Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pošto staro gvožđe

Objavljeno prije

na

Priča je jednostavna: mladi ministar finansija Igor Lukšić po dolasku na dužnost 2004. godine reprogramira dug koji njegovo Ministarstvo potražuje od beranske fabrike papira, uz dogovor da se 200 hiljada eura uloži u pokretanje proizvodnje, nakon što je kompanija privatizovana, a drugih dvjesta hiljada da se vrati. Vrlo jasno, možda i na papiru zapisano. Zaplet je još prostiji: novi vlasnik fabrike papira odugovlači s početkom proizvodnje. Fabrika za šest, sedam godina, radi u kontinuitetu svega dva mjeseca, a nakon definitivnog zatvaranja bivši ministar, sadašnji premijer, ne pominje četiristo hiljada eura i prelazi preko toga kao da je u pitanju tura pića za kafanskim stolom, iz sopstvenog džepa.

KREDITI: Hipo Aple Adria banka se „naknadno opametila”. Kredit koji je svojevremeno dala beogradskom biznismenu pljevaljskog porijekla Radoju Gomilanoviću ova banka će pokušati narednih dana da naplati rezanjem založene opreme koju nije mogla prodati na licitacijama. Prema nezvaničnim informacijama, HAAB za ovakvu odluku ima sudsko rješenje, prema kojem bi kroz staro gvožđe naplatili samo dio duga, dok bi preostali dio tog velikog kredita bio namirivan „na druge načine”.

Hipo Alpe Adria banka svojevremeno je Gomilanoviću odobrila kredit od sedamsto hiljada eura, prihvatajući kao zalogu papir mašinu oznake PM1. Kada je došlo vrijeme za naplatu, budući da Gomilanović kredit nije vraćao, banka je kroz nekoliko licitacija bezuspješno pokušavala da proda mašinu. Osim što niko nije htio da je kupi, ispostavilo se da mašina ne vrijedi više od 100 do 200 hiljada eura. Monitor je tu aferu otkrio još prošle godine.

„Sve u svemu, HAAB od Gomilanovića sada potražuje s kamatama devesto hiljada eura”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman, pitajući se kako je Gomilanoviću uopšte uspjelo da dobije kredit od sedamsto hiljada, a da kao zalogu da nešto što ne vrijedi ni dio toga iznosa.

„Vjerovatno će neko morati da se pozabavi i time. To se nije moglo učiniti bez neke logistike, možda i unutar same banke”, kaže naš izvor.

Gomilanoviću ovo nije bio ni prvi kredit, niti prva finansijska pomoć koju je dobio na račun pokretanja proizvodnje. Iako je po ugovoru o prodaji on fabriku papira Beranka kupio za 999.573 eura, preko žiro računa ovog preduzeća kod Atlasmont banke nije prošlo više od 250 do 300 hiljada, što je bilo direktno u suprotnosti s kupoprodajnim ugovorom, koji u članu dva kaže da će se ako preko žiro računa preduzeća ne prođe cjelokupan iznos ugovor automatski smatrati raskinutim.

Osim HAAB kredita od 700 hiljada eura, Gomilanović je za pokretanje proizvodnje dobio još pola miliona od tadašnjeg Fonda za razvoj. Bilo je to u vrijeme referendumske kampanje za nezavisnost.

POMOĆ: Nešto novca je uspio da izvuče i od Zavoda za zapošljavanje u svrhu „prekvalifikacije radne snage”. Vjerovatno ne manje od pedeset hiljada. Fabriku je pomogla i lokalna uprava, preuzimajući na sebe da za 250 radnika izmiri zaostale plate i poveže radni staž, u ukupnoj vrijednosti od 300 hiljada.

Tako je ovaj biznismen kroz kredite i pomoć iz beranske fabrike papira izvukao četiri-pet puta više novca nego što je iznosila stvarna kupoprodajna transakcija, a fabrika je ipak radila svega dva mjeseca. Danas se kompanija nalazi u bezizlaznoj situaciji i svi su izgledi da će završiti u starom gvožđu. Kao, možda, i sporna papir mašina PM1, koja bi se, inače, teško u komadu mogla izvući iz fabričkih hala.

Ovakav kraj beranske fabrike papira mogao je prema mišljenju sagovornika Monitora da se spriječi jedino eventualnim uvođenjem novog stečaja i traženjem boljeg kupca.

„Tačno je da je Gomilanović fabriku kupio iz stečaja, što bi bila otežavajuća okolnost. Ali on nikada nije izmirio obaveze prema Vladi, odnosno Ministarstvu finansija koje je imalo obezbijeđena potraživanja. Zašto Ministarstvo finansija nije nikada zatražilo ta sredstva, to je drugo pitanje”, kaže naš sagovornik.

Na raspletu ove pljačkaške privatizacione priče za sada insistira samo potpredsjednik Opštine Radivoje Merdović (SDP), koji je zatražio od vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić da ispita „da li u pojedinim fazama privatizacije beranske fabrike papira Nova Beranka postoje elementi krivičnih djela nesavjesnog poslovanja, zloupotrebe položaja i ovlašćenja u privrednom poslovanju, zaključenja štetnog ugovora, prevara, pronevjera, falsifikovanja službenih dokumenata ili primanja i davanja mita”.

On kaže da je frapiran saznanjem da Hipo Alpe Adria banka namjerava da namiri kredit koji je dala vlasniku ove kompanije tako što će prodati u staro gvožđe papir mašinu.

„Nedopustivo je da se iščupa srce fabrike i tako olako uništava nacionalno bogatsvo koje su decenijama generacije stvarale. Pozivam zato državne institucije u čijoj je to nadležnosti da učine sve što je moguće da se to spriječi”, kaže Merdović.

KRIMINAL: On dodaje da postoje indicije da vlasnik fabrike novac koji je dobijao od banaka i države nije koristio namjenski, odnosno u poslovne svrhe, saglasno ugovoru o privatizaciji.

„Indikativno je uopšte kako je vlasnik uspio da iz tehnološke cjeline izdvoji papir mašinu. Mislim da u tome ima krivičnog djela štetnog ugovora”, smatra Merdović.

Prema njegovom mišljenju, „ovakve radnje nije bilo moguće izvesti bez organizovane grupe i jasnog plana”.

„Zato i tražim da vrhovni državni tužilac razmotri je li u pojedinim fazama privatizacije ove kompanije i kreditnih zaduživanja bilo elemenata organizovanog kriminala i korupcije”, kaže Merdović.

On podsjeća da je još u avgustu prošle godine državnom tužilaštvu pisao kako je u fabrici papira u toku postupak otuđenja dijela opreme, mašina i alata, sumnjivo proglašenih kao tehnološki otpad, odnosno sekundarne sirovine.

„Bio sam duboko u pravu kada sam na to upozoravao. Ali ovo što se sada dešava da se neke mašine odvoze u Beograd a druge plijene banke, nedopustivo je. To govori da vlasnik nema više nikakvu viziju pokretanja proizvodnje. Nije ona njemu prodata da bi otišla u staro gvožđe, nego da se uposle ljudi i da se otvaraju nove privredne perspektive. Takav odnos prema nacionalnoj imovini krajnje je problematičan”, kaže potpredsjednik Opštine.

Merdović upravo zbog ove činjenice traži da vrhovni državni tužilac preispita ovu privatizaciju.

„Lično mislim da ima posla za vrhovnog državnog tužioca, a po procjeni gospođe Čarapić možda i za specijalnog tužioca”, tvrdi Merdović.

Gdje su završile silne pare od kredita i pomoći za pokretanje proizvodnje, zna samo vlasnik. Nema sumnje da kompletna beranska fabrika papira, koja je sigurno mogla da radi, ide u staro gvožđe. Država to posmatra krajnje ravnodušno. Reagovanje potpredsjednika Opštine do sada je jedino zvanično. Dopisom državnom tužilaštvu iz marta prošle godine, preispitivanje privatizacije Beranke tražila je još Mreža za afirmaciju nevladinog sektora. Prizivanje zakona do sada je bilo uzaludno.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo