Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zaglavljena zemlja

Objavljeno prije

na

Ni taj prag nijesmo prešli. Narodni poslanici dali su sve od sebe, radili su u nedjelju, upropastili vikend – uzalud. Zakon o izboru odbornika i poslanika nije usvojen. Jasno se vidjela slika crnogorskog društva – prepolovljena polutrula jabuka. Zakon, preciznije njegove izmjene i dopune, o kojem se u Crnoj Gori raspravlja četiri godine, odavno je dosadna priča i onima koji pažljivo prate politička zbivanja. Na zanimljivosti je naglo dobio kad je Evropska komisija njegovo usvajanje proglasila prvim uslovom za dobijanje datuma pristupnih pregovora.

Na pitanje zašto je Evropi važno da imamo pristojan izborni zakon postoje najmanje dva moguća odgovora. Važno je za izbore uspostaviti elementarne demokratske norme, ali je važno i da se vidi i da li su ovdašnji zastupnici naroda sposobni da se dogovaraju. Pitanje je da li bi crnogorski parlament, kao najreprezentativnije političko tijelo, uspio da obezbijedi dvotrećinsku većinu za usvajanje bilo čega. Zakona o tome da sunce izlazi i zalazi svaki dan, na primjer. Kako stoje stvari – ne bi – ako se izuzme povećanje poslaničkih plata..

Nakon obnove nezavisnosti i godinu i po pogađanja, u oktobru 2007, usvojen je Ustav Crne Gore. Njime je garantovano pravo na autentičnu zastupljenost manjinskih naroda u državnom i lokalnim parlamentima. Uz primjenu principa ,,afirmativne akcije”. I tada je svima bilo jasno da se ne zna šta to znači. Stvar je trebao da precizira izborni zakon, ali, kao što se vidi, slabo ide.

Ustavom nije precizirano ko su u Crnoj Gori narodi a ko nacionalne manjine. To je, tokom dogovora o izbornom zakonu beskrajno komplikovalo stvari jer se nije znalo ni čiju autentičnu zastupljenost treba obezbijediti, a kamoli kako.

Sadašnjim zakonom o izboru odbornika i poslanika utvrđen je model odgovarajuće zastupljenosti Albanaca u Skupštini. Četiri poslanika biraju se na posebno određenim biračkim mjestima na kojima pretežno glasaju Albanci. Time je samo jednoj manjini pružena mogućnost da ima „rezervisana” poslanička mjesta. Albanci ne odustaju od toga da je riječ o stečenom pravu. Ostali onda, traže da i oni slično pravo steknu. Ako Albanaca ima oko pet odsto i imaju četiri mandata, onda bi Bošnjaci , sa preko osam odsto stanovništva morali imati bar sedam, pa redom.

Nije lako DPS-u. Tako je lijepo pričati o multinacionalnoj Crnoj Gori, međuetničkom skladu, a tako teško odreći se i jednog jedincatog sigurnog glasa.

Bijaše u predlog zakona koji je sačinila vlast ušla odredba da na listama bude 30 odsto žena. Ne i da svako treće ime bude žensko. Ukrašavale bi krajeve lista.

Nekako su se, valjda, bili dogovorili i šta da rade sa građanima koji nemaju crnogorsko državljanstvo, a u biračkom su spisku.

Sve su to sitnice dok se ne dođe do srpskog pitanja. Ako Srba ima 28 odsto, ali ih ima manje od Crnogoraca – da li su oni manjinski narod. Oni neće da budu manjina, ali nijesu ni većina. Za vladajuće krugove je neprihvatljivo da imamo dva većinska naroda. Tu se ulazi u začarane krugove odsustva želje za dijalogom, potpirivanja podjela, na kraju, idealne osnove za dugotrajan opstanak na vlasti. Neće oni nama.

U raspravama oko izbornog zakona bitno je obogaćen naš politički jezik. Imamo pravoslavnu većinu, lingvističku većinu i slovensku, pa samim tim i neslovensku opoziciju.

Za prijedlog izbornog zakona glasali su poslanici vladajuće koalicije. Poslanički klubovi Nove srpske demokratije, Pokreta za promjene i albanskih stranaka bili su protiv. Socijalistička narodna partija bila je uzdržana. Ta stranka ponudila je svoju verziju izbornog zakona, i ispostavila zahtjev da se istovremeno izmjenama zakona urede pitanja državljanstva i upotrebe srpskog jezika u školama. Vlast je još ranije rekla da o tome neće da razgovara. Takav nam je dijalog.

Poslanik Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori Mehmed Bardhi ocijenio je da vlast pokušava da nađe glasove, a ne da riješi problem. Kao i uvijek.

Razmijenjene su uobičajene međusobne optužbe: jedni koče naš put ka Evropi, drugi sprovode diskriminatorsku politiku, te za Evropu i nijesu. Tako možemo sto godina. Biser trenutka bio je poslanik DPS-a Miodrag Vuković. Uočio je da srpski patrijarh Irinej, umjesto da brani Kosovo, boravi u Crnoj Gori, normalno, da bi se bavio izbornim zakonodavstvom, te da bi zakon bio usvojen, a Crna Gora dobila datum za početak pregovora da se Beograd nije umiješao. Anđeli s Miškom.

Premijer Igor Lukšić se izjasnio razočaranim. ,,Ovo je bila prilika da pokažemo da smo ozbiljni, a već naredni put ćemo pokušati da pokažemo da nijesmo neozbiljni”.

Naredni put bi mogao biti krajem avgusta. Prema skupštinskim propisima tada bi mogla biti zakazana još jedna sjednica parlamenta, na kojoj bi izborni zakon mogao biti usvojen. Potrebno je samo da se dogovore. Dubina dosad iskopanih rovova govori da je vjerovatnoća za to mala. Sa srpskih strana stižu poluglasovi da bi prihvatljivo rješenje moglo biti da se u škole, dok se ne definiše status srpskog, vrati maternji jezik. Vlast ćuti, ali udžbenike štampane na crnogorskom drži podalje od očiju javnosti.

U međuvremenu se naveliko diskutuje šta bi za Crnu Goru značio zaostatak u pregovorima sa Evropom. S jedne strane – ljepotu. Ako nijesmo ispunili prvi niko nas neće pitati za ostale uslove. Borbu protiv korupcije i slične bolne stvari. „Šta će DPS-u bilo kakve integracije koje bi ograničile moć njihovog lidera i koje bi kroz jačanje vladavine prava ugrozile pozicije njihovih partnera iz organizovanog kriminala”, primijetili su u Novoj.

Na drugoj strani izdvojili su se glasovi onih koji smatraju da je neuspjeh na evropskom putu ozbiljan razlog za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Iz vlasti je stigla poruka da za tim nema potrebe. Nerealno je, kažu, očekivati da bilo ko može dobiti dvotrećinsku većinu. To je savršena logika nekoga ko se navikao na apsolutnu vlast.

Možda bi nam druge ptice pjevale da su ranije morali da se dogovaraju. Zakon u topuzu, zalud nas je učio vladika, nije kompatibilan sa evropskim integracijama.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo