Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Putuj Evropo

Objavljeno prije

na

U Generalnom direktoratu za proširenje EU u Briselu su razočarani: Crna Gora se lako poigrava sa svojom evropskom perspektivom. Brisel je prethodnih godina često Crnoj Gori gledao kroz prste, ali se to više ne može očekivati. Šef tog tijela Stefano Sanino tokom nedavnog susreta sa članovima Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije crnogorske Skupštine u Podgorici jasno je rekao da „bez usvajanja izbornog zakonodavstva Crna Gora neće dobiti datum pristupnih pregovora”. Zato su minimalne šanse da će EU ugroziti svoj kredibilitet i otpočeti pregovare sa Crnom Gorom prije 2013. godine, kada će Hrvatska postati članica Unije. IDILA: Sve do prije samo nekoliko mjeseci činilo se da je u odnosima Brisela i Podgorice sve gotovo idilično. Evropljani su hvalili Crnu Goru kao „pozitivan primjer u regionu”, komesar za proširenje Štefan File i direktor Direkcije za Zapadni Balkan Pjer Mirel bili su „impresionirani posvećenošću ispunjavanju evropskih kriterijuma”, kao i evroparlamentarci na čelu sa Jelkom Kacinom iz Slovenije i izvjestiocem za Crnu Goru Čarlsom Tanokom iz Velike Britanije. Ni bivši premijer Milo Đukanović nije sumnjao da će tokom 2011. Crna Gora dobiti „novi kvalitet institucionalnog aranžmana s EU, a to je datum pregovora”. „Status kandidata pasivna je pozicija, a početak pregovora – aktivna, jer se tada mobilišu svi potencijali države u postupku pregovaranja”, govorio je Đukanović. U stvarnosti, primjenjivana je omiljena taktika „aktivnog čekanja”, odnosno održavanja na vlasti i očuvanja monopola i starog sistema.

VOLJA: Slabi rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te u uspostavljanju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, pokazali su da kod crnogorskih zvaničnika nema volje i spremnosti da ispunjavaju zahtjeve Brisela. Veliko je pitanje da li bi pojedine članice EU pristale da se Crnoj Gori odredi datum pregovora čak i da je usvojeno izborno zakonodavstvo s ovako nezadovoljavajućim učinkom u uspostavljanju vladavine prava. „Trebamo brojke, trebamo podatke, tražimo akcije”, poručivali su iz Brisela. Tokom boravka u Podgorici, u aprilu ove godine, predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da se „Crna Gora tim pitanjima mora baviti vrlo energično i to još u ranoj fazi integracija”. Sličan je apel crnogorskim zvaničnicima uputio šef Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan: „Tražimo da se preduzme sve što je neophodno i da se dogode sve konsekvence uključujući i hapšenja i presude”. Premijer Igor Lukšić i vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić za to nijesu imali snage ni volje, pa će posljedice njihove neodlučnosti dugo ispaštati crnogorski građani.

PRAZNINA: Nakon što je crnogorska vlast pokazala nezrelost i neodgovornost, Crna Gora će ubuduće biti stavljena pod poseban monitoring Unije. „Sada se smanjio manevarski prostor za prazna obećanja i lijepu retoriku, a oni koji su u tome bili jako glasni nijesu proizveli rezultate kojima bi nadomjestili tu prazninu”, kaže politička analitičarka Daliborka Uljarević.

Slučaj Srbije i Hrvatske zaista pokazuje da na Balkanu samo pritisak daje rezultate. Ako se ima u vidu i nezadovoljstvo Amerikanaca prema vlastima u Podgorici, onda je opravdan zaključak da je medeni mjesec u odnosima zvanične Podgorice i Zapada, koji je trajao punih 15 godina, završen. To će se viđeti tokom predstojeće posjete njemačkog vicekancelara i šefa diplomatije Gida Vestervelea, koji će svojim domaćinima prenijeti riječi zabrinutosti i upozorenja. Očekivanja Evropljana i Amerikanaca da će Lukšić napraviti zaokret u pravcu suštinskih reformi, nijesu se ispunila. Đukanović je efikasno i odlučno suzbijao svako iskakanje mlađanog premijera u inostranstvu. Fijasko zbog neizglasavanja izbornog zakonodavstva predstavlja zapravo pad njegove Vlade. Ona više nema legitimitet, jer joj je osnovni cilj bio dobijanje datuma pristupnih pregovora. Zato je razumljivo njegovo razočarenje. Baš kao i tehnokrata u Briselu. A od oduševljenja do razočarenja samo je mali korak.

NADA: Evroparlamentarac Kacin još ne gubi nadu. I dalje smatra da je „Vlada kompetentna i da može do 10. septembra odraditi ključne projekte koji bi dali datum za početak pregovora”. Ključna odgovornost je, kako ističe Kacin, ipak na Vladi i nejakom Igoru. U narednih pet sedmica ona mora pokušati da ubijedi Brisel i druge evropske prijestonice da je njegov kabinet posvećen uspostavljanju vladavine prava i slobodi medija kako bi izvještaj o napretku Crne Gore, koji će biti predstavljen u sjedištu Unije 12. oktobra, bio pozitivan. To bi, kako je rekao bivši ambasador Francuske u Podgorici Bernar Garanše, značilo da se izvedu bar tri-četiri konkretne akcije hapšenja visokih funkcionera umiješanih u korupciju. Sve ostalo je samo blefiranje. Uljuljkana omamljujućim pričama o „uspješnoj priči na Balkanu”, crnogorska vlast je zaboravila na obaveze prema EU i svojim građanima. Pokazalo se da evropska agenda, nije na vrhu njezinih prioriteta. Može li biti drugačije kada se na čelu tog resora nalazi Milan Roćen, kome su uvijek bile bliže „moskovske integracije”.

Retorika, reforme i očaj

U Briselu i u Berlinu ponadali su se da će povlačenjem Đukanovića s premijerske funkcije biti okončano vrijeme političkih kapitalaca i partijske oligarhije koja vlada već punih 20 godina u Crnoj Gori. Jer, to je više demode ne samo u Evropi, već i u „trećem svijetu”. „Međutim, retorika promjena postala je zamjena za realnost”, konstatovali su stručnjaci Evropske inicijative za stabilnost 2001. godine u izvještaju o Crnoj Gori. Deset godina kasnije ovaj zaključak samo je potvrđen. Simulacija reformi i neoliberalni koncept doveli su zemlju do političkog očaja, socijalnog beznađa i ekonomskog bankrota.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo