Povežite se sa nama

OKO NAS

CRNA GORA SLIKANA BROJEVIMA: Dani žalopojki i liderstva

Objavljeno prije

na

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina. Proteklih dana mnoge zanimljive vijesti o događanjima u Crnoj Gori bile su filovane brojevima kojima su slikovito opisivane količine njenih raznih anomalija. Crna Gora je tokom posljednjih sedam-osam godina bila raskalašna toliko da je državni dug tri puta povećan od 2009. godine, a pare su usmjeravane mnogo više u potrošnju, nego u proizvodnju.

,,Crna Gora u 2015. ima izvoz vrijedan oko 230 miliona eura, dok je uvoz 1,34 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 16,7 odsto. To znači da je Crna Gora potrošila šest puta više onog što je uvezla u odnosu na ono što je izvezla”, kazao je Vijestima Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta, komentarišući ta dostignuća.

Ovih dana saznali smo i za novi poveliki trošak, koji će platiti građani.

Vrhovni sud donio je u ,,slučaju Limenka” presudu kojom je okončan sudski postupak po tužbi Aca Đukanovića protiv države Crne Gore radi isplate štete. Država će morati Đukanoviću da plati 10,5 miliona eura zato što se MUP nije iselio iz zgrade koja je Đukanoviću prodata 2008. godine.

I radnici Vektra norda, kolašinskog drvoprerađivačkog preduzeća čiji je vlasnik Dragan Brković, spas traže kod sudova od ovog čuvenog biznismena. Brkovića su tužili zato što im nije isplatio okruglo 30 zarada, a ni porez i doprinos na plate od 2010. godine. U fabriku ne ulaze od prošlogodišnjeg septembra, jer su na prinudnom odmoru. Četvrtog septembra primili su obavještenje, koje je potpisala direktorica te fabrike Vesna Milošević, da će isplata zaostalih zarada početi ,,naredne sedmice”. Od tada je proteklo blizu dvadeset sedmica.

Nije lako radnicima, a ni penzionerima. Pa ni Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja. Svakog mjeseca isplatu penzija čeka 127. 715 penzionera, a njihov broj se iz godine u godinu povećava, požalio se direktor Fonda Dušan Perović. Najnižu penziju, čiji je iznos propisan zakonom na astronomskih 100,40 eura, prima čak 4.463 penzionera. Ovaj iznos je gotovo tri puta manji od prosječne penzije koja je u novembru prošle godine (noviji podaci nisu saopšteni) iznosila 270,41 eura i pet puta manji od prosječne zarade, koja iznosi 484 eura.

Crnoj Gori penzionera ne fali, ali moglo bi faliti para za penzije. Direktor se nada da penzije neće kasniti, kako kaže, zahvaljujući otvaranju novih radnih mjesta! Gdje li ih je ugledao?

Radnici se žale što redovno ne primaju plate, penzioneri na male penzije, a advokat Svetozara Marovića Zdravko Begović na teško stanje svog klijenta: ,,Vidjeti ličnost kao što je Marović sa lisicama i u takvom stanju za koje se, bez pretjerivanja, može reći da je za mjesec dana ostario 10 godina, dovoljno govori o težini situacije u kojoj se nalazi nekada vodeći crnogorski političar”.

Marović je prije nekoliko dana saslušavan u Specijalnom tužilaštvu zbog sumnje da je učestvovao u malverzacijama u pet novih slučajeva kojima je kasa budvanske opštine oštećena za oko 15.000.000 eura.

Iako je ovaj visoki politički funkcioner zaglavio u zatvoru, politika je mnogima u Crnoj Gori neodoljivo privlačna. Prema najnovijim podacima, u Crnoj Gori trenutno je aktivno 47 političkih partija i ona je, što bi rekao premijer Đukanović, po tome lider u regionu. Na nešto više od 13 hiljada stanovnika ,,dođe” jedna stranka. U Srbiji jedna na oko 89 hiljada, a u Hrvatskoj na nešto više od 29 hiljada stanovnika.

Samo u prošloj godini registrovano je šest novih političkih partija – Pokret za Pljevlja, Demos, Demokratska Crna Gora, Radnička partija, Centralna albanska partija za integracije i Socijaldemokrate Crne Gore. Većina je nastala cijepanjem postojećih. Dvije su izbrisane iz registra – Budvanski forum, jer nije šest godina učestvovao na parlamentarnim ili lokalnim izborima, i Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka, koja je brisana na sopstveni zahtjev.

Crna Gora je lider u regionu i po broju mobilnih telefona. Ima ih duplo više nego stanovnika. Iako je u regionu najmanja po površini i po broju stanovnika, u prošloj godini registrovano je u njoj preko milion mobilnih. Pošto je prema posljednjem popisu stanovništva imala 625.200 stanovnika znači da na 100 stanovnika dolazi 166 telefonskih brojeva.

Zanimljivo je šta tim povodom kaže stručnjak za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača Predrag Boljević: ,,U razvijenim zemljama gdje plaćanje računa ne predstavlja veliko finansijsko opterećenje rijetko možete naći da građani imaju više od jednog telefonskog broja. Kod nas, imamo zatvorene korisničke grupe, na primjer, zaposleni nekog ministarstva koji za pet eura mjesečno dobijaju besplatne pozive u svim mrežama za cijeli mjesec, dok tako nešto operateri ne dozvoljavaju penzionerima, licima u stanju socijalne potrebe i slično. Kod nas je operaterima sve dozvoljeno, oni se ponašaju kao bogovi i jednostavno nije jasno kako regulator to dozvoljava”.

Ovih dana aktuelne su i nadoknade majkama sa troje i više djece. Država je u taj posao ušla podižući kuću od krova ili po staroj navici opet gradi kule u vazduhu.

Do sada su potencijalne korisnice te nadokande predale oko 12 i po hiljada zahtjeva. To znači da je za isplatu potrebno između 40 i 50 miliona eura, kazala je ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević. Predlagač zakona je u vrijeme njegovog donošenja baratao sa pet hiljada zahtjeva. ,,U Ministarstvu su imali statistički podatak da u Crnoj Gori ima 81 hiljada žena koje su rodile troje i više djece”, kaže Kovačevićeva.

Kao da su Ministarstvo, parlament i Monstat udaljeni nekoliko svjetlosnih godina.

Kovačevićeva kao jedan od načina obezbjeđivanja nedostajućeg novca vidi u naplati poreskog duga. Ali, i to traljavo ide.

,,Država prema nekim našim grubim procjenama, po tom osnovu gubi godišnje od 15 do 25 miliona eura”, žali se ministar finansija Radoje Žugić.

I kad se sve ovo zna, razumljivo je što je ovakvom državom nezadovljna većina njenih građana. Nezadovoljstvo ne krije ni fizičar Dragan Hajduković, koji se prije trinaest godina kandidovao za predsjednika Crne Gore, i zalagao se da naša zemlja bude, ali stvarno, ekološka država.

Crna Gora je, kaže, ,,postala država surovog i bezobzirnog liberalnog kapitalizma sa elementima feudalizma”.

Taman tako.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo