Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Putuj Evropo

Objavljeno prije

na

U Generalnom direktoratu za proširenje EU u Briselu su razočarani: Crna Gora se lako poigrava sa svojom evropskom perspektivom. Brisel je prethodnih godina često Crnoj Gori gledao kroz prste, ali se to više ne može očekivati. Šef tog tijela Stefano Sanino tokom nedavnog susreta sa članovima Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije crnogorske Skupštine u Podgorici jasno je rekao da „bez usvajanja izbornog zakonodavstva Crna Gora neće dobiti datum pristupnih pregovora”. Zato su minimalne šanse da će EU ugroziti svoj kredibilitet i otpočeti pregovare sa Crnom Gorom prije 2013. godine, kada će Hrvatska postati članica Unije. IDILA: Sve do prije samo nekoliko mjeseci činilo se da je u odnosima Brisela i Podgorice sve gotovo idilično. Evropljani su hvalili Crnu Goru kao „pozitivan primjer u regionu”, komesar za proširenje Štefan File i direktor Direkcije za Zapadni Balkan Pjer Mirel bili su „impresionirani posvećenošću ispunjavanju evropskih kriterijuma”, kao i evroparlamentarci na čelu sa Jelkom Kacinom iz Slovenije i izvjestiocem za Crnu Goru Čarlsom Tanokom iz Velike Britanije. Ni bivši premijer Milo Đukanović nije sumnjao da će tokom 2011. Crna Gora dobiti „novi kvalitet institucionalnog aranžmana s EU, a to je datum pregovora”. „Status kandidata pasivna je pozicija, a početak pregovora – aktivna, jer se tada mobilišu svi potencijali države u postupku pregovaranja”, govorio je Đukanović. U stvarnosti, primjenjivana je omiljena taktika „aktivnog čekanja”, odnosno održavanja na vlasti i očuvanja monopola i starog sistema.

VOLJA: Slabi rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te u uspostavljanju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, pokazali su da kod crnogorskih zvaničnika nema volje i spremnosti da ispunjavaju zahtjeve Brisela. Veliko je pitanje da li bi pojedine članice EU pristale da se Crnoj Gori odredi datum pregovora čak i da je usvojeno izborno zakonodavstvo s ovako nezadovoljavajućim učinkom u uspostavljanju vladavine prava. „Trebamo brojke, trebamo podatke, tražimo akcije”, poručivali su iz Brisela. Tokom boravka u Podgorici, u aprilu ove godine, predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da se „Crna Gora tim pitanjima mora baviti vrlo energično i to još u ranoj fazi integracija”. Sličan je apel crnogorskim zvaničnicima uputio šef Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan: „Tražimo da se preduzme sve što je neophodno i da se dogode sve konsekvence uključujući i hapšenja i presude”. Premijer Igor Lukšić i vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić za to nijesu imali snage ni volje, pa će posljedice njihove neodlučnosti dugo ispaštati crnogorski građani.

PRAZNINA: Nakon što je crnogorska vlast pokazala nezrelost i neodgovornost, Crna Gora će ubuduće biti stavljena pod poseban monitoring Unije. „Sada se smanjio manevarski prostor za prazna obećanja i lijepu retoriku, a oni koji su u tome bili jako glasni nijesu proizveli rezultate kojima bi nadomjestili tu prazninu”, kaže politička analitičarka Daliborka Uljarević.

Slučaj Srbije i Hrvatske zaista pokazuje da na Balkanu samo pritisak daje rezultate. Ako se ima u vidu i nezadovoljstvo Amerikanaca prema vlastima u Podgorici, onda je opravdan zaključak da je medeni mjesec u odnosima zvanične Podgorice i Zapada, koji je trajao punih 15 godina, završen. To će se viđeti tokom predstojeće posjete njemačkog vicekancelara i šefa diplomatije Gida Vestervelea, koji će svojim domaćinima prenijeti riječi zabrinutosti i upozorenja. Očekivanja Evropljana i Amerikanaca da će Lukšić napraviti zaokret u pravcu suštinskih reformi, nijesu se ispunila. Đukanović je efikasno i odlučno suzbijao svako iskakanje mlađanog premijera u inostranstvu. Fijasko zbog neizglasavanja izbornog zakonodavstva predstavlja zapravo pad njegove Vlade. Ona više nema legitimitet, jer joj je osnovni cilj bio dobijanje datuma pristupnih pregovora. Zato je razumljivo njegovo razočarenje. Baš kao i tehnokrata u Briselu. A od oduševljenja do razočarenja samo je mali korak.

NADA: Evroparlamentarac Kacin još ne gubi nadu. I dalje smatra da je „Vlada kompetentna i da može do 10. septembra odraditi ključne projekte koji bi dali datum za početak pregovora”. Ključna odgovornost je, kako ističe Kacin, ipak na Vladi i nejakom Igoru. U narednih pet sedmica ona mora pokušati da ubijedi Brisel i druge evropske prijestonice da je njegov kabinet posvećen uspostavljanju vladavine prava i slobodi medija kako bi izvještaj o napretku Crne Gore, koji će biti predstavljen u sjedištu Unije 12. oktobra, bio pozitivan. To bi, kako je rekao bivši ambasador Francuske u Podgorici Bernar Garanše, značilo da se izvedu bar tri-četiri konkretne akcije hapšenja visokih funkcionera umiješanih u korupciju. Sve ostalo je samo blefiranje. Uljuljkana omamljujućim pričama o „uspješnoj priči na Balkanu”, crnogorska vlast je zaboravila na obaveze prema EU i svojim građanima. Pokazalo se da evropska agenda, nije na vrhu njezinih prioriteta. Može li biti drugačije kada se na čelu tog resora nalazi Milan Roćen, kome su uvijek bile bliže „moskovske integracije”.

Retorika, reforme i očaj

U Briselu i u Berlinu ponadali su se da će povlačenjem Đukanovića s premijerske funkcije biti okončano vrijeme političkih kapitalaca i partijske oligarhije koja vlada već punih 20 godina u Crnoj Gori. Jer, to je više demode ne samo u Evropi, već i u „trećem svijetu”. „Međutim, retorika promjena postala je zamjena za realnost”, konstatovali su stručnjaci Evropske inicijative za stabilnost 2001. godine u izvještaju o Crnoj Gori. Deset godina kasnije ovaj zaključak samo je potvrđen. Simulacija reformi i neoliberalni koncept doveli su zemlju do političkog očaja, socijalnog beznađa i ekonomskog bankrota.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo