Povežite se sa nama

OKO NAS

NAŠ DIO JADRANA VJEROVATNO BEZ BUŠOTINA: Nafta sve dalje

Objavljeno prije

na

Dva poslanika iz Italije u Evropskom parlamentu izrazili su ove sedmice zabrinutost zbog planova Crne Gore da eksploatiše naftu i prirodni gas u Jadranskom moru. Poslanici Fabio Masimo Kastaldo i Ignacio Korao su zbog toga podnijeli amandman na Nacrt rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori. Oni smatraju da bi eksploatacija nafte u Jadranu mogla da ugrozi životnu sredinu, kvalitet vode i morsku faunu, te su pozvali Crnu Goru da se fokusira na obnovljive izvore energije.

,,Nijedna intervencija u prirodi ne može proći bez uticaja. Stav Vlade Crne Gore je da se ti uticaji u ovom procesu svedu na najmanju mogući mjeru, odnosno, da imamo konkretne mehanizme zaštite, u smislu prevencije kroz upotrebu najboljih rješenja u oblasti zaštite životne sredine, bezbjednosti i zaštite na radu, kao i u smislu definisanja odgovarajućih osiguranja od svih ekoloških rizika, uključujući i korporativne garancije matičnih kompanija”, saopštio je crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić najavljujući da će se nacrti ugovora o eksploataciji nafte uskoro naći pred poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Činjenica je da na drugoj obali našeg mora, u Italiji, ima gotovo 40 naftnih polja i nešto više od 100 plinskih.

„Ali, kod nas takođe postoji veliki pokret protiv naftnih bušotina koji okuplja ne samo organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, već i lokalne institucije, ribare, poljoprivrednike, crkvu i mnoge druge. Kao rezultat, na protestima se okuplja preko 60.000 ljudi”, kaže Matia Loli iz društva Legambiente.

Pristisak na crnogorsku vlast će iz EU biti sve veći, naročito zato što se u Briselu smatra da Crna Gora nije pripremljena za jedan ovako ozbiljan i visokorizičan projekat. Ona nema agenciju za ugljikovodonike, niti kadar obučen i iskusan u organizovanju, praćenju, kontroli i zaštiti od rizika curenja nafte i gasa. Sve će to biti stavljeno do znanja Vladi u Podgorici tokom izuzetno osjetljivog pregovaračkog poglavlja 27, koji se odnosi na životnu sredinu.

„Prijetnje Jadranu s kojima se suočavamo nadilaze nacionalne granice i uspješno se mogu riješiti samo na međunarodnom nivou jer Jadran je jedan, zajednički, i njegova dobra možemo koristiti isključivo na način da istovremeno zajedno štitimo ekološke procese i sisteme”, navodi biolog Mosor Prvan iz Udruge Sunce iz Splita.

Hrvatska je, sudeći prema izjavama budućeg premijera Tihomira Oreškovića, sve dalje od ostvarenja plana prethodne vlade u Zagrebu da „Hrvatska postane malom Norveškom”. On ne skriva da neće dopuštiti istraživanje nafte u Jadranu. ,,Ne daj Bože da se dogodi kakva havarija. Jadransko more je relativno zatvoreno”, kaže Orešković, koji je eventualno sklon razgovarati tek o istraživanju gasa u moru, a nafte samo na kopnu.

Prema riječima Nataše Kovačević iz Green houma, u Crnoj Gori javnost uopšte nije informirana o planovima Vlade po pitanju eksploatacije nafte u Jadranu. „Onog trenutka kada građani i građanke počnu dobijati pravu informaciju o uticaju naftnih istraživanja na njihovo zdravlje i životnu sredinu, njihovo mišljenje se bitno mijenja što pokazuju i najnovija istraživanja”, kazala je ona.

Najveće negativne posljedice bušenja Jadrana predviđaju se za ribarstvo, već u samoj fazi istraživanja, a potom i na turizam. U zemlji kao što je Crna Gora, kojoj je to najvažnija privredna grana i kojoj se turizam bazira na kupanju u moru, tek treba očekivati reakcije turističkih poslenika, te posebno novih investitora u velike smještajne kapacitete.

Jasno je takođe da se naftnim kompanijama veoma žuri, jer je nakon velikog samita UN u Parizu o klimatskim promjenama porasla globalna dinamika po pitanju razvoja tehnologija za korištenje energije Sunca, vjetra i biomase. Takođe, biće sve strožiji ciljevi na međunarodnim i lokalnim nivoima za ispunjavanje kriterijuma za ublažavanje klimatskih promjena.

„Ozbiljan nacionalni strateški zaokret prema tome da budemo zemlja pokretana zelenom energijom je nužnost, ako smo se već 2,5 decenije proglasili ekološkom državom”, kaže direktor ulcinjske NVO Zeleni korak Dželal Hodžić i ističe da je najavljeni početak gradnje vjetroelektrana na planini Možuri, koja pripada opštinama Bar i Ulcinj, hvale vrijedan projekat, jer predstavlja prvu investiciju u oblasti obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.

Vrijednost tog posla, koji bi trebalo da se realizuje od marta, je 80 miliona eura, a instalisana snaga vjetroelektrane je 46 MW, što će činiti ukupno tri odsto proizvodnje električne energije u Crnoj Gori. Ova sredstva će uložiti Enemalta plc, kompanija koja je u većinskom vlasništvu države Malta. Tim povodom je premijer te zemlje Džozef Muskat prošle nedjelje boravio na Možuri.

Hodžić ističe da za grad, kakav je Ulcinj, obnovljivi izvori energije predstavljaju i egzistencijalno i razvojno pitanje. ,,To se posebno odnosi na energiju sunca, koju imamo u izobilju, ali je, na svoju štetu, ne koristimo”, kaže on i navodi da je prosječno godišnje sijanje sunca u Ulcinju preko 2.700 sati.

Podaci govore da je u toku ljetnjih mjeseci insolacija 11,5 časova dnevno, te da se najveći dio električne energije u ulcinjskim domaćinstvima koristi za grijanje vode!? ,,Ako se zna da bi solarni bojler mogao da grije i u noći, zbog tropskih temperatura, te da se sistemi isplaćuju tamo gdje su velike potrošnje tople vode, da je održavanje lako, da se, dakle, smanjuju troškovi, a povećava komfor, onda se nameće jednostavan zaključak da je potrebno brzo donositi odluke u tom pravcu”, zaključuje Hodžić.

Direktiva Evropske komisije postavila je cilj da do 2020. godine, petina ukupne energije koja se koristi u Evropskoj uniji bude proizvedena iz obnovljivih izvora. U Crnoj Gori je postavljen još zahtjevniji cilj: da u finalnoj potrošnji trećina energije bude iz obnovljivih izvora.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo