Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugi na konju

Objavljeno prije

na

Rodrigo i Lusesita su ponovo u dramatičnoj svađi. Svi znamo da ih sudbina veže, ali njihova ljubav je još jednom stavljena na probu. Bez daha se iščekuje sljedeći nastavak. Ko voli. Prije godinu dana, nakon majskih lokalnih izbora, nosilac liste Socijaldemokratke partije Vujica Lazović objavio je kako su ključevi Podgorice i Crne Gore u sigurnim rukama – rukama SDP-a. DPS bez njih nije mogla da formira vlast, pregovori su trajali cio mjesec, na kraju su se ipak vjerili. Stigli su i darovi. Lazović je potvrdio da je SDP izuzetno zadovoljna brojem funkcija u izvršnoj vlasti: ,,Uključujući sekretare, direktore i pomoćnike SDP je pripalo 17 funkcija u gradskoj vlasti”. SDP dobio dvije nove rukovodeće funkcije, pet pomoćničkih mjesta koja ranije nije imao kao i mjesto pomoćnika sekretara Skupštine Glavnog grada. Najkrupnije predizborno obećanje SDP-a, da više neće podržavati podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugošu, ćušnuto je u stranu: koalicionim sporazumom predviđeno je da će se isti smatrati raskinutim ukoliko odbornici obje partije ne podrže predložene kandidate svakog koalicionog partnera pojedinačno.

Krajem prošle godine, odgledali smo još jedno junačenje SDP-a. nije im bio po volji Statut Glavnog grada pa su zaprijetili raskidom koalicije. Mugoša je, kako je ovih dana precizno definisala odbornica PZP-a Branka Bošnjak, potegao ,,kviska”. Slaviša Guberinić predstavni Narodne stranke obezbijedio je većinu DPS-u.

U nastupu pravednog gnjeva predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić nazvao je podgoričkog gradonačelnika ,,odlazećim”. Odgovor je stigao sa najvišeg mjesta. ,,Bilo kakvo istrčavanje na tu temu i proglašavanje aktuelnog gradonačelnika bivšim nije nešto što će na bilo koji način ugroziti suverenost DPS-a da odlučuje o pitanjima koja su iz njene nadležnosti i, siguran sam, nije dobar prilog partnerstvu”, objasnio je tadašnji premijer Milo Đukanović.

Ljutit je bio i dr Miomir Mugoša te je još jednom pokazao da koalicioni partneri najbolje poznaju jedni druge. Zapitao je sa kim to Krivokapić želi da ratuje: „Da li sa javnim preduzećem Aerodromi Crne Gore u kome je predsjednik Odbora direktora, koji za dvije ili tri godine rada, nije podnio izvještaj o svom radu ni građanima ni osnivaču. Ili, pak, ratuje sa nabavkama savremene informatičke tehnologije, teške više miliona eura. Naravno – bez tendera”. Naravno da se nije našao nadležni državni tužilac da gradonačelnika zamoli za preciznije informacije.

Uprkos iskonskim pričama o podjelama u DPS-u, o sukobima raznih struja i padanjima u nemilost, ta partija je prije nekoliko dana ponovo stala iza podgoričkog gradonačelnika. ,,Rezultati dosadašnjeg rada koji su prepoznatljivi kroz svestrani preporod Glavnog grada, i nesporni lični doprinos, nesumnjivo preporučuju Mugošu za ovu funkciju”, ocijenio je podgorički Odbor DPS-a. Da nije ničega drugog do postupka Miomira Mugoše prema Marijani Mugoši, neko drugi bi se ovolike hvale zastidio. ,,Prija mi što su svi prisutni u sali podržali kandidaturu”, rekao je kandidat.

Mugoša je na mjestu gradonačelnika Podgorice odslužio već dva mandata. Prije pet godina izabran je na neposrednim izborima, a u međuvremenu izmijenjeni zakon omogućava mu da ponovo bude kandidovan. Sad se čeka da stigne zvaničan predlog, nakon čega je predsjednik Skupštine Glavnog grada Raško Konjević po poslovniku dužan da sazove sjednicu u roku od 15 dana.

Nije malo iskušenje pred SDP-om. Navikli su na sljedeću vrstu političkog djelovanja – bore se za principe, malo zadrame, zatim dobiju po koju privilegijicu i mjestašce pod širokim administrativnim suncem ove zemlje i gotovo. Sad im se smiješi sasvim obrnuta situacija. Evo godina, na sva zvona su obećavali da neće glasati za Mugošu. Ako ne glasaju – nema koalicije, ostaju bez udobnih mjesta, a Mugoša opet na konju. Đe su bili – niđe.

,,Njihov stav me uopšte ne zanima”, odsjekao je podgorički gradonačelnik na pitanje o podršci koalicionog partnera. Drugdje ga čeka ispružena ruka.

Za Mugošin reizbor potrebno je 29 glasova, DPS ima 28 odbornika, od kojih dvojica nose etiketu Liberalne partije i Bošnjačke stranke. Pridružiće im se Slaviša Guberinić sa etiketom Narodne stranke. Bez ako se desi neko čudo.

Nije lako nadmašiti SDP u hinjenju principijelnosti, ali tu je stari suparnik – Narodna stranka. Kao službeni stav partije ranije je objavljeno da će Narodna stranka uvijek glasati protiv onoga za šta glasa SDP. U oštroj konkurenciji, ta izjava može biti favorit u borbi za najjadniji izgovor u domaćoj politici. Guberinić je sad najavio da će njegova partija , prilikom izbora gradonačelnika Podgorice, „postupiti u skladu sa svojim jasnim načelom, i glasati protiv svega što ide u korist partije, koja sprovodi program srbomržnje…” Glasanjem za Miomira Mugošu oni se u stvari bore za srpstvo, samo što smrtnicima nije lako da to dokuče. Nego im dođe da uprazne stari srpski običaj – harakiri.

Slaven Radunović, potpredsjednik NOVE, pokušao je da podsjeti da su svi odbornici sa liste Bolja Podgorica-Bolja Crna Gora izabrani glasovima ljudi koji su podržali opozicionu koaliciju ,,a to znači protivnike Miomira Mugoše na prethodnim izborima”. Davno je ovdje rečeno – posa’ je posa’.

U priču je uključena i najviša politika. Vlada je, ne treba brinuti, stabilna. Premijer, novopečeni potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić, izjasnio se da mu je baš žao što je SDP ostala pri stavu da ne podrži Miomira Mugošu da bude gradonačelnik Podgorice.

Druga stvar ga čini zbunjenim, nije mu jasno zašto se visoko u prvi plan izdižu odnosi SDP i DPS po pitanju Elektroprivrede Crne Gore. Očigledno Lukšić nije pažljivo pratio Kongres SDP-a koji je ustanovio da je pravda temelj države i da prirodni resursi ne smiju otići u ruke privatnih monopolista.

,,Crna Gora neće biti stabilno društvo ako ne sačuva energetske izvore za svoje osnovne potrebe i zato ne smijemo dozvoliti da državne monopole nad prirodnim resursima zamijene privatni i da postanemo uvoznici energije iz domaćih izvora, da izvozimo profit, a ne obnovljivu energiju”, objasnio je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. Istakao je da se ne smije dozvoliti da gazdovanje nacionalnim resursima bude veća prijetnja našoj nezavisnosti no njeni oponenti.

,,Zbog čega pitanje vlasništva postaje tako značajno ako znamo da je SDP podržao ugovor koji omogućava u jednom trenutku da A2A preuzme većinski udio u EPCG. Nije mi jasno šta je sada ta nova poruka i iz kog razloga se ovo pitanje otvara”, rekao je Lukšić.

Moglo bi se pomisliti da je premijer još mlad, zelen i naivan, ali ni neko takav nema odavno iluzija o SDP-ovoj principijelnosti. Sadržaj naredne epizode je, dakle, jasan. Pošto su oni nama naturili Mugošu, mi ćemo njima dramiti oko Elektroprivrede. Sve dok onaj ko treba ne podigne obrvu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo