Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vlast očiju nema

Objavljeno prije

na

Od svih najavljenih spektakularnih objekata u Podgorici, gradonačelnik Miomir Mugoša je ove godine na Dan državnosti otvorio samo Narodnu kuhinju na Koniku. Kuhinja, koja je najavljivana još od 2008, odmah po otvaranju izazvala je sporenja. Odlukom podgoričke vlasti u Narodnoj kuhinji mogu objedovati samo državljani Crne Gore. Ostali neka se snalaze kao i dosad.

Gradonačelnik, crnogorski državljanin i ponosni Podgoričanin, na otvaranju je, na državni praznik, među prvima ručao u novootvorenoj kuhinji. Mediji su objavili – jeo je hljeb, pasulj sa rebrima i salatu. Nakon jela je izjavio: ,,Hrana je apsolutno bezbjedna i kvalitetna”. Bezbjedna? Gradonačelnik je – preživio sirotinjsku hranu.

Hranu su osim gradonačelnika isprobali i SDP-ovci. ,,Nadam se da će ovaj nivo kvaliteta hrane biti zadržan, da ovo danas nije samo zbog toga što su funkcioneri iz Glavnog grada došli na otvaranje da uzmu prve obroke u narodnoj kuhinji”, reče Raško Konjević, tada predsjednik Skupštine glavnog grada.

Na pitanje da li će se u Narodnoj kuhinji hraniti i RAE populacija, gradonačelnik je odgovorio da je ,,RAE populacija druga priča i projekat”. Drugi nijesu prispjeli za Mugošinu kuhinju.

,,Većina Roma se hrani iz kontejnera, a ne možemo kao ljudi da dobijemo hranu u Narodnoj kuhinji”, protestovao je predsjednik Udruženja Roma i Egipćana sa Kosova Gani Pajazitaj.

Kriterijum državljanstva, kojim se uslovljava pristup Narodnoj kuhinji, diskriminatorski je i zbog toga nezakonit i neustavan, smatraju u Akciji za ljudska prava. Oni su prije nekoliko dana, zajedno sa Udruženjem raseljenih Roma i Egipćana i Udruženje raseljenih Egipćana Egipat, podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke Skupštine Glavnog grada o obezbjeđenju određenih socijalnih prava, među kojima je i pravo na korišćenje Narodne kuhinje. Pisali su i gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši i ombudsmanu Šućku Bakoviću i naveli da međunarodni standardi izričito zabranjuju diskriminaciju po osnovu državljanstva. U inicijativi je navedeno da se Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisuje da i osobe koje nisu državljani Crne Gore imaju pravo na uživanje prava. Ta prava su predviđena zakonom ,,u skladu sa međunarodnim ugovorima i konvencijama”, u kojem stranci sa stalnim nastanjenjem imaju pravo na „socijalnu pomoć, socijalno i zdravstveno osiguranje”.

Opremanje Narodne kuhinje koštalo je oko 400.00 eura. Za dobavljanje hrane do kraja godine biće utrošeno 350.000 eura. Plan je da se priprema 500 obroka dnevno. Za sada se na spisku Narodne kuhinje nalazi oko 130 korisnika, njih 24 se prijavilo za kućnu dostavu hrane. Zašto se ostatak porcija za koje su obezbijeđena sredstva ne dijeli ne malom broju ugroženih – iz opštine ne objašnjavaju. Konstatovali su da za sada vlada slabo interesovanje za usluge Narodne kuhinje. Smatraju da je za to kriva neinformisanost, ali i obimna dokumentacija koju treba pribaviti da bi se pristupilo narodnom kazanu.

Odlukom Skupštine glavnog grada, za pristup Narodnoj kuhinji potrebno je podnijeti prijavu za besplatan obrok, zatim dokaz o prebivalištu ili fotokopiju lične karte, izjavu o kućnoj zajednici, izvod iz knjige vjenčanih, izvode iz matične knjige rođenih za sve članove domaćinstva, dokaz o materijalnom stanju porodice, uvjerenje sa biroa rada da su nezaposleni, dokaz o stambenoj situaciji, kao i dokaz o zdravstvenom stanju! Pa, da i sitom presjedne.

Dokumentaciju neće morati da prikupljaju podgorički beskućnici kojih je po evidenciji Centra za socijalni rad oko 80. Njima se ne zna adresa, jer se stalno kreću s jednog na drugi kraj grada, dobar dio njih živi u napuštenim vagonima, ruševinama, ulazima zgrada, parkovima. U Sekretarijatu za socijalno staranje kažu da su beskućnici koje je registrovao Centar za socijalni rad uglavnom Romi, izbjegli i raseljeni.

Iz Crvenog krsta odavno urgiraju da su kolektivni centri za smještaj izbjeglih i raseljenih, poput Vrela Ribničkih, idealna mjesta za otvaranje narodnih kuhinja. Podsjetimo u Crnoj Gori ima preko 16.000 izbjeglih i raseljenih, osoba bez državljanstva.

Podgoričke vlasti su ocijenile da je za sada urgentnije da se suzbije glad kod domaćeg stanovništva. A podaci govore da je ona odavno zakucala na mnoga vrata.

Samo u Podgorici živi više od 3.500 korisnika materijalne pomoći. Prema posljednjim podacima Monstata, od 236.000 aktivnog stanovništva, 50.000 je nezaposleno. Vlada je još 2003. godine ambicioznom strategijom objavila rat siromaštvu. Nakon pet godina Ministarstvo rada i socijalnog staranja konstatovalo je da je u pretkriznoj 2008. gotovo pet odsto stanovništva imalo potrošnju ispod apsolutne linije siromaštva. Nova istraživanja Ministarstvo od tada sporo objavljuje, a podaci o siromaštvu u Crnoj Gori u izvještaju UNDP-a iz 2009. izgledaju bitno drugačije od onih koje ima Ministarstvo. Prema podacima UNDP-a, više od 70.000 građana, preko 11 odsto, živi ispod linije siromaštva. Skupa oni na liniji i oni ispod granice siromaštva čine trećine građana Crne Gore.

Od aprila 2010. u prostorijama Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja radi prva narodna kuhinja u Crnoj Gori. Samo za pravoslavni živalj.

Ove godine i država se postarala da gladni ne ostanu samo oni sa pravom glasa. Ostali, kako reče gradonačelnik, za sada nijesu projekat.

Narodne kuhinje u komšiluku

Narodne kuhinje u okruženju odavno rade. U Nišu već 15 godina funkcioniše narodna kuhinja u kojoj se prehranjuje nekoliko hiljada ljudi. U Beogradu na 46 punktova besplatnu hranu dobija preko 10.000 najsiromašnijih. Zahvaljujući narodnim kuhinjama preživljava gotovo 2.500 građana Zenice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo