Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugi na konju

Objavljeno prije

na

Rodrigo i Lusesita su ponovo u dramatičnoj svađi. Svi znamo da ih sudbina veže, ali njihova ljubav je još jednom stavljena na probu. Bez daha se iščekuje sljedeći nastavak. Ko voli. Prije godinu dana, nakon majskih lokalnih izbora, nosilac liste Socijaldemokratke partije Vujica Lazović objavio je kako su ključevi Podgorice i Crne Gore u sigurnim rukama – rukama SDP-a. DPS bez njih nije mogla da formira vlast, pregovori su trajali cio mjesec, na kraju su se ipak vjerili. Stigli su i darovi. Lazović je potvrdio da je SDP izuzetno zadovoljna brojem funkcija u izvršnoj vlasti: ,,Uključujući sekretare, direktore i pomoćnike SDP je pripalo 17 funkcija u gradskoj vlasti”. SDP dobio dvije nove rukovodeće funkcije, pet pomoćničkih mjesta koja ranije nije imao kao i mjesto pomoćnika sekretara Skupštine Glavnog grada. Najkrupnije predizborno obećanje SDP-a, da više neće podržavati podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugošu, ćušnuto je u stranu: koalicionim sporazumom predviđeno je da će se isti smatrati raskinutim ukoliko odbornici obje partije ne podrže predložene kandidate svakog koalicionog partnera pojedinačno.

Krajem prošle godine, odgledali smo još jedno junačenje SDP-a. nije im bio po volji Statut Glavnog grada pa su zaprijetili raskidom koalicije. Mugoša je, kako je ovih dana precizno definisala odbornica PZP-a Branka Bošnjak, potegao ,,kviska”. Slaviša Guberinić predstavni Narodne stranke obezbijedio je većinu DPS-u.

U nastupu pravednog gnjeva predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić nazvao je podgoričkog gradonačelnika ,,odlazećim”. Odgovor je stigao sa najvišeg mjesta. ,,Bilo kakvo istrčavanje na tu temu i proglašavanje aktuelnog gradonačelnika bivšim nije nešto što će na bilo koji način ugroziti suverenost DPS-a da odlučuje o pitanjima koja su iz njene nadležnosti i, siguran sam, nije dobar prilog partnerstvu”, objasnio je tadašnji premijer Milo Đukanović.

Ljutit je bio i dr Miomir Mugoša te je još jednom pokazao da koalicioni partneri najbolje poznaju jedni druge. Zapitao je sa kim to Krivokapić želi da ratuje: „Da li sa javnim preduzećem Aerodromi Crne Gore u kome je predsjednik Odbora direktora, koji za dvije ili tri godine rada, nije podnio izvještaj o svom radu ni građanima ni osnivaču. Ili, pak, ratuje sa nabavkama savremene informatičke tehnologije, teške više miliona eura. Naravno – bez tendera”. Naravno da se nije našao nadležni državni tužilac da gradonačelnika zamoli za preciznije informacije.

Uprkos iskonskim pričama o podjelama u DPS-u, o sukobima raznih struja i padanjima u nemilost, ta partija je prije nekoliko dana ponovo stala iza podgoričkog gradonačelnika. ,,Rezultati dosadašnjeg rada koji su prepoznatljivi kroz svestrani preporod Glavnog grada, i nesporni lični doprinos, nesumnjivo preporučuju Mugošu za ovu funkciju”, ocijenio je podgorički Odbor DPS-a. Da nije ničega drugog do postupka Miomira Mugoše prema Marijani Mugoši, neko drugi bi se ovolike hvale zastidio. ,,Prija mi što su svi prisutni u sali podržali kandidaturu”, rekao je kandidat.

Mugoša je na mjestu gradonačelnika Podgorice odslužio već dva mandata. Prije pet godina izabran je na neposrednim izborima, a u međuvremenu izmijenjeni zakon omogućava mu da ponovo bude kandidovan. Sad se čeka da stigne zvaničan predlog, nakon čega je predsjednik Skupštine Glavnog grada Raško Konjević po poslovniku dužan da sazove sjednicu u roku od 15 dana.

Nije malo iskušenje pred SDP-om. Navikli su na sljedeću vrstu političkog djelovanja – bore se za principe, malo zadrame, zatim dobiju po koju privilegijicu i mjestašce pod širokim administrativnim suncem ove zemlje i gotovo. Sad im se smiješi sasvim obrnuta situacija. Evo godina, na sva zvona su obećavali da neće glasati za Mugošu. Ako ne glasaju – nema koalicije, ostaju bez udobnih mjesta, a Mugoša opet na konju. Đe su bili – niđe.

,,Njihov stav me uopšte ne zanima”, odsjekao je podgorički gradonačelnik na pitanje o podršci koalicionog partnera. Drugdje ga čeka ispružena ruka.

Za Mugošin reizbor potrebno je 29 glasova, DPS ima 28 odbornika, od kojih dvojica nose etiketu Liberalne partije i Bošnjačke stranke. Pridružiće im se Slaviša Guberinić sa etiketom Narodne stranke. Bez ako se desi neko čudo.

Nije lako nadmašiti SDP u hinjenju principijelnosti, ali tu je stari suparnik – Narodna stranka. Kao službeni stav partije ranije je objavljeno da će Narodna stranka uvijek glasati protiv onoga za šta glasa SDP. U oštroj konkurenciji, ta izjava može biti favorit u borbi za najjadniji izgovor u domaćoj politici. Guberinić je sad najavio da će njegova partija , prilikom izbora gradonačelnika Podgorice, „postupiti u skladu sa svojim jasnim načelom, i glasati protiv svega što ide u korist partije, koja sprovodi program srbomržnje…” Glasanjem za Miomira Mugošu oni se u stvari bore za srpstvo, samo što smrtnicima nije lako da to dokuče. Nego im dođe da uprazne stari srpski običaj – harakiri.

Slaven Radunović, potpredsjednik NOVE, pokušao je da podsjeti da su svi odbornici sa liste Bolja Podgorica-Bolja Crna Gora izabrani glasovima ljudi koji su podržali opozicionu koaliciju ,,a to znači protivnike Miomira Mugoše na prethodnim izborima”. Davno je ovdje rečeno – posa’ je posa’.

U priču je uključena i najviša politika. Vlada je, ne treba brinuti, stabilna. Premijer, novopečeni potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić, izjasnio se da mu je baš žao što je SDP ostala pri stavu da ne podrži Miomira Mugošu da bude gradonačelnik Podgorice.

Druga stvar ga čini zbunjenim, nije mu jasno zašto se visoko u prvi plan izdižu odnosi SDP i DPS po pitanju Elektroprivrede Crne Gore. Očigledno Lukšić nije pažljivo pratio Kongres SDP-a koji je ustanovio da je pravda temelj države i da prirodni resursi ne smiju otići u ruke privatnih monopolista.

,,Crna Gora neće biti stabilno društvo ako ne sačuva energetske izvore za svoje osnovne potrebe i zato ne smijemo dozvoliti da državne monopole nad prirodnim resursima zamijene privatni i da postanemo uvoznici energije iz domaćih izvora, da izvozimo profit, a ne obnovljivu energiju”, objasnio je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. Istakao je da se ne smije dozvoliti da gazdovanje nacionalnim resursima bude veća prijetnja našoj nezavisnosti no njeni oponenti.

,,Zbog čega pitanje vlasništva postaje tako značajno ako znamo da je SDP podržao ugovor koji omogućava u jednom trenutku da A2A preuzme većinski udio u EPCG. Nije mi jasno šta je sada ta nova poruka i iz kog razloga se ovo pitanje otvara”, rekao je Lukšić.

Moglo bi se pomisliti da je premijer još mlad, zelen i naivan, ali ni neko takav nema odavno iluzija o SDP-ovoj principijelnosti. Sadržaj naredne epizode je, dakle, jasan. Pošto su oni nama naturili Mugošu, mi ćemo njima dramiti oko Elektroprivrede. Sve dok onaj ko treba ne podigne obrvu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo