Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Državna bruka

Objavljeno prije

na

Lider demokratije, bezbjednosti i ostalih blagostanja, kako svako malo Crnu Goru hvali vlast i njoj odani mediji, pa i pojedine evropske birokrate, zaista je neobična država. Ovih dana najaktuelniji problem u verziji gore navedenih medija je to što jedan strani ambasador nije sa domaćim navijačima bodrio crnogorsku fudbalsku reprezentaciju. Diplomatska bruka – horski su zaključili. Istovremeno, jednu zaista pravu domaću, državnu bruku ni ti mediji ni njihovi nalogodavci i ne primjećuju. Iz te njihove demokratske, uspješne itd. Crne Gore morao je da bježi i u bijelom svijetu spas za sebe i porodice zatraži još jedan bivši policajac- Suad Muratbašić. Poslije Envera Dacića i Mithata Nurkovića, nekadašnjih rožajskih policajaca koji su javno progovorili o prekograničnom švercu, u Evropu je morao da se skloni i prvi policajac koji je javno priznao da je 2006. godine u Bijelom Polju agitovao za DPS i ubijedio 34 rođaka da glasaju za tu partiju.

Suad Muratbašić, u medijima nazvan ,,prvi crnogorski zviždač”, umjesto obećane nagrade dobio je otkaz. Trenutno se nalazi u Belgiji. U srijedu ujutro, u telefonskom razgovoru, kazao nam je da su mu upravo tog dana djeca počela ići u tamošnju školu. Najmlađe u pripremni razred.

“Nalazim se kod prijatelja i očekujem dobijanje političkog azila”, kaže Muratbašić.

Na pitanje kada misli da se vrati u Crnu Goru, kategoričan je: “O tome nema ni govora dok se ne promijeni ova vlast!”

Muratbašić je ponio sa sobom nekoliko brojeva Monitora, u kojima je naš list pisao o njegovoj sudbini. Vlasti u Belgiji uzele su ih kao dokazni materijal za donošenje odluke o političkom azilu.

Muratbašić je u protekle četiri godine zajedno sa svojom i širom porodicom preživio dramu.

Prvo ga je direktor Uprave policije Veselin Veljović suspendovao i naredio da se protiv njega pokrene disciplinski postupak. Otkaz je dobio nakon deset godina rada, uz kratko objašnjenje da je tehnološki višak. Da bi preživio, počeo je fizički da radi na Crnogorskom primorju. Petnaestog dana gazda ga je isplatio i ispratio riječima: ,,Ne smijem više da te držim!”

Suad je potom iz Bijelog Polja, u kojem je rođen, otišao na selo, kupio kravu i pokušao da živi od poljoprivrede. Nedavno je morao da proda kravu da kupi pet putničkih karata do Belgije.

U međuvremenu smjenjivale su se prijetnje i pritisci, posebno na rodbinu zaposlenu u državnoj administraciji. Pokušavali su da ga ućutkaju i oni koje je privolio da glasaju za DPS. Našao se u delikatnoj moralnoj dilemi – ili da ućuti ili da nastavi priču o DPS izborima. Izabrao je ovo drugo.

Podnio je četiri tužbe protiv policije. Onda na scenu stupa oprobana sudska gimnastika. U akciji rasterećenja od mnogobrojnih sudskih predmeta, Osnovni sud iz Podgorice jednu Muratbašićevu tužbu šalje na Cetinje, drugu u Kolašin. Muratbašić nije ni fizički ni finansijski mogao da stiže u tri suda. Tužbe u cetinjskom i kolašinskom sudu su zastarjele, one dvije u Podgorici i dalje miruju u nečijoj ladici.

Sud je istovremeno pokazao punu efikasnost kada je trebalo osuditi Muratbašića. Ekspresno ga je osudio po tužbi bivše supruge zato što nakon otkaza više nije mogao da plaća alimentaciju. Kazna 700 eura plus sudski troškovi. Sud nije zanimalo što Muratbašić prima mizernu socijalnu pomoć.

Iz Crne Gore morali su, kako rekosmo, da bježe i bivši granični policajci Enver Dacić i Mithat Nurković.

Oni su javno progovorili o švercu droge, nafte, cigareta, kafe… preko graničnog prelaza Kula. Policajci i njihove starješine koje su pokušale da se suprotstave tom nezakonitom unosnom poslu ostajali su, kako su ispričali, bez posla.

Nedavno su Dacić i Nurković sa jednim kolegom predsjedniku PZP-a Nebojši Medojeviću uručili dokaze koji, kako tvrde, potkrjepljuju njihove optužbe. Istog dana domaće televizije prikazale su snimak o navodnom primanju mita na Kuli, u čemu učestvuju i Dacić i Nurković. Mediji su objavili da je snimak do televizija stigao iz Uprave policije.

,,Tim snimkom službenici Uprave policije proteklih mjeseci pokušavali su da trguju sa nama”, objasnile su njihove kolege koje su takođe dobile otkaz. Oni su takođe potvrdili da je ,,brutalna laž” da su bez posla ostali zbog šverca. ,,Na našim rješenjima piše da su nam istekli ugovori i da je prestala potreba za našim daljim angažovanjem”.

Enver Dacić je otkrio da postoji ruta za šverc cigareta, kafe, šećera i ljekova između Crne Gore i Kosova i nekoliko puta ponovio da je otpušten jer nije želio da se bavi švercom.

,,Javno sam rekao da u Mojkovcu postoji fabrika koja se bavi ilegalnom proizvodnjom cigareta. Poslije te izjave dobio sam prijetnju od dvije nepoznate osobe. Do dan danas, policija kao ni tužilaštvo nijesu ozbiljno shvatili te prijetnje meni i mojoj porodici”.

Nadležni nisu ni pokušali da ga zaštite i morao je spas da potraži u zapadnoj Evropi.

Nakon Dacića, i Mithat Nurković je spakovao kofere i sa suprugom i djetetom potražio je bezbjednije mjesto od Crne Gore. Roditeljima se javio iz jedne zapadnoevropske države. Nurković je desetak godina bio granični policajac.

Zajedno sa Dacićem dospio je na optuženičku klupu, jer su, navodno, učestvovali u prekograničnom švercu. Oslobodio ih je Viši sud u Bijelom Polju.

,,Ovo što se dešava otpuštenim policajcima u Rožajama je najdirektniji napad na državu Crnu Goru od strane organizovanog kriminala i korumpiranih struktura u vrhu policije. Njihova bezbjednost i njihovih porodica je ugrožena,” ocijenio je nedavno Nebojša Medojević.

Nadležne nije zabrinulo to upozorenje. ,,Iznenađen sam viješću da je gospodin Dacić napustio Crnu Goru…”, kasnije se iščuđavao premijer Igor Lukšić.

Iz njegovog kabineta prije toga stigao je savjet: ,,Ukoliko (misli se na rožajske policajce) tvrde da im je bezbjednost ugrožena, to moraju rješavati kroz institucije sistema sa kojima treba da sarađuju”.

Riječi – ukoliko, moraju, treba bile su Muratbašiću, Daciću i Nurkoviću dovoljna opomena koliko je opasno u Crnoj Gori biti nezgodan svjedok. Otišli su u države u kojima su svjedoci kriminala zaštićeni. Oni koji su ih rastjerali iz Crne Gore vjerovatno sada lakše dišu. Do daljnjeg.

Zbog toga što nije ćutao, gorku sudbinu doživio je i policajac Goran Stanković. Sedam mjeseci prije odlaska u zasluženu penziju morao je, kako smo nedavno pisali, da zbog pritisaka napusti službu. On je prvi policajac koji se usudio da priča o prebijanju u čuvenoj betonjerci, koja se nalazi u zgradi podgoričke policije. Progovorio je o premlaćivanju bivšeg boksera Aleksandra Pejanovića, koji je prošle nedjelje ubijen u Podgorici.

Stanković sada porodicu izdržava prodajući sir.

Kad je napustio službu dobio je otpremninu za koju je sinu kupio igračku. Ljekove za krvni pritisak nije uzeo od Nove godine, jer nema od čega.

Ni u Vojsci Crne Gore ne vole one koji van kapija iznose neprijatne istine. To je iskusio Nenad Čobeljić, predsjednik Sindikalne organizacije VCG. Našao se u neprilikama zbog izjava da se „u Vojsci Crne Gore drastično, organizovano, sistemski i sveobuhvatno krše ljudska prava i slobode zaposlenih”.

Ministarstvo odbrane, kako je objavljeno prije nekoliko dana, pokrenulo je novi disciplinski postupak protiv potpukovnika Čobeljića, jer je bez odobrenja ministra Bora Vučinića davao izjave u medijima u vezi sa stanjem i odnosima u crnogorskoj vojsci. Protiv Čobeljića starješine od ranije vode jedan postupak zato što je javno govorio o neriješenim stambenim problemima, o maltretiranju zaposlenih i pritiscima koji su otpočeli nakon što je osnovan Sindikat. Za sada je teško predvidjeti epilog vojnog udara na Sindikat, ali vjerovatno se loše piše neposlušnom Čobeljiću.

Kako prolaze svjedoci koji odluče da javno govore o nezakonitostima dokazuje i slučaj Slavka Živanovića iz Bara. On je, prema dokumentaciji u koju je Monitor imao uvid, prvi, još u jesen 2001. godine, obavijestio nadležne u Upravi carina Crne Gore o nezakonitostima u carinarnici Bar. Poslije devet godina počelo je suđenje 21 osobi optuženoj za fiktivno carinjenje šećera u toj carinarnici, a među optuženima je i – Živanović.

Zbog svjedočenja o vlastitoj tragediji strada Ibrahim Čikić, koji se našao na optuženičkoj klupi zbog svoje knjige Gdje sunce ne grije. U njoj je opisao akciju Lim u kojoj je početkom devedesetih uhapšen zajedno sa dvadeset jednim funkcionerom tadašnje Stranke demokratske akcije. Grupa Bjelopoljaca pomenutih u knjizi tuže Čikića i traže astronomsku odštetu za klevetu i duševne bolove. Posljednji pretres održan je sedmog juna. Čikić kaže da je knjigu pisao kako bi njome dao doprinos suočavanju sa prošlošću. I – sada se on i te kako suočava sa prošlošću.

Vlasti jasno poručuju: neposlušnost se kažnjava, nezgodne svjedoke treba ućutkati. Ali, primjeri koje navodimo svjedoče, da svakoj profesiji i u svim uslovima postoje ljudi koji će po svaku cijenu braniti ono najvažnije: ljudsko dostojanstvo.

Martinović: ,,Pejović nije bio lovac na izbjeglice”

Slobodan Pejović, penzionisani policijski inspektor iz Herceg Novog, prvi je hrabro progovorio o ratnom zločinu deportacija bosanskih izbjeglica. To svjedočenje i danas debelo plaća, ali ništa ga nije moglo ućutkati. Pojedini mediji prije nekoliko mjeseci su objavili da je Pejovića, svjedoka tužilaštva, drugi svjedok tužilaštva Ranko Martinović, bivši policijski funkcioner iz Herceg Novog, optužio u Višem sudu u Podgorici da je bio lovac na izbjeglice Muslimane i pripadnik potražne službe. To je iskorišćeno za pravu hajku na Pejovića, koja se vodi i izvan Crne Gore. Međutim, na suđenju u hercegnovskom Osnovnom sudu po tužbi Ranka Martinovića protiv Pejovića za klevetu, to je Martinović lično demantovao. U presudi Osnovnog suda Herceg Novi, od 25. maja ove godine, navodi se da je Martinović na sudu ,,naglasio da nije tačno da je za okrivljenog (Pejovića, prim, a.) u Višem sudu naveo da je bio lovac na Muslimane”. Ovaj demanti nije zaustavio hajku na Pejovića.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo