Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zaglavljena zemlja

Objavljeno prije

na

Ni taj prag nijesmo prešli. Narodni poslanici dali su sve od sebe, radili su u nedjelju, upropastili vikend – uzalud. Zakon o izboru odbornika i poslanika nije usvojen. Jasno se vidjela slika crnogorskog društva – prepolovljena polutrula jabuka. Zakon, preciznije njegove izmjene i dopune, o kojem se u Crnoj Gori raspravlja četiri godine, odavno je dosadna priča i onima koji pažljivo prate politička zbivanja. Na zanimljivosti je naglo dobio kad je Evropska komisija njegovo usvajanje proglasila prvim uslovom za dobijanje datuma pristupnih pregovora.

Na pitanje zašto je Evropi važno da imamo pristojan izborni zakon postoje najmanje dva moguća odgovora. Važno je za izbore uspostaviti elementarne demokratske norme, ali je važno i da se vidi i da li su ovdašnji zastupnici naroda sposobni da se dogovaraju. Pitanje je da li bi crnogorski parlament, kao najreprezentativnije političko tijelo, uspio da obezbijedi dvotrećinsku većinu za usvajanje bilo čega. Zakona o tome da sunce izlazi i zalazi svaki dan, na primjer. Kako stoje stvari – ne bi – ako se izuzme povećanje poslaničkih plata..

Nakon obnove nezavisnosti i godinu i po pogađanja, u oktobru 2007, usvojen je Ustav Crne Gore. Njime je garantovano pravo na autentičnu zastupljenost manjinskih naroda u državnom i lokalnim parlamentima. Uz primjenu principa ,,afirmativne akcije”. I tada je svima bilo jasno da se ne zna šta to znači. Stvar je trebao da precizira izborni zakon, ali, kao što se vidi, slabo ide.

Ustavom nije precizirano ko su u Crnoj Gori narodi a ko nacionalne manjine. To je, tokom dogovora o izbornom zakonu beskrajno komplikovalo stvari jer se nije znalo ni čiju autentičnu zastupljenost treba obezbijediti, a kamoli kako.

Sadašnjim zakonom o izboru odbornika i poslanika utvrđen je model odgovarajuće zastupljenosti Albanaca u Skupštini. Četiri poslanika biraju se na posebno određenim biračkim mjestima na kojima pretežno glasaju Albanci. Time je samo jednoj manjini pružena mogućnost da ima „rezervisana” poslanička mjesta. Albanci ne odustaju od toga da je riječ o stečenom pravu. Ostali onda, traže da i oni slično pravo steknu. Ako Albanaca ima oko pet odsto i imaju četiri mandata, onda bi Bošnjaci , sa preko osam odsto stanovništva morali imati bar sedam, pa redom.

Nije lako DPS-u. Tako je lijepo pričati o multinacionalnoj Crnoj Gori, međuetničkom skladu, a tako teško odreći se i jednog jedincatog sigurnog glasa.

Bijaše u predlog zakona koji je sačinila vlast ušla odredba da na listama bude 30 odsto žena. Ne i da svako treće ime bude žensko. Ukrašavale bi krajeve lista.

Nekako su se, valjda, bili dogovorili i šta da rade sa građanima koji nemaju crnogorsko državljanstvo, a u biračkom su spisku.

Sve su to sitnice dok se ne dođe do srpskog pitanja. Ako Srba ima 28 odsto, ali ih ima manje od Crnogoraca – da li su oni manjinski narod. Oni neće da budu manjina, ali nijesu ni većina. Za vladajuće krugove je neprihvatljivo da imamo dva većinska naroda. Tu se ulazi u začarane krugove odsustva želje za dijalogom, potpirivanja podjela, na kraju, idealne osnove za dugotrajan opstanak na vlasti. Neće oni nama.

U raspravama oko izbornog zakona bitno je obogaćen naš politički jezik. Imamo pravoslavnu većinu, lingvističku većinu i slovensku, pa samim tim i neslovensku opoziciju.

Za prijedlog izbornog zakona glasali su poslanici vladajuće koalicije. Poslanički klubovi Nove srpske demokratije, Pokreta za promjene i albanskih stranaka bili su protiv. Socijalistička narodna partija bila je uzdržana. Ta stranka ponudila je svoju verziju izbornog zakona, i ispostavila zahtjev da se istovremeno izmjenama zakona urede pitanja državljanstva i upotrebe srpskog jezika u školama. Vlast je još ranije rekla da o tome neće da razgovara. Takav nam je dijalog.

Poslanik Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori Mehmed Bardhi ocijenio je da vlast pokušava da nađe glasove, a ne da riješi problem. Kao i uvijek.

Razmijenjene su uobičajene međusobne optužbe: jedni koče naš put ka Evropi, drugi sprovode diskriminatorsku politiku, te za Evropu i nijesu. Tako možemo sto godina. Biser trenutka bio je poslanik DPS-a Miodrag Vuković. Uočio je da srpski patrijarh Irinej, umjesto da brani Kosovo, boravi u Crnoj Gori, normalno, da bi se bavio izbornim zakonodavstvom, te da bi zakon bio usvojen, a Crna Gora dobila datum za početak pregovora da se Beograd nije umiješao. Anđeli s Miškom.

Premijer Igor Lukšić se izjasnio razočaranim. ,,Ovo je bila prilika da pokažemo da smo ozbiljni, a već naredni put ćemo pokušati da pokažemo da nijesmo neozbiljni”.

Naredni put bi mogao biti krajem avgusta. Prema skupštinskim propisima tada bi mogla biti zakazana još jedna sjednica parlamenta, na kojoj bi izborni zakon mogao biti usvojen. Potrebno je samo da se dogovore. Dubina dosad iskopanih rovova govori da je vjerovatnoća za to mala. Sa srpskih strana stižu poluglasovi da bi prihvatljivo rješenje moglo biti da se u škole, dok se ne definiše status srpskog, vrati maternji jezik. Vlast ćuti, ali udžbenike štampane na crnogorskom drži podalje od očiju javnosti.

U međuvremenu se naveliko diskutuje šta bi za Crnu Goru značio zaostatak u pregovorima sa Evropom. S jedne strane – ljepotu. Ako nijesmo ispunili prvi niko nas neće pitati za ostale uslove. Borbu protiv korupcije i slične bolne stvari. „Šta će DPS-u bilo kakve integracije koje bi ograničile moć njihovog lidera i koje bi kroz jačanje vladavine prava ugrozile pozicije njihovih partnera iz organizovanog kriminala”, primijetili su u Novoj.

Na drugoj strani izdvojili su se glasovi onih koji smatraju da je neuspjeh na evropskom putu ozbiljan razlog za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Iz vlasti je stigla poruka da za tim nema potrebe. Nerealno je, kažu, očekivati da bilo ko može dobiti dvotrećinsku većinu. To je savršena logika nekoga ko se navikao na apsolutnu vlast.

Možda bi nam druge ptice pjevale da su ranije morali da se dogovaraju. Zakon u topuzu, zalud nas je učio vladika, nije kompatibilan sa evropskim integracijama.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo