Povežite se sa nama

OKO NAS

NAŠ DIO JADRANA VJEROVATNO BEZ BUŠOTINA: Nafta sve dalje

Objavljeno prije

na

Dva poslanika iz Italije u Evropskom parlamentu izrazili su ove sedmice zabrinutost zbog planova Crne Gore da eksploatiše naftu i prirodni gas u Jadranskom moru. Poslanici Fabio Masimo Kastaldo i Ignacio Korao su zbog toga podnijeli amandman na Nacrt rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori. Oni smatraju da bi eksploatacija nafte u Jadranu mogla da ugrozi životnu sredinu, kvalitet vode i morsku faunu, te su pozvali Crnu Goru da se fokusira na obnovljive izvore energije.

,,Nijedna intervencija u prirodi ne može proći bez uticaja. Stav Vlade Crne Gore je da se ti uticaji u ovom procesu svedu na najmanju mogući mjeru, odnosno, da imamo konkretne mehanizme zaštite, u smislu prevencije kroz upotrebu najboljih rješenja u oblasti zaštite životne sredine, bezbjednosti i zaštite na radu, kao i u smislu definisanja odgovarajućih osiguranja od svih ekoloških rizika, uključujući i korporativne garancije matičnih kompanija”, saopštio je crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić najavljujući da će se nacrti ugovora o eksploataciji nafte uskoro naći pred poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Činjenica je da na drugoj obali našeg mora, u Italiji, ima gotovo 40 naftnih polja i nešto više od 100 plinskih.

„Ali, kod nas takođe postoji veliki pokret protiv naftnih bušotina koji okuplja ne samo organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, već i lokalne institucije, ribare, poljoprivrednike, crkvu i mnoge druge. Kao rezultat, na protestima se okuplja preko 60.000 ljudi”, kaže Matia Loli iz društva Legambiente.

Pristisak na crnogorsku vlast će iz EU biti sve veći, naročito zato što se u Briselu smatra da Crna Gora nije pripremljena za jedan ovako ozbiljan i visokorizičan projekat. Ona nema agenciju za ugljikovodonike, niti kadar obučen i iskusan u organizovanju, praćenju, kontroli i zaštiti od rizika curenja nafte i gasa. Sve će to biti stavljeno do znanja Vladi u Podgorici tokom izuzetno osjetljivog pregovaračkog poglavlja 27, koji se odnosi na životnu sredinu.

„Prijetnje Jadranu s kojima se suočavamo nadilaze nacionalne granice i uspješno se mogu riješiti samo na međunarodnom nivou jer Jadran je jedan, zajednički, i njegova dobra možemo koristiti isključivo na način da istovremeno zajedno štitimo ekološke procese i sisteme”, navodi biolog Mosor Prvan iz Udruge Sunce iz Splita.

Hrvatska je, sudeći prema izjavama budućeg premijera Tihomira Oreškovića, sve dalje od ostvarenja plana prethodne vlade u Zagrebu da „Hrvatska postane malom Norveškom”. On ne skriva da neće dopuštiti istraživanje nafte u Jadranu. ,,Ne daj Bože da se dogodi kakva havarija. Jadransko more je relativno zatvoreno”, kaže Orešković, koji je eventualno sklon razgovarati tek o istraživanju gasa u moru, a nafte samo na kopnu.

Prema riječima Nataše Kovačević iz Green houma, u Crnoj Gori javnost uopšte nije informirana o planovima Vlade po pitanju eksploatacije nafte u Jadranu. „Onog trenutka kada građani i građanke počnu dobijati pravu informaciju o uticaju naftnih istraživanja na njihovo zdravlje i životnu sredinu, njihovo mišljenje se bitno mijenja što pokazuju i najnovija istraživanja”, kazala je ona.

Najveće negativne posljedice bušenja Jadrana predviđaju se za ribarstvo, već u samoj fazi istraživanja, a potom i na turizam. U zemlji kao što je Crna Gora, kojoj je to najvažnija privredna grana i kojoj se turizam bazira na kupanju u moru, tek treba očekivati reakcije turističkih poslenika, te posebno novih investitora u velike smještajne kapacitete.

Jasno je takođe da se naftnim kompanijama veoma žuri, jer je nakon velikog samita UN u Parizu o klimatskim promjenama porasla globalna dinamika po pitanju razvoja tehnologija za korištenje energije Sunca, vjetra i biomase. Takođe, biće sve strožiji ciljevi na međunarodnim i lokalnim nivoima za ispunjavanje kriterijuma za ublažavanje klimatskih promjena.

„Ozbiljan nacionalni strateški zaokret prema tome da budemo zemlja pokretana zelenom energijom je nužnost, ako smo se već 2,5 decenije proglasili ekološkom državom”, kaže direktor ulcinjske NVO Zeleni korak Dželal Hodžić i ističe da je najavljeni početak gradnje vjetroelektrana na planini Možuri, koja pripada opštinama Bar i Ulcinj, hvale vrijedan projekat, jer predstavlja prvu investiciju u oblasti obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.

Vrijednost tog posla, koji bi trebalo da se realizuje od marta, je 80 miliona eura, a instalisana snaga vjetroelektrane je 46 MW, što će činiti ukupno tri odsto proizvodnje električne energije u Crnoj Gori. Ova sredstva će uložiti Enemalta plc, kompanija koja je u većinskom vlasništvu države Malta. Tim povodom je premijer te zemlje Džozef Muskat prošle nedjelje boravio na Možuri.

Hodžić ističe da za grad, kakav je Ulcinj, obnovljivi izvori energije predstavljaju i egzistencijalno i razvojno pitanje. ,,To se posebno odnosi na energiju sunca, koju imamo u izobilju, ali je, na svoju štetu, ne koristimo”, kaže on i navodi da je prosječno godišnje sijanje sunca u Ulcinju preko 2.700 sati.

Podaci govore da je u toku ljetnjih mjeseci insolacija 11,5 časova dnevno, te da se najveći dio električne energije u ulcinjskim domaćinstvima koristi za grijanje vode!? ,,Ako se zna da bi solarni bojler mogao da grije i u noći, zbog tropskih temperatura, te da se sistemi isplaćuju tamo gdje su velike potrošnje tople vode, da je održavanje lako, da se, dakle, smanjuju troškovi, a povećava komfor, onda se nameće jednostavan zaključak da je potrebno brzo donositi odluke u tom pravcu”, zaključuje Hodžić.

Direktiva Evropske komisije postavila je cilj da do 2020. godine, petina ukupne energije koja se koristi u Evropskoj uniji bude proizvedena iz obnovljivih izvora. U Crnoj Gori je postavljen još zahtjevniji cilj: da u finalnoj potrošnji trećina energije bude iz obnovljivih izvora.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo