Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Putuj Evropo

Objavljeno prije

na

Rocen-Milan-002

U Generalnom direktoratu za proširenje EU u Briselu su razočarani: Crna Gora se lako poigrava sa svojom evropskom perspektivom. Brisel je prethodnih godina često Crnoj Gori gledao kroz prste, ali se to više ne može očekivati. Šef tog tijela Stefano Sanino tokom nedavnog susreta sa članovima Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije crnogorske Skupštine u Podgorici jasno je rekao da „bez usvajanja izbornog zakonodavstva Crna Gora neće dobiti datum pristupnih pregovora”. Zato su minimalne šanse da će EU ugroziti svoj kredibilitet i otpočeti pregovare sa Crnom Gorom prije 2013. godine, kada će Hrvatska postati članica Unije. IDILA: Sve do prije samo nekoliko mjeseci činilo se da je u odnosima Brisela i Podgorice sve gotovo idilično. Evropljani su hvalili Crnu Goru kao „pozitivan primjer u regionu”, komesar za proširenje Štefan File i direktor Direkcije za Zapadni Balkan Pjer Mirel bili su „impresionirani posvećenošću ispunjavanju evropskih kriterijuma”, kao i evroparlamentarci na čelu sa Jelkom Kacinom iz Slovenije i izvjestiocem za Crnu Goru Čarlsom Tanokom iz Velike Britanije. Ni bivši premijer Milo Đukanović nije sumnjao da će tokom 2011. Crna Gora dobiti „novi kvalitet institucionalnog aranžmana s EU, a to je datum pregovora”. „Status kandidata pasivna je pozicija, a početak pregovora – aktivna, jer se tada mobilišu svi potencijali države u postupku pregovaranja”, govorio je Đukanović. U stvarnosti, primjenjivana je omiljena taktika „aktivnog čekanja”, odnosno održavanja na vlasti i očuvanja monopola i starog sistema.

VOLJA: Slabi rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te u uspostavljanju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, pokazali su da kod crnogorskih zvaničnika nema volje i spremnosti da ispunjavaju zahtjeve Brisela. Veliko je pitanje da li bi pojedine članice EU pristale da se Crnoj Gori odredi datum pregovora čak i da je usvojeno izborno zakonodavstvo s ovako nezadovoljavajućim učinkom u uspostavljanju vladavine prava. „Trebamo brojke, trebamo podatke, tražimo akcije”, poručivali su iz Brisela. Tokom boravka u Podgorici, u aprilu ove godine, predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da se „Crna Gora tim pitanjima mora baviti vrlo energično i to još u ranoj fazi integracija”. Sličan je apel crnogorskim zvaničnicima uputio šef Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Eduard Kukan: „Tražimo da se preduzme sve što je neophodno i da se dogode sve konsekvence uključujući i hapšenja i presude”. Premijer Igor Lukšić i vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić za to nijesu imali snage ni volje, pa će posljedice njihove neodlučnosti dugo ispaštati crnogorski građani.

PRAZNINA: Nakon što je crnogorska vlast pokazala nezrelost i neodgovornost, Crna Gora će ubuduće biti stavljena pod poseban monitoring Unije. „Sada se smanjio manevarski prostor za prazna obećanja i lijepu retoriku, a oni koji su u tome bili jako glasni nijesu proizveli rezultate kojima bi nadomjestili tu prazninu”, kaže politička analitičarka Daliborka Uljarević.

Slučaj Srbije i Hrvatske zaista pokazuje da na Balkanu samo pritisak daje rezultate. Ako se ima u vidu i nezadovoljstvo Amerikanaca prema vlastima u Podgorici, onda je opravdan zaključak da je medeni mjesec u odnosima zvanične Podgorice i Zapada, koji je trajao punih 15 godina, završen. To će se viđeti tokom predstojeće posjete njemačkog vicekancelara i šefa diplomatije Gida Vestervelea, koji će svojim domaćinima prenijeti riječi zabrinutosti i upozorenja. Očekivanja Evropljana i Amerikanaca da će Lukšić napraviti zaokret u pravcu suštinskih reformi, nijesu se ispunila. Đukanović je efikasno i odlučno suzbijao svako iskakanje mlađanog premijera u inostranstvu. Fijasko zbog neizglasavanja izbornog zakonodavstva predstavlja zapravo pad njegove Vlade. Ona više nema legitimitet, jer joj je osnovni cilj bio dobijanje datuma pristupnih pregovora. Zato je razumljivo njegovo razočarenje. Baš kao i tehnokrata u Briselu. A od oduševljenja do razočarenja samo je mali korak.

NADA: Evroparlamentarac Kacin još ne gubi nadu. I dalje smatra da je „Vlada kompetentna i da može do 10. septembra odraditi ključne projekte koji bi dali datum za početak pregovora”. Ključna odgovornost je, kako ističe Kacin, ipak na Vladi i nejakom Igoru. U narednih pet sedmica ona mora pokušati da ubijedi Brisel i druge evropske prijestonice da je njegov kabinet posvećen uspostavljanju vladavine prava i slobodi medija kako bi izvještaj o napretku Crne Gore, koji će biti predstavljen u sjedištu Unije 12. oktobra, bio pozitivan. To bi, kako je rekao bivši ambasador Francuske u Podgorici Bernar Garanše, značilo da se izvedu bar tri-četiri konkretne akcije hapšenja visokih funkcionera umiješanih u korupciju. Sve ostalo je samo blefiranje. Uljuljkana omamljujućim pričama o „uspješnoj priči na Balkanu”, crnogorska vlast je zaboravila na obaveze prema EU i svojim građanima. Pokazalo se da evropska agenda, nije na vrhu njezinih prioriteta. Može li biti drugačije kada se na čelu tog resora nalazi Milan Roćen, kome su uvijek bile bliže „moskovske integracije”.

Retorika, reforme i očaj

U Briselu i u Berlinu ponadali su se da će povlačenjem Đukanovića s premijerske funkcije biti okončano vrijeme političkih kapitalaca i partijske oligarhije koja vlada već punih 20 godina u Crnoj Gori. Jer, to je više demode ne samo u Evropi, već i u „trećem svijetu”. „Međutim, retorika promjena postala je zamjena za realnost”, konstatovali su stručnjaci Evropske inicijative za stabilnost 2001. godine u izvještaju o Crnoj Gori. Deset godina kasnije ovaj zaključak samo je potvrđen. Simulacija reformi i neoliberalni koncept doveli su zemlju do političkog očaja, socijalnog beznađa i ekonomskog bankrota.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo