kandidata za imenovanje direktora Uprave prihoda i carina.
„Vlada je prilikom donošenja napadnutog rješenja počinila povrede odredaba Zakona o upravnom postupku s obzirom da je pobijano rješenje paušalno i ne sadrži detaljno obrazloženje o izboru kandidata“, navodi se u tužbi koju je Raičevićev zastupnik, advokat Lazar Aković, podnio Upravnom sudu protiv Vlade Crne Gore.
U tužbi se navodi da je izbor drugorangiranog kandidata praćen paušalnim obrazloženjem: „U dokumentaciji na osnovu koje je doneseno pobijano rješenje, ne postoji zapisnik ili bilo koji akt iz kog bi se utvrdilo na koji način i po kom kriterijumu i osnovu je ministar predložio Vladi drugorangiranog kandidata, u odnosu na prvorangiranog. S obzirom na činjenicu da je umjesto kandidata koji je najbolje ocijenjen izabran kandidat sa manjim brojem bodova, obrazloženje pobijanog rješenja je moralo sadržati razloge zašto se pravi presedan i ne bira se prvorangirani već drugorangirani kandidat“.
Ističe se i da prilikom ovog izbora nije ispoštovana zakonska procedura. Naime, izbjegnuta je Kadrovska komisija, koja kandiduje Vladi predloge za imenovanja. U ovom slučaju ona je preskočena i predlog je otišao direktno na Vladu.
„Ministar finansija je ‘kao’, uputio predlog Kadrovskoj komisiji 14. marta. Taj predlog nikada nije stigao do Kadrovske komisije, niti se o njemu raspravljalo na Komisiji. Ministar finansija je direktno na Vladi kandidovao predlog Bulajića tek mjesec i više dana poslije zakonskog roka 20. aprila“, ističe Raičević.
Pravnici sa kojima je Monitor razgovarao kažu da nije zakonska obaveza da prvorangirani kandidat bude izabran, ali da mora da postoji valjano obrazloženje za to. Ističu da je praksu konkursa na kome se unaprijed zna ko će biti izabran usavršila DPS vlast, ali za razliku od nove vlasti poštujući proceduru da bar formalno sve izgleda transparentno i demokratski.
Uprava carina i prihoda je u v.d. stanju bila od oktobra prošle godine, kada je ostavku podnio Rade Milošević, koji je nešto kasnije i uhapšen, zbog sumnji da je bio umiješan u šverc cigareta. Bulajić, koji dvije decenije radi u carinskoj službi, izabran je tada za vršioca dužnosti Uprave prihoda i carina.
Ova institucija je nastala za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića, spajanjem tri uprave – poreske, carinske i igara na sreću. Od tada su na njenom čelu, po pola godine, bili – prvi v.d. direktor Aleksandar Damjanović, Milena Petričević, nakon koje je bio uhapšeni Milošević, a potom Bulajić, koji je sada imenovan na petogodišnji mandat.
Kada je prošle godine bio raspisan konkurs za direktora Uprave, prvorangirani su bili Rade Milošević i Jelena Đukić, ali je nakon usmenog testiranja Đukić bila finalni predlog Uprave za kadrove. Nakon toga Vladina Komsiji za kadrovska pitanja dobila je novi predlog od tada odlazećeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića da se državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rade Milošević imenuje za direktora Uprave prihoda i carina. Mediji su pisali da je to urađeno nakon Spajićevog dogovora sa tadašnjim mandatarom Abazovićem.
Peripetije oko sadašnjeg konkursa rješavaće Upravni sud. A Raičević očekuje da će sud donijeti presudu u njegovu korist.
Zviždač
Početkom 2020. Monitor i Centar za istraživačko novinarstvo pisali su o carinskom inspektoru Siniši Raićeviću koji godinama upozorava da se pogrešnim načinom obračunavanja akciza na plin nanosi velika šteta državnom budžetu. Tvrdio je da je više od 1.300 tona plina uvezeno je od juna do septembra navodno „za grijanje” i uz plaćanje najniže akcizne tarife i da je na taj način državni budžet oštećen za stotine hiljada eura.
Uprava carina mu je tada priznala status zviždača, ali i pritiscima „nagradila“ svog službenika za revnost. Raičević je tada po kazni premješten iz Podgorice u carinsku ispostavu u Danilovgradu, iako posjeduje specijalne vještine za analizu slike skenera, neophodne za rad na centralnom terminalu u glavnom gradu.
Carinski inspektor nije upozoravao samo na nepravilnosti prilikom obračunavanja akcize za plin, već je tvrdio i da je Uprava carina ranije žmurila na zloupotrebe prilikom izvoza cigareta, bojenja goriva izvan skladišta, prometa bakra koji je završen aferom u Srbiji i drugog, te da mu je vrijeme dalo za pravo. U Upravi su demantovali ove optužbe i tvrdili da je sve po zakonu i da nema štete za budžet.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
SUTKINJA IVANA BECIĆ PRIHVATILA JEMSTVO KOREANSKOG „KRIPTO MOGULA“: Preko kripto love do slobode

Osnovni sud u Podgorici treba da odluči o žalbi tužioca Harisa Šabotića, kako bi sudsko rješenje o prihvatanju kaucije za korejske biznismene Do Kvona i Chand Juna postalo pravosnažno. Sudovi SAD, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom
Južnokoreanac Do Hjeong Kvon jedan je od osnivača i izvršni direktor firme TerraLabs, iz koje su potekle dvije nekada popularne kriptovalute Terra i Luna. Firma je funkcionisala i rasla sve do maja prošle godine, kada su njihove cijene pale skoro na nulu. Do Kvon je toliko bio popularan u svijetu kripto biznisa da je u svjetskim medijima dobio status „kripto mogula“, a magazin Forbes ga je 2019. godine istakao kao vodećeg mladog lidera u kategoriji finansije i rizični kapital.
Pad vrijednosti njegovih kriptovaluta pogodio je šire kripto tržište i većina sličnih internet novčanica doživjela je pad. Procjenjuje se da je kripto industrija izgubila 42 milijarde dolara, dok su mnogi investitori kompanije TerraLabs ostali bez životne ušteđevine. Sudovi Sjedinjenih Američkih Država, Južne Koreje i Singapura, gdje je bilo sjedište TerraLabsa, optužili su korejskog kripto magnata za multimilionsku prevaru sa hartijama od vrijednosti. Zbog optužbi za kriminalno udruživanje Interpol je u septembru prošle godine raspisao crvenu potjernicu za Do Kvonom.
Iako je tvrdio da ne postoji nadležnost država za „imovinu na internetu“, Do Kvon se dugo krio po svijetu. Nakon gotovo godinu, u martu, isplivao je u Crnoj Gori, i na podgoričkom aerodromu uhapšen sa lažnim pasošima i pod drugim imenom.
Američki sudski organi su nedugo nakon hapšenja podigli optužnicu protiv korejskog biznismena, dok su interesovanje za njega izrazili i Singapur i Južna Koreja, čije optužnice odavno čekaju Do Kwona. Međutim, ministar pravde Marko Kovač kazao je da će se korejski državljani Do Kvon i njegov dugogodišnji poslovni suradnik Hon Čand Jun, takođe uhapšen na aerodromu sa lažnim ispravama, izručiti tek nakon što se protiv njih okončaju sudski postupci u Crnoj Gori.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici je prošle sedmice počelo suđenje Koreancima zbog falsifikovanja službene isprave. Osnovni tužilac Haris Šabotić podigao je optužni predlog, u kojem se sumnjiče da su falsifikovali pasoš Kostarike, kao i pasoš i ličnu kartu Belgije. Koreanci su se izjasnili kao nevini i ponudili po 400.000 eura jemstva, kako bi ih sud pustio da izađu iz zatvora.
Njihov pravni zastupnik – advokat Branko Anđelić tražio je da se ublaži mjera nadzora, tako što bi im se odredio kućni pritvor. Do Kwon i Chand Jun garantovali su da neće napuštati stan, da će se javljati nadležnom organu i da će se odazivati na svaki poziv suda. Tokom suđenja bi boravili u aprtmanu, koji je registrovan na podgoričku firmu Dalla Nonna čiji je vlasnik Anđelićeva supruga.
„Jednostavna odluka za sudiju. Moji klijenti nemaju namjeru da nigdje bježe, prosto njihov život nije kriminalan i u svjetlu ovakvih dokaza njima nije u interesu ništa sem istine i potvrde njihove odbrane da pasoši nisu falsifikovani“, rekao je Anđelić Vijestima.
Sutkinja Ivana Becić prihvatila je jemstvo Južnokorejaca dan nakon sudskog ročišta. Tužilac se žalio na ovu odluku, pa će Do Kvon i njegov saradnik u zatvoru ostati dok rješenje suda ne postane pravosnažno.
Šabotić se jemstvu protivio i na ročištu. Tada je rekao da je ponuda neuvjerljiva i da ponuđeni iznos neće garantovati njihovo prisustvo u Crnoj Gori, kada se zna o o kakvom profilu biznismena je riječ. Obojica su tvrdili da će njihove žene uplatiti jemstvo i da su srednjeg imovnog stanja. Chand Jun je, međutim, sudu rekao da je „težak“ otprilike pet miliona eura, dok Do Kvon o svom imovnom stanju nije želio da govori u prisustvu medija.
„Za ovim licima su raspisane dvije Interpolove crvene potjernice i uhvaćeni su na aerodormu prilikom pokušaja da napuste zemlju. Protiv njih se vode krivični postupci u drugim državama, pa ne vidim ništa što ih veže da ostanu u državi. Garancije koje pominju me nijesu uvjerile“, kazao je Šabotić.
Tužilaštvo nije odgovorilo na pitanja Monitora. Prema nezvaničnim podacima našeg lista, tužilac je sve šta je rekao pred sudom detaljnije obrazložio u žalbi na sudsko rješenje o prihvatanju jemstva. U rješenju navodno nije precizirano kako će jemstvo biti uplaćeno, niti je precizirano da kripto biznismeni ne smiju napuštati stan. Takođe, nije pojašnjeno kojim će se mjerama nadzora obezbijediti prisustvo korejskog dua – da li će biti praćeni posredstvom nanogice ili će prostorije obezbjeđivati policija.
Osnovni sud u Podgorici tvrdi da je uz prihvaćeno jemstvo korejskim državljanima određena i mjera nadzora – zabrana napuštanja stana. Napominju da se na navedeno rješenje žalilo Osnovno državno tužilaštvo.
„S tim u vezi, sud je cijenio da jemstvo uz izrečenu mjeru nadzora, kao mjeru prisustva okrivljenih i za nesmetano vođenje postupka, u znatnoj mjeri supstituiše pritvor“, navodi se u odgovoru suda na pitanja Monitora.
Oni su, međutim, kazali da nijesu nadležni za sprovođenje mjere nadzora, već je to u nadležnosti Uprave policije. Odgovorili su i da još nijesu odlučili o vraćanju predmeta korejskim državljanima koje je tražila odbrana.
Do Kvon i Chang Jun traže da im se vrate svi predmeti koji su „privremeno oduzeti“ prilikom hapšenja, a koji se ne nalaze u spisima krivičnog predmeta koji se vodi pred podgoričkim Osnovnim sudom. U spisima ovog predmeta nalaze se samo lična dokumenta i putne isprave, dok su dodatno oduzeti drugi dokumenti, lap-topovi, mobilni telefoni i druga oprema. Svjetski mediji pišu da bi na tim uređajima mogla da se nalazi vrijedna imovina korejskih biznismena u kriptovalutama. Sud je prihvatio predlog odbrane da se zvanično, posredstvom međunarodne pravne pomoći, Kostarika i Belgija pitaju da li su pasoši falsifikovani. Tužilac je na ročištu kazao da bi to bespotrebno odužilo proces, s obzirom da su svi dokazi sadržani u prepiskama podgoričkog Interpola, Europola i policije San Hozea (Kostarika). Sud je prihvatio predlog advokata Anđelića. Anđelić nije odgovarao na pozive i poruke novinara Monitora.
Za ovaj slučaj do sada su se interesovali mediji od Južne Koreje do Sjedinjenih Američkih Država. Gotovo svi biznis portali, novine i magazini pišu o uhapšenom kripto mogulu. Crna Gora je dospjela na naslovnice svjetskih finansijskih magazina i portala. Na žalost, ne zbog državne ekonomije.
Nikola Jovanović: Kako Koreancima sloboda, a Božoviću zatvor?
Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović (DF) pitao je kako je moguće da je državljanima Južne Koreje omogućeno da se brane sa slobode, a da se predsjedniku Opštine Milu Božoviću određuje pritvor do dva mjeseca. Predsjednik budvanskog DF-a uhapšen je 13. aprila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog optužbi da je stvorio kriminalnu organizaciju, a sumnjiče ga i da je učestvovao u najmanje tri transporta kokaina.
„Istovremeno se odlukom Višeg suda predsjedniku Opštine Budva određuje pritvor do dva mjeseca i ne prihvata se odluka SO Budva i peticija preko 4.000 građana da mu se odredi blaža mjera obezbjeđenja. Lica koja su puštena da se brane sa slobode su uhapšena prilikom pokušaja napuštanja Crne Gore sa lažnim dokumentima, dok se Milo Božović nalazio u svom porodičnom domu. Izgleda da je najveći problem što je za pet godina napuštao Crnu Goru uglavnom službeno, 55 puta, i svaki put se vraćao u Budvu, gdje živi i obavlja funkciju predsjednika“, naglasio je Jovanović.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
DRUŠTVO2 sedmice
IZBOR DIREKTORA UPRAVE PRIHODA I CARINA NA UPRAVNOM SUDU: Sporan „namješteni“ konkurs
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti