Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kao na Divljem zapadu

Objavljeno prije

na

U centru Ulcinja, 2. avgusta uveče, ubijena su dva čovjeka. Rade Aleksić, ljekar iz Ulcinja, ispalio je dva metka u potiljak Ulcinjanina Halila Adovića, sa kojim je bio u dugogodišnjoj svađi zbog prostora za reklamu. Tokom pucnjave poginuo je i slučajni prolaznik Ahmet Tači, turista iz Njemačke, koji je na dan ubistva doputovao sa porodicom u Ulcinj. Beživotno tijelo Slavoljuba Mijatovića, rodom iz Pljevalja, nađeno je, takođe u utorak veče, na seoskom putu iznad Kamenova nadomak Budve. Mijatović je godinama živio u Njemačkoj, a posljednjih desetak boravio je u Budvi.

Pretposljednjeg dana jula zamalo se u Budvi nije desilo još jedno ubistvo. Branislav Mirković iz Beograda pokušao je da ubije Laza Paovića iz Kotora.

Nasilnici ne prezaju da u sred bijela dana krenu u pljačku i upotrijebe oružje i kad je plijen sitan novac.

Petorica razbojnika nedavno su na Starom aerodromu u Podgorici pretukli i opljačkali E. G. koji je šetao sa suprugom i djetetom. Mladića nijesu bili ni maskirani, a od žrtve su oteli torbicu sa 50 eura i sat.

Javnost je šokiralo nedavno ubistvo mladog košarkaša i kapitena B reprezentacije Crne Gore Ljubomira Jovanovića na Cetinju. Na njega je pucao razbojnik koji je opljačkao kazino Lutrije Crne Gore. Ubica još nije uhvaćen.

Nije otkriven ni ubica biznismena Dragana Bećirovića, koji je stradao u Budvi 10. aprila ove godine. Bećirović je bio izvršni direktor kompanije Bepler i Džejkobson, u čijem su sastavu hotel Avala u Budvi i hoteli Bjanka i Lipka u Kolašinu. Mediji su poslovanje Dragana Bećirovića i njegovog brata Zorana povezali sa biznisom Stanka Subotića i familijom Đukanović.

Iz PZP su upozorili da se Crna Gora mora obračunati sa organizovanim kriminalom. ,,Ovakvo alarmantno stanje prijeti da mafijaške obračune pretvori u svakodnevicu i dovede u pitanje unutrašnju stabilnost Crne Gore i bezbjednost svih njenih građana”, poručio je Pokret za promjene.

Ova i slične opomene nijesu uzbudile nadležne.

U januaru ove godine u Budvi je ubijen i Ivan Šćepanović, iz Kraljeva. Šćepanović je u Crnoj Gori povremeno živio i imao nekoliko građevinskih parcela u Perazića dolu.

Četiri mjeseca kasnije u Podgorici je ubijen Aleksandar Pejanović, bivši bokser i policajac. Na Pejanovića je pucao komšija, policajac Zoran Bulatović. Pejanović je javnosti postao poznat kada je uhapšen zbog nereda na demonstracijama protiv priznanja nezavisnosti Kosova u oktobru 2008. godine. Nakon 20-tak dana od demonstracija Pejanović se predao policiji gdje je pretučen u čuvenoj betonjerci.

Najnovija ubistva samo su nastavak serije ranijih, od kojih ni do dan danas nije rasvijetljeno tridesetak.

Prošle godine u Kotoru je ubijen Dragan Dudić. U medijima je objavljeno da je Dudić poznat kao blizak saradnik i poslovni partner Darka Šarića, optuženog u Srbiji za šverc više od dvije tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Dudić je bio suvlasnik popularne kotorske diskoteke Maksimus i, prema navodima medija, njegove firme su pod lupom crnogorskog tužilaštva zbog sumnje da je preko njih prao novac zarađen preprodajom kokaina. Na Dudića je pucao Ivan Vračar iz Nikšića.

U Kotoru je prije dvije godine ubijen i vlasnik kotorskog Red taksija Dejan Đuković. Život je izgubio u klasičnoj sačekuši ispred ulaza zgrade u kojoj je stanovao.

Budva je u avgustu 2008. godine bila mjesto još jednog krvavog obračuna. Ubijen je Goran Pejović, ali, kako je utvrđeno, greškom. Mladić iz Nikšića, koji nije imao ni saobraćajni prekršaj, sjedio je sa drugovima u vrijeme kada je za drugim stolom bio Budvanin Ivan Delić. Ubica je u mladića sasuo najmanje sedam metaka, uz riječi: ,,Ovo ti je pozdrav iz Beograda”.

Prava meta bio je Ivan Delić, koji je do tada preživio tri atentata.

Za Ivana Delića prvi put se čulo 2001. godine, kada ga je Anketni odbor Skupštine SR Jugoslavije, na čelu sa liderom radikala Vojislavom Šešeljom, osumnjičio da je 7. februara 2002. ubio Pavla Bulatovića, nekadašnjeg ministra odbrane. Dvije godine kasnije, Delićeva vjerenica i njen brat poginuli su u eksploziji bombe u njihovoj kući, takođe u Budvi.

Policijski inspektor Slavoljub Šćekić ubijen je u Podgorici avgusta 2005. godine.

Krajem maja ove godine navršilo se sedam godina od ubistva glavnog urednika Dana Duška Jovanovića. Te majske noći 2004. godine u Crnoj Gori je prvi put ubijen novinar i glavni i odgovorni urednik lista.

U prvi sumrak 8. januara 2001, u Podgorici je ubijen Darko Beli Raspopović, visoki funkcioner Službe državne bezbjednosti. Pred desetinama očevidaca ubica je hladnokrvno pucao u leđa Raspopoviću.

Tim povodom u medijima je, po ko zna koji put, konstatovano da je u zemlji koja je godinama preživljavala zahvaljujući švercu teško povući liniju razgraničenja između predstavnika vlasti i podzemlja, i da je sve manje onih koji se u Crnoj Gori mogu osjećati bezbjedno.

Imali su u vidu i slučaj kada je osam mjeseci ranije, na gotovo identičan način, u Podgorici ubijen visoki policijski funkcioner Goran Žugić, tada savjetnik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića za bezbjednost.

Učestala ubistva i napadi na građane proizvod su višegodišnje kriminalizacije društva. U kriminalizovanom miljeu odrasla je generacija kojoj je u svijest usađeno da su nasilje , šverc i sticanje bogatstva preko noći – vrline.

I pored niza nerasvijetljenih ubistava i pokušaja ubistava, niko od najodgovornijih u crnogorskoj policiji nije dao ostavku ili bio smijenjen.

Pod pritiskom EU, vlast sada hapsi neke doskorašnje uglednike i svoje miljenike zbog organizovanog kriminala ali to radi, vidi se i golim okom, veoma selektivno. Svako u Crnoj Gori zna, ko je iznad zakona. Naša država nosi etiketu – lider kriminala u regionu.

Neslavni rekord Budve

Budva drži neslavni rekord po broju ubistava, od kojih većina nikada nije rasvijetljena.

Serija još nerazjašnjenih ubistava počela je 1991. godine, kada je usmrćen Kotoranin Vlastimir Zečević, zvani Mićko Talijan. Pred Višim sudom u Podgorici vođen je postupak protiv dvojice Beograđana, ali taj zločin ni poslije dvije decenije nije rasvijetljen.

Tri godine kasnije Budvu je, u ranu zoru, 4. avgusta 1994., potresla strahovita eksplozija. Policiji je ostalo da konstatuje da su u vazduh odletjeli luksuzni automobil beogradske registracije i njegov vlasnik, dvadesetsedmogodišnji Boro Nedović, Crnogorac iz Beograda. Nikada nije otkriven počinilac.

Nije otkriven ni atentator na Sašu Labovića (29) iz Budve. Ubistvo se dogodilo na svetostefanskoj plaži, tri mjeseca nakon likvidacije Barana Vasa Pavićevića i Jovana Vujičića na Paštrovačkoj gori. U po bijela dana, dok je izlazio iz vode, Labović je pogođen u grudi i na mjestu ostao mrtav. Policija je pronašla snajper i rukavice koje je koristio ubica.

U najstrožem centru Budve ubijen je 27. februara 1997. Radoslav Stanišić (48), zvani Rako Dilinger. Bez rezultata su ostali pokušaji policije da rasvijetli ovaj zločin. Stanišić je bio blizak prijatelj Željka Ražnatovića Arkana.

U ljeto iste godine u Budvi je usmrćen Cetinjanin Đorđije Minja Bećir. Bećir je bio prijatelj sa Radoslavom Stanišićem. Ni ovaj zločin nije razriješen.

Podgoričanin Blagota Baja Sekulić bio je sljedeća žrtva nepoznatih ubica. Posljednjeg dana maja 2002. godine ubijen je takođe u Budvi.

U ljeto 2004. godine u Budvi je ubijen Tomo Vujisić, vlasnik kafića Znak pitanja.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo