Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mugi na konju

Objavljeno prije

na

Rodrigo i Lusesita su ponovo u dramatičnoj svađi. Svi znamo da ih sudbina veže, ali njihova ljubav je još jednom stavljena na probu. Bez daha se iščekuje sljedeći nastavak. Ko voli. Prije godinu dana, nakon majskih lokalnih izbora, nosilac liste Socijaldemokratke partije Vujica Lazović objavio je kako su ključevi Podgorice i Crne Gore u sigurnim rukama – rukama SDP-a. DPS bez njih nije mogla da formira vlast, pregovori su trajali cio mjesec, na kraju su se ipak vjerili. Stigli su i darovi. Lazović je potvrdio da je SDP izuzetno zadovoljna brojem funkcija u izvršnoj vlasti: ,,Uključujući sekretare, direktore i pomoćnike SDP je pripalo 17 funkcija u gradskoj vlasti”. SDP dobio dvije nove rukovodeće funkcije, pet pomoćničkih mjesta koja ranije nije imao kao i mjesto pomoćnika sekretara Skupštine Glavnog grada. Najkrupnije predizborno obećanje SDP-a, da više neće podržavati podgoričkog gradonačelnika dr Miomira Mugošu, ćušnuto je u stranu: koalicionim sporazumom predviđeno je da će se isti smatrati raskinutim ukoliko odbornici obje partije ne podrže predložene kandidate svakog koalicionog partnera pojedinačno.

Krajem prošle godine, odgledali smo još jedno junačenje SDP-a. nije im bio po volji Statut Glavnog grada pa su zaprijetili raskidom koalicije. Mugoša je, kako je ovih dana precizno definisala odbornica PZP-a Branka Bošnjak, potegao ,,kviska”. Slaviša Guberinić predstavni Narodne stranke obezbijedio je većinu DPS-u.

U nastupu pravednog gnjeva predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić nazvao je podgoričkog gradonačelnika ,,odlazećim”. Odgovor je stigao sa najvišeg mjesta. ,,Bilo kakvo istrčavanje na tu temu i proglašavanje aktuelnog gradonačelnika bivšim nije nešto što će na bilo koji način ugroziti suverenost DPS-a da odlučuje o pitanjima koja su iz njene nadležnosti i, siguran sam, nije dobar prilog partnerstvu”, objasnio je tadašnji premijer Milo Đukanović.

Ljutit je bio i dr Miomir Mugoša te je još jednom pokazao da koalicioni partneri najbolje poznaju jedni druge. Zapitao je sa kim to Krivokapić želi da ratuje: „Da li sa javnim preduzećem Aerodromi Crne Gore u kome je predsjednik Odbora direktora, koji za dvije ili tri godine rada, nije podnio izvještaj o svom radu ni građanima ni osnivaču. Ili, pak, ratuje sa nabavkama savremene informatičke tehnologije, teške više miliona eura. Naravno – bez tendera”. Naravno da se nije našao nadležni državni tužilac da gradonačelnika zamoli za preciznije informacije.

Uprkos iskonskim pričama o podjelama u DPS-u, o sukobima raznih struja i padanjima u nemilost, ta partija je prije nekoliko dana ponovo stala iza podgoričkog gradonačelnika. ,,Rezultati dosadašnjeg rada koji su prepoznatljivi kroz svestrani preporod Glavnog grada, i nesporni lični doprinos, nesumnjivo preporučuju Mugošu za ovu funkciju”, ocijenio je podgorički Odbor DPS-a. Da nije ničega drugog do postupka Miomira Mugoše prema Marijani Mugoši, neko drugi bi se ovolike hvale zastidio. ,,Prija mi što su svi prisutni u sali podržali kandidaturu”, rekao je kandidat.

Mugoša je na mjestu gradonačelnika Podgorice odslužio već dva mandata. Prije pet godina izabran je na neposrednim izborima, a u međuvremenu izmijenjeni zakon omogućava mu da ponovo bude kandidovan. Sad se čeka da stigne zvaničan predlog, nakon čega je predsjednik Skupštine Glavnog grada Raško Konjević po poslovniku dužan da sazove sjednicu u roku od 15 dana.

Nije malo iskušenje pred SDP-om. Navikli su na sljedeću vrstu političkog djelovanja – bore se za principe, malo zadrame, zatim dobiju po koju privilegijicu i mjestašce pod širokim administrativnim suncem ove zemlje i gotovo. Sad im se smiješi sasvim obrnuta situacija. Evo godina, na sva zvona su obećavali da neće glasati za Mugošu. Ako ne glasaju – nema koalicije, ostaju bez udobnih mjesta, a Mugoša opet na konju. Đe su bili – niđe.

,,Njihov stav me uopšte ne zanima”, odsjekao je podgorički gradonačelnik na pitanje o podršci koalicionog partnera. Drugdje ga čeka ispružena ruka.

Za Mugošin reizbor potrebno je 29 glasova, DPS ima 28 odbornika, od kojih dvojica nose etiketu Liberalne partije i Bošnjačke stranke. Pridružiće im se Slaviša Guberinić sa etiketom Narodne stranke. Bez ako se desi neko čudo.

Nije lako nadmašiti SDP u hinjenju principijelnosti, ali tu je stari suparnik – Narodna stranka. Kao službeni stav partije ranije je objavljeno da će Narodna stranka uvijek glasati protiv onoga za šta glasa SDP. U oštroj konkurenciji, ta izjava može biti favorit u borbi za najjadniji izgovor u domaćoj politici. Guberinić je sad najavio da će njegova partija , prilikom izbora gradonačelnika Podgorice, „postupiti u skladu sa svojim jasnim načelom, i glasati protiv svega što ide u korist partije, koja sprovodi program srbomržnje…” Glasanjem za Miomira Mugošu oni se u stvari bore za srpstvo, samo što smrtnicima nije lako da to dokuče. Nego im dođe da uprazne stari srpski običaj – harakiri.

Slaven Radunović, potpredsjednik NOVE, pokušao je da podsjeti da su svi odbornici sa liste Bolja Podgorica-Bolja Crna Gora izabrani glasovima ljudi koji su podržali opozicionu koaliciju ,,a to znači protivnike Miomira Mugoše na prethodnim izborima”. Davno je ovdje rečeno – posa’ je posa’.

U priču je uključena i najviša politika. Vlada je, ne treba brinuti, stabilna. Premijer, novopečeni potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić, izjasnio se da mu je baš žao što je SDP ostala pri stavu da ne podrži Miomira Mugošu da bude gradonačelnik Podgorice.

Druga stvar ga čini zbunjenim, nije mu jasno zašto se visoko u prvi plan izdižu odnosi SDP i DPS po pitanju Elektroprivrede Crne Gore. Očigledno Lukšić nije pažljivo pratio Kongres SDP-a koji je ustanovio da je pravda temelj države i da prirodni resursi ne smiju otići u ruke privatnih monopolista.

,,Crna Gora neće biti stabilno društvo ako ne sačuva energetske izvore za svoje osnovne potrebe i zato ne smijemo dozvoliti da državne monopole nad prirodnim resursima zamijene privatni i da postanemo uvoznici energije iz domaćih izvora, da izvozimo profit, a ne obnovljivu energiju”, objasnio je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. Istakao je da se ne smije dozvoliti da gazdovanje nacionalnim resursima bude veća prijetnja našoj nezavisnosti no njeni oponenti.

,,Zbog čega pitanje vlasništva postaje tako značajno ako znamo da je SDP podržao ugovor koji omogućava u jednom trenutku da A2A preuzme većinski udio u EPCG. Nije mi jasno šta je sada ta nova poruka i iz kog razloga se ovo pitanje otvara”, rekao je Lukšić.

Moglo bi se pomisliti da je premijer još mlad, zelen i naivan, ali ni neko takav nema odavno iluzija o SDP-ovoj principijelnosti. Sadržaj naredne epizode je, dakle, jasan. Pošto su oni nama naturili Mugošu, mi ćemo njima dramiti oko Elektroprivrede. Sve dok onaj ko treba ne podigne obrvu.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo