Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ: Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani. Desiti će se disruptivna, „revolucionarna“ promjena u okviru institucija. Ima i onih koji izražavaju bojazan za budućnost Crne Gore, jer će na čelu države doći  kandidat o kome malo znamo. Mada u ovoj bojazni naziremno i natruhe „štokholmskog sindroma“, ona ipak ima smisla. Nakon 58 godina vladavine kralja Nikole, uslijedila je Podgorička skupština, nakon 35 godina Broza nestala je Jugoslavija. Što će se desiti nakon 34 godine Đukanovića? Svakako Crna Gora će opstati kao država, no da li na marginama inače marginalnog regiona, ili kao pouzdani partner NATO-a i EU? Ostaje da se vidi. Da li kao građanska, demokratska ili kao klerikalno antizapadna? Nadamo se ovom prvom, no nažalost, već sada je prezadužena država.

Svakako predsjednički izbori su uvertira u parlamentarne, gdje nas ubijeđen sam,  očekuje novi talas populizma mlade generacije političara. Dolaze nestabilne godine, što je za očekivati nakon godina stabilokratije, no za utjehu,  narod je  razvio  socialdarvinistički instikt preživljavanja.

Osjećaj mi govori, da će  u ponedeljak ujutru, ljudi u Crnoj Gori nezavisno kako su glasali,  osjetiti  kako im je stari teret, koji su dugo nosili pao s leđa. Hoće to sa padom DPS-a.

 

PAULA PETRIČEVIĆ: Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom.

Niti je jedan garant očuvanja države čiji je suverenitet razorio mafiokratskim klijentelizmom, niti je drugi nekakva nova i progresivna snaga. Naime, nove i progresivne snage ne koriste i ne produbljuju metode koje su korumpirale institucije sistema pretvorivši ih u feude partijskih aparatčika, niti npr. traže ,,snažne partnere u vjerskim zajednicama u cilju unapređenja nataliteta”. Mučnina koju izaziva ringišpil piljarske partitokratije usamljuje, ali i vraća Volterovom zaključku, istovremeno rezigniranom i vedrom, da nam ,,valja obrađivati svoj vrt”.

 

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC: Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara. Sigurno da će još mnogo vremena biti potrebno institucijama da postanu smaostalne i profesionalne, ali jedino bez Đukanovića je to moguće postići. Svjedoci smo da se opet pokreće mašinerija straha, prepadaju se građani da je Crna Gora neodvojiva od Đukanovića, ali vrijeme je da se Crna Gora oslobodi i straha i pritiska, svakog tereta, a ovi izbori su upravo to, prekretnica za cijelu Crnu Goru!

 

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT: Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima.

Sa jedne strane imamo aktuelnog predsjednika koji vlada više od 30 godina i koji je značajno doprinio kreiranju ambijenta u kome su on i njegova partija sve izbore dobijali uglavnom se predstavljajući kao garant opstanka države i nacije, dok sa druge strane imamo kandidata koji nedovoljno jasnim stavovima o brojnim ključnim pitanjima doprinosi daljem održavanju tog ambijenta.

Dakle, utisak je da se većina građana uglavnom opredjeljuje na osnovu toga što su protiv nekog od kandidata. Kampanje su takođe negativne jer su fokurisane na kritike i napade na protivkandidata, tako da kandidati građanima ne šalju poruke da glasaju za njih zato što nude nešto dobro, nego da glasaju protiv onog drugog. To, nažalost, pokazuje koliko smo zaostalo društvo u političkom, ali ne samo u političkom smislu. U suštini, građanima se od izbora do izbora daje ponuda loših rješenja, a kada birate između loših rješenja izbor mora biti loš.

 

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR: Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati. Što se tiče budućnosti, rezultat ovih izbora će uticati na cio politički spektar a prevashodno na sudbine DPS- a i PES- a. U slučaju pobjede Đukanovića DPS će zadržati svoju snagu i da, uz neke promjene u sebi ponovo dođe u šansu da čini vlast. S druge strane, pobjeda Milatovića stavlja Pokret Evropa sad u pol poziciju pred parlamentarne izbore i šansu da ova nova partija ima predsjednika, premijera i gradonačelnika Podgorice. Ako Milatović pobijedi, imaćemo i smanjenje uticaja DPS- a i političku debatu i borbu na antiDPS bloku gdje će se određivati ko će biti dominantan u narednom periodu na političkom nebu i uticati na procese.

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS: Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces.

Zakon o sprječavanju korupcije kao i Zakon o finansiranju političkih partija, ne daje ASK- u da uđe u faktičko praćenje izborne kampanje a onda i praćenje utrošenog novca, jer kampanja počinje danom raspisivanja izbora, a prijave računa kandidata tek kada se potvrde same kandidature. Rješavanjem ovog problema i davanjem veće nadležnosti ASK-u, možemo govoriti o adekvatnoj kontroli. Onog trenutka kada dođe do uklanjanja svih nabrojanih i drugih manjkavosti, možemo očekivati od građana i građanki da povjerenje postoji i da sa izvjesnom sigurnošću mogu znati, da njihovo pravo da biraju i budu birani, niko ne može osujetiti i obespraviti.

Biće ovo i jedan adekvanat test za parlamentarne izbore. U konačnome će se vidjeti da li će građani i građanke više povjerenja ukazati mladom lideru, koji je došao na talasu promjena ekonomskih prilika građanstva, uz određenu dozu populizma, ili žele kontinutet svega što su imali prilike vidjeti i doživjeti posljednjih trideset godina.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo