Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA SLIKANA BROJEVIMA: Dani žalopojki i liderstva

Objavljeno prije

na

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina. Proteklih dana mnoge zanimljive vijesti o događanjima u Crnoj Gori bile su filovane brojevima kojima su slikovito opisivane količine njenih raznih anomalija. Crna Gora je tokom posljednjih sedam-osam godina bila raskalašna toliko da je državni dug tri puta povećan od 2009. godine, a pare su usmjeravane mnogo više u potrošnju, nego u proizvodnju.

,,Crna Gora u 2015. ima izvoz vrijedan oko 230 miliona eura, dok je uvoz 1,34 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 16,7 odsto. To znači da je Crna Gora potrošila šest puta više onog što je uvezla u odnosu na ono što je izvezla”, kazao je Vijestima Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta, komentarišući ta dostignuća.

Ovih dana saznali smo i za novi poveliki trošak, koji će platiti građani.

Vrhovni sud donio je u ,,slučaju Limenka” presudu kojom je okončan sudski postupak po tužbi Aca Đukanovića protiv države Crne Gore radi isplate štete. Država će morati Đukanoviću da plati 10,5 miliona eura zato što se MUP nije iselio iz zgrade koja je Đukanoviću prodata 2008. godine.

I radnici Vektra norda, kolašinskog drvoprerađivačkog preduzeća čiji je vlasnik Dragan Brković, spas traže kod sudova od ovog čuvenog biznismena. Brkovića su tužili zato što im nije isplatio okruglo 30 zarada, a ni porez i doprinos na plate od 2010. godine. U fabriku ne ulaze od prošlogodišnjeg septembra, jer su na prinudnom odmoru. Četvrtog septembra primili su obavještenje, koje je potpisala direktorica te fabrike Vesna Milošević, da će isplata zaostalih zarada početi ,,naredne sedmice”. Od tada je proteklo blizu dvadeset sedmica.

Nije lako radnicima, a ni penzionerima. Pa ni Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja. Svakog mjeseca isplatu penzija čeka 127. 715 penzionera, a njihov broj se iz godine u godinu povećava, požalio se direktor Fonda Dušan Perović. Najnižu penziju, čiji je iznos propisan zakonom na astronomskih 100,40 eura, prima čak 4.463 penzionera. Ovaj iznos je gotovo tri puta manji od prosječne penzije koja je u novembru prošle godine (noviji podaci nisu saopšteni) iznosila 270,41 eura i pet puta manji od prosječne zarade, koja iznosi 484 eura.

Crnoj Gori penzionera ne fali, ali moglo bi faliti para za penzije. Direktor se nada da penzije neće kasniti, kako kaže, zahvaljujući otvaranju novih radnih mjesta! Gdje li ih je ugledao?

Radnici se žale što redovno ne primaju plate, penzioneri na male penzije, a advokat Svetozara Marovića Zdravko Begović na teško stanje svog klijenta: ,,Vidjeti ličnost kao što je Marović sa lisicama i u takvom stanju za koje se, bez pretjerivanja, može reći da je za mjesec dana ostario 10 godina, dovoljno govori o težini situacije u kojoj se nalazi nekada vodeći crnogorski političar”.

Marović je prije nekoliko dana saslušavan u Specijalnom tužilaštvu zbog sumnje da je učestvovao u malverzacijama u pet novih slučajeva kojima je kasa budvanske opštine oštećena za oko 15.000.000 eura.

Iako je ovaj visoki politički funkcioner zaglavio u zatvoru, politika je mnogima u Crnoj Gori neodoljivo privlačna. Prema najnovijim podacima, u Crnoj Gori trenutno je aktivno 47 političkih partija i ona je, što bi rekao premijer Đukanović, po tome lider u regionu. Na nešto više od 13 hiljada stanovnika ,,dođe” jedna stranka. U Srbiji jedna na oko 89 hiljada, a u Hrvatskoj na nešto više od 29 hiljada stanovnika.

Samo u prošloj godini registrovano je šest novih političkih partija – Pokret za Pljevlja, Demos, Demokratska Crna Gora, Radnička partija, Centralna albanska partija za integracije i Socijaldemokrate Crne Gore. Većina je nastala cijepanjem postojećih. Dvije su izbrisane iz registra – Budvanski forum, jer nije šest godina učestvovao na parlamentarnim ili lokalnim izborima, i Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka, koja je brisana na sopstveni zahtjev.

Crna Gora je lider u regionu i po broju mobilnih telefona. Ima ih duplo više nego stanovnika. Iako je u regionu najmanja po površini i po broju stanovnika, u prošloj godini registrovano je u njoj preko milion mobilnih. Pošto je prema posljednjem popisu stanovništva imala 625.200 stanovnika znači da na 100 stanovnika dolazi 166 telefonskih brojeva.

Zanimljivo je šta tim povodom kaže stručnjak za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača Predrag Boljević: ,,U razvijenim zemljama gdje plaćanje računa ne predstavlja veliko finansijsko opterećenje rijetko možete naći da građani imaju više od jednog telefonskog broja. Kod nas, imamo zatvorene korisničke grupe, na primjer, zaposleni nekog ministarstva koji za pet eura mjesečno dobijaju besplatne pozive u svim mrežama za cijeli mjesec, dok tako nešto operateri ne dozvoljavaju penzionerima, licima u stanju socijalne potrebe i slično. Kod nas je operaterima sve dozvoljeno, oni se ponašaju kao bogovi i jednostavno nije jasno kako regulator to dozvoljava”.

Ovih dana aktuelne su i nadoknade majkama sa troje i više djece. Država je u taj posao ušla podižući kuću od krova ili po staroj navici opet gradi kule u vazduhu.

Do sada su potencijalne korisnice te nadokande predale oko 12 i po hiljada zahtjeva. To znači da je za isplatu potrebno između 40 i 50 miliona eura, kazala je ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević. Predlagač zakona je u vrijeme njegovog donošenja baratao sa pet hiljada zahtjeva. ,,U Ministarstvu su imali statistički podatak da u Crnoj Gori ima 81 hiljada žena koje su rodile troje i više djece”, kaže Kovačevićeva.

Kao da su Ministarstvo, parlament i Monstat udaljeni nekoliko svjetlosnih godina.

Kovačevićeva kao jedan od načina obezbjeđivanja nedostajućeg novca vidi u naplati poreskog duga. Ali, i to traljavo ide.

,,Država prema nekim našim grubim procjenama, po tom osnovu gubi godišnje od 15 do 25 miliona eura”, žali se ministar finansija Radoje Žugić.

I kad se sve ovo zna, razumljivo je što je ovakvom državom nezadovljna većina njenih građana. Nezadovoljstvo ne krije ni fizičar Dragan Hajduković, koji se prije trinaest godina kandidovao za predsjednika Crne Gore, i zalagao se da naša zemlja bude, ali stvarno, ekološka država.

Crna Gora je, kaže, ,,postala država surovog i bezobzirnog liberalnog kapitalizma sa elementima feudalizma”.

Taman tako.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo