Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ: Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani. Desiti će se disruptivna, „revolucionarna“ promjena u okviru institucija. Ima i onih koji izražavaju bojazan za budućnost Crne Gore, jer će na čelu države doći  kandidat o kome malo znamo. Mada u ovoj bojazni naziremno i natruhe „štokholmskog sindroma“, ona ipak ima smisla. Nakon 58 godina vladavine kralja Nikole, uslijedila je Podgorička skupština, nakon 35 godina Broza nestala je Jugoslavija. Što će se desiti nakon 34 godine Đukanovića? Svakako Crna Gora će opstati kao država, no da li na marginama inače marginalnog regiona, ili kao pouzdani partner NATO-a i EU? Ostaje da se vidi. Da li kao građanska, demokratska ili kao klerikalno antizapadna? Nadamo se ovom prvom, no nažalost, već sada je prezadužena država.

Svakako predsjednički izbori su uvertira u parlamentarne, gdje nas ubijeđen sam,  očekuje novi talas populizma mlade generacije političara. Dolaze nestabilne godine, što je za očekivati nakon godina stabilokratije, no za utjehu,  narod je  razvio  socialdarvinistički instikt preživljavanja.

Osjećaj mi govori, da će  u ponedeljak ujutru, ljudi u Crnoj Gori nezavisno kako su glasali,  osjetiti  kako im je stari teret, koji su dugo nosili pao s leđa. Hoće to sa padom DPS-a.

 

PAULA PETRIČEVIĆ: Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom.

Niti je jedan garant očuvanja države čiji je suverenitet razorio mafiokratskim klijentelizmom, niti je drugi nekakva nova i progresivna snaga. Naime, nove i progresivne snage ne koriste i ne produbljuju metode koje su korumpirale institucije sistema pretvorivši ih u feude partijskih aparatčika, niti npr. traže ,,snažne partnere u vjerskim zajednicama u cilju unapređenja nataliteta”. Mučnina koju izaziva ringišpil piljarske partitokratije usamljuje, ali i vraća Volterovom zaključku, istovremeno rezigniranom i vedrom, da nam ,,valja obrađivati svoj vrt”.

 

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC: Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara. Sigurno da će još mnogo vremena biti potrebno institucijama da postanu smaostalne i profesionalne, ali jedino bez Đukanovića je to moguće postići. Svjedoci smo da se opet pokreće mašinerija straha, prepadaju se građani da je Crna Gora neodvojiva od Đukanovića, ali vrijeme je da se Crna Gora oslobodi i straha i pritiska, svakog tereta, a ovi izbori su upravo to, prekretnica za cijelu Crnu Goru!

 

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT: Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima.

Sa jedne strane imamo aktuelnog predsjednika koji vlada više od 30 godina i koji je značajno doprinio kreiranju ambijenta u kome su on i njegova partija sve izbore dobijali uglavnom se predstavljajući kao garant opstanka države i nacije, dok sa druge strane imamo kandidata koji nedovoljno jasnim stavovima o brojnim ključnim pitanjima doprinosi daljem održavanju tog ambijenta.

Dakle, utisak je da se većina građana uglavnom opredjeljuje na osnovu toga što su protiv nekog od kandidata. Kampanje su takođe negativne jer su fokurisane na kritike i napade na protivkandidata, tako da kandidati građanima ne šalju poruke da glasaju za njih zato što nude nešto dobro, nego da glasaju protiv onog drugog. To, nažalost, pokazuje koliko smo zaostalo društvo u političkom, ali ne samo u političkom smislu. U suštini, građanima se od izbora do izbora daje ponuda loših rješenja, a kada birate između loših rješenja izbor mora biti loš.

 

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR: Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati. Što se tiče budućnosti, rezultat ovih izbora će uticati na cio politički spektar a prevashodno na sudbine DPS- a i PES- a. U slučaju pobjede Đukanovića DPS će zadržati svoju snagu i da, uz neke promjene u sebi ponovo dođe u šansu da čini vlast. S druge strane, pobjeda Milatovića stavlja Pokret Evropa sad u pol poziciju pred parlamentarne izbore i šansu da ova nova partija ima predsjednika, premijera i gradonačelnika Podgorice. Ako Milatović pobijedi, imaćemo i smanjenje uticaja DPS- a i političku debatu i borbu na antiDPS bloku gdje će se određivati ko će biti dominantan u narednom periodu na političkom nebu i uticati na procese.

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS: Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces.

Zakon o sprječavanju korupcije kao i Zakon o finansiranju političkih partija, ne daje ASK- u da uđe u faktičko praćenje izborne kampanje a onda i praćenje utrošenog novca, jer kampanja počinje danom raspisivanja izbora, a prijave računa kandidata tek kada se potvrde same kandidature. Rješavanjem ovog problema i davanjem veće nadležnosti ASK-u, možemo govoriti o adekvatnoj kontroli. Onog trenutka kada dođe do uklanjanja svih nabrojanih i drugih manjkavosti, možemo očekivati od građana i građanki da povjerenje postoji i da sa izvjesnom sigurnošću mogu znati, da njihovo pravo da biraju i budu birani, niko ne može osujetiti i obespraviti.

Biće ovo i jedan adekvanat test za parlamentarne izbore. U konačnome će se vidjeti da li će građani i građanke više povjerenja ukazati mladom lideru, koji je došao na talasu promjena ekonomskih prilika građanstva, uz određenu dozu populizma, ili žele kontinutet svega što su imali prilike vidjeti i doživjeti posljednjih trideset godina.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo