Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Muke po lubenici

Objavljeno prije

na

Gladnom francuskom narodu Marija Antoaneta je poručivala – kad već nemate hljeba, jedite – kolače. Za razliku od nje – naša Vlada vodi o računa o zdravlju stanovništva, pa nudi nešto manje kalorično. Obezbijedili su nam da, ovoga ljeta kada slabo šta u državi ide kako treba, makar možemo siti da se najedemo – jeftinih lubenica. Osvježavaju, a ne goje. Francuska kraljica je nesmotrenu izjavu, ali i način vladanja platila – životom. Srećom, mi živimo u demokratiji. Svi Vladini promašaji idu na štetu budžeta, pa će i ovaj o subvencioniranju proizvodnje lubenica biti potkrpljen na „najbezbolniji način” – iz zajedničke nam kase. Poljoprivrednici će se, ipak, sami morati nekako zakrpiti. Kako znaju i umiju.

BILO KUDA, LUBENICA SVUDA: Ako ništa – lijepo je vidjeti zelene plodove posvuda. Dominiraju u super- marketima, piljarama, na pijacama, tezgama pored puta. I turizam ima vajde od njih. Gosti koji ionako stalno kukaju da je sve skupo, kako su pretrpane plaže, zakrčeni putevi a zemlja ne baš čista – sada mogu makar jeftino da se slade – lubenicama. Možda je unaprijedimo u brend, kako to vole da kažu kreatori naše spoljnotrgovinske, nikad dosegnute, budućnosti. Ima tu mjesta i za novi slogan koji, osim na more, turiste zove i na – bagatelne lubenice.

No, iza kulisa – naravno, nije baš veselo. Poljoprivrednici se hvataju za glavu. Gomile plodova požutjelo i istrulilo po livadama, jer nije imao ko da ih otkupi zbog prezasićenosti tržišta. Očajni su – novac uložili u proizvodnju, a zarade zbog niskih cijena i velike ponude nema. Prst upiru u Ministarstvo poljoprivrede i ministra Tarzana Miloševića. Iako je, na početku izgledalo, kao da ima baš dobre namjere – čitava zamisao o povećanju proizvodnje i subvencioniranom otkupu lubenica se izjalovila. Bolje reći – istrulila.

Naime, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo odluku da zaštitna ili minimalna otkupna cijena paradajza bude 22 centa, a lubenice 12. Odlučili su i da će iz agrobudžeta subvencionirati registrovane – legalne otkupljivače sa pet centi po kilogramu.

Početkom ove godine ministar Milošević je ohrabrio poljoprivrednike da proizvode i garantovao otkup njihovih proizvoda. Milošević je tada rekao, govoreći u Golubovcima, da poljoprivrednici u saradnji sa Ministarstvom moraju povećati poljoprivrednu proizvodnju, a da je obaveza države da na kvalitetan način riješi problem otkupa poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivrednici su poslušali ministra, nagrnuli na livade, usijali, radili, a sa plodovima sada nemaju gdje. Na pretrpanom tržištu vlada haos.

,,Na žalost, država nije obezbijedila plasman poljoprivrednih proizvoda, tako da su uloženi trud i sredstva ostali bez rezultata”, upozorio je odbornik Socijalističke narodne partije u Skupštini glavnog grada i Gradske opštine Tuzi Kolja Ljuljđuraj.

Opomenuo je i da proizvođači ubuduće neće nasjedati lažnim obećanjima o sigurnom otkupu, garantovanoj cijeni, beneficijama… Poljoprivrednici tvrde da su prevareni.

„Dao bih ove lubenice što su mi ostale neprodate u humanitarne svrhe, ali ne znam kome”, požalio se poljoprivredni proizvođač iz Tuzi David Camaj. Njemu je ostalo 200 tona lubenice da propada na imanju, a novac koji je uložio u tu proizvodnju – ne zna kako da vrati.

OVO NEMA NIGDJE: Predsjednik poljoprivredenih proizvođača Donje Gorice Budimir Mugoša kaže da je u startu napravljena velika greška: „Subvencije kao podsticajna mjera za razvoj poljoprivrede u svim uređenim državama daju se proizvođaču po jedinici obrađene površine i to za strateški važne ili kulture namijenjene izvozu. Naravno, lubenica ne spada ni u jednu od ove dvije kategorije i kao takva nije subvencionirana nigdje u Evropi na ovaj način”.

On tvrdi da bi, u slučaju da se Ministarstvo poljoprivrede nije umiješalo na ovaj „blago rečeno nevješt način”, lubenica kao ranijih godina imala veleprodajnu cijenu oko 15 centi, a maloprodajnu oko 25.

,,Proizvođači su u cijeloj priči izgleda nebitni. Oni koji imaju sreću ili vezu da im proizvod bude otkupljen po ovoj cijeni, mogu vratiti samo uložena sredstva, ali bez valorizacije svoga rada i bez centa zarade. Iduće godine vjerovatno će dići ruku od izgaranja po njivama bez ikakve koristi. A narod koji se ove godine, zahvaljujući ekspertima iz Vlade, jeftino najeo lubenica iduće godine kupovaće uvozne iz Albanije, Makedonije, Srbije… po mnogo višim cijenama”, kaže Mugoša.

Iz državnog preduzeća Plodovi, koje se bavi otkupom voća i povrća priznaju da zbog hiperprodukcije ne mogu otkupiti sve ponuđene lubenice i objasnili kako je veliki pritisak napravljen na njih.

No, neko je ipak, imao neke koristi od čitave gužve. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Malesije Smailj Čunmuljaj smatra da su subvencije bile namijenjene prvenstveno trgovcima i lancima trgovina. Njegov kolega Mladen Aligrudić iz Zete misli da su cijene bile dobre i za potrošače, koji su se ove godine, kako kaže, najeli lubenice po smiješnoj cijeni.

Sada proizvođačima ostaje da procijene isplati li se više baviti poljoprivredom ili ne. Većina poljoprivrednika i njihovih predstavnika iz udruženja tvrdi da će mnogi dobro razmisliti da li će više ići na njivu.

Poljoprivrednici sada upozoravaju da Ministarstvo poljoprivrede za narednu godinu treba bolje da osmisli koliko čega da se sadi i da budu u neposrednom kontaktu sa poljoprivrednicima kako se ne bi desila poplava nekog proizvoda, kao ove godine. Ali i da povedu računa o planovima za subvencioniranje.

Sa druge strane, ministar Milošević objasnio je: ,,Siguran sam da ima dovoljno iskustva iz ove godine i poljoprivredni proizvođači moraju da vode računa zajedno sa opštinama i Gradskom opštinom i sa Ministarstvom na koji će način prići sijanju određene kulture”.

Lijepo od ministra. Na prvo je mjesto stavio proizvođače. On je mislio za ovu godinu. Oni neka misle za narednu.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo