Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA SLIKANA BROJEVIMA: Dani žalopojki i liderstva

Objavljeno prije

na

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina. Proteklih dana mnoge zanimljive vijesti o događanjima u Crnoj Gori bile su filovane brojevima kojima su slikovito opisivane količine njenih raznih anomalija. Crna Gora je tokom posljednjih sedam-osam godina bila raskalašna toliko da je državni dug tri puta povećan od 2009. godine, a pare su usmjeravane mnogo više u potrošnju, nego u proizvodnju.

,,Crna Gora u 2015. ima izvoz vrijedan oko 230 miliona eura, dok je uvoz 1,34 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 16,7 odsto. To znači da je Crna Gora potrošila šest puta više onog što je uvezla u odnosu na ono što je izvezla”, kazao je Vijestima Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta, komentarišući ta dostignuća.

Ovih dana saznali smo i za novi poveliki trošak, koji će platiti građani.

Vrhovni sud donio je u ,,slučaju Limenka” presudu kojom je okončan sudski postupak po tužbi Aca Đukanovića protiv države Crne Gore radi isplate štete. Država će morati Đukanoviću da plati 10,5 miliona eura zato što se MUP nije iselio iz zgrade koja je Đukanoviću prodata 2008. godine.

I radnici Vektra norda, kolašinskog drvoprerađivačkog preduzeća čiji je vlasnik Dragan Brković, spas traže kod sudova od ovog čuvenog biznismena. Brkovića su tužili zato što im nije isplatio okruglo 30 zarada, a ni porez i doprinos na plate od 2010. godine. U fabriku ne ulaze od prošlogodišnjeg septembra, jer su na prinudnom odmoru. Četvrtog septembra primili su obavještenje, koje je potpisala direktorica te fabrike Vesna Milošević, da će isplata zaostalih zarada početi ,,naredne sedmice”. Od tada je proteklo blizu dvadeset sedmica.

Nije lako radnicima, a ni penzionerima. Pa ni Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja. Svakog mjeseca isplatu penzija čeka 127. 715 penzionera, a njihov broj se iz godine u godinu povećava, požalio se direktor Fonda Dušan Perović. Najnižu penziju, čiji je iznos propisan zakonom na astronomskih 100,40 eura, prima čak 4.463 penzionera. Ovaj iznos je gotovo tri puta manji od prosječne penzije koja je u novembru prošle godine (noviji podaci nisu saopšteni) iznosila 270,41 eura i pet puta manji od prosječne zarade, koja iznosi 484 eura.

Crnoj Gori penzionera ne fali, ali moglo bi faliti para za penzije. Direktor se nada da penzije neće kasniti, kako kaže, zahvaljujući otvaranju novih radnih mjesta! Gdje li ih je ugledao?

Radnici se žale što redovno ne primaju plate, penzioneri na male penzije, a advokat Svetozara Marovića Zdravko Begović na teško stanje svog klijenta: ,,Vidjeti ličnost kao što je Marović sa lisicama i u takvom stanju za koje se, bez pretjerivanja, može reći da je za mjesec dana ostario 10 godina, dovoljno govori o težini situacije u kojoj se nalazi nekada vodeći crnogorski političar”.

Marović je prije nekoliko dana saslušavan u Specijalnom tužilaštvu zbog sumnje da je učestvovao u malverzacijama u pet novih slučajeva kojima je kasa budvanske opštine oštećena za oko 15.000.000 eura.

Iako je ovaj visoki politički funkcioner zaglavio u zatvoru, politika je mnogima u Crnoj Gori neodoljivo privlačna. Prema najnovijim podacima, u Crnoj Gori trenutno je aktivno 47 političkih partija i ona je, što bi rekao premijer Đukanović, po tome lider u regionu. Na nešto više od 13 hiljada stanovnika ,,dođe” jedna stranka. U Srbiji jedna na oko 89 hiljada, a u Hrvatskoj na nešto više od 29 hiljada stanovnika.

Samo u prošloj godini registrovano je šest novih političkih partija – Pokret za Pljevlja, Demos, Demokratska Crna Gora, Radnička partija, Centralna albanska partija za integracije i Socijaldemokrate Crne Gore. Većina je nastala cijepanjem postojećih. Dvije su izbrisane iz registra – Budvanski forum, jer nije šest godina učestvovao na parlamentarnim ili lokalnim izborima, i Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka, koja je brisana na sopstveni zahtjev.

Crna Gora je lider u regionu i po broju mobilnih telefona. Ima ih duplo više nego stanovnika. Iako je u regionu najmanja po površini i po broju stanovnika, u prošloj godini registrovano je u njoj preko milion mobilnih. Pošto je prema posljednjem popisu stanovništva imala 625.200 stanovnika znači da na 100 stanovnika dolazi 166 telefonskih brojeva.

Zanimljivo je šta tim povodom kaže stručnjak za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača Predrag Boljević: ,,U razvijenim zemljama gdje plaćanje računa ne predstavlja veliko finansijsko opterećenje rijetko možete naći da građani imaju više od jednog telefonskog broja. Kod nas, imamo zatvorene korisničke grupe, na primjer, zaposleni nekog ministarstva koji za pet eura mjesečno dobijaju besplatne pozive u svim mrežama za cijeli mjesec, dok tako nešto operateri ne dozvoljavaju penzionerima, licima u stanju socijalne potrebe i slično. Kod nas je operaterima sve dozvoljeno, oni se ponašaju kao bogovi i jednostavno nije jasno kako regulator to dozvoljava”.

Ovih dana aktuelne su i nadoknade majkama sa troje i više djece. Država je u taj posao ušla podižući kuću od krova ili po staroj navici opet gradi kule u vazduhu.

Do sada su potencijalne korisnice te nadokande predale oko 12 i po hiljada zahtjeva. To znači da je za isplatu potrebno između 40 i 50 miliona eura, kazala je ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević. Predlagač zakona je u vrijeme njegovog donošenja baratao sa pet hiljada zahtjeva. ,,U Ministarstvu su imali statistički podatak da u Crnoj Gori ima 81 hiljada žena koje su rodile troje i više djece”, kaže Kovačevićeva.

Kao da su Ministarstvo, parlament i Monstat udaljeni nekoliko svjetlosnih godina.

Kovačevićeva kao jedan od načina obezbjeđivanja nedostajućeg novca vidi u naplati poreskog duga. Ali, i to traljavo ide.

,,Država prema nekim našim grubim procjenama, po tom osnovu gubi godišnje od 15 do 25 miliona eura”, žali se ministar finansija Radoje Žugić.

I kad se sve ovo zna, razumljivo je što je ovakvom državom nezadovljna većina njenih građana. Nezadovoljstvo ne krije ni fizičar Dragan Hajduković, koji se prije trinaest godina kandidovao za predsjednika Crne Gore, i zalagao se da naša zemlja bude, ali stvarno, ekološka država.

Crna Gora je, kaže, ,,postala država surovog i bezobzirnog liberalnog kapitalizma sa elementima feudalizma”.

Taman tako.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo