Povežite se sa nama

Arhiva

Naša mala klinika

Objavljeno prije

na

Postoji više klinika na brdovitom Balkanu. Jedna od njih je jako specifična. To nije klinika u kojoj bolesnici leže u krevetima. U ovoj klinici bolesnici su rasuti od sjevera do juga, od istoka do zapada. Ovi bolesnici ne nose bolničke pidžame. Sramota ih je da se tako pokazuju. A i nisu oni obični bolesnici. Ovo je mala korporativna klinika. Klinikom upravlja direktor, ali ga svi zaposleni od milošti nazivaju šefom. Konzilijum čine načelnici odjeljenja. Skoro dvadesetak načelnika, na čelu sa direktorom, održavaju redovne sjednice četvrtkom. Vanredne po potrebi, a u zavisnosti od hitnosti. Vizite su redovne. Uglavnom ih sačinjavaju tripartitne komisije. Javnost se revnosno obavještava od strane portparola klinike o svim posjetama, dijagnozama i prepisanim tretmanima. Dijagnoze i tretmani su godinama isti, pa bolest kod nekih prelazi iz akutne u hroničnu.

Kažu da je najveći problem ovih dana kako se sačuvati od epidemije koja uzima danak po cijelom svijetu. Svakodnevno se svjetski eksperti nadmudruju o uzrocima i posljedicama ove opake bolesti. Svi se slažu u tome da je nekontrolisan apetit doprinio rapidno brzom širenju epidemije. Posljedice mogu biti opasne po život. Ali pacijenti naše male klinike se ne daju tako lako. Doduše, neki već imaju opasne simptome, neki malo kašljucaju, ali ih direktor i konzilijum stalno hrabre i bodre, pa se kako-tako uglavnom održavaju na nogama.

Kod tri pacijenta bolest je već ozbiljno uzela maha. Nedostaje novca za bolnički račun, a dodatni problem sa prvom pacijentkinjom je što ima bliske rođačke veze sa direktorom klinike. S druge strane, njen oporavak bi mnogo značio za sve pacijente ove klinike. Svima bi bilo lakše. Direktor nema dilema, pa će pomoći svim raspoloživim sredstvima. Hipokratova zakletva je na prvom mjestu.

Mišljenja su podijeljena po pitanju tretmana drugog bitnog pacijenta. On je hranilac i staratelj velike porodice, ali i opasan zagađivač komšijskog dvorišta. Prije par godina je direktor klinike ipak presjekao i donio odluku da za liječenje angažuje doktora van kliničkog konzilijuma. Računalo se da će dodjela pacijenta novom bogatom mentoru riješiti probleme, ali su se stvari zakomplikovale. Doduše, sumnjalo se u pređašnje dijagoze. Istočnjačke metode liječenja se nisu pokazale toliko efikasne, pa je novi doktor tužio kliniku da mu nisu dali tačne laboratorijske nalaze bolesnika. Bolnički konzilijum na mukama, jer su svi izgledi da je i ovog doktora zakačila epidemija. Trenutno se pregovara o novoj vrsti tretmana. Stanje pacijenta im je na prvom mjestu. Kao i uvijek.

Treći važan bolesnik je godinama liječen. Međutim, uvijek se bolest pogoršavala. I njega je u jednom periodu liječio doktor sa istoka. Iznenada je nestao. Ostavio je gomilu neplaćenih računa iza sebe. Portparol klinike je dao neka nemušta saopštenja. Sadašnji doktori, valjda su i oni stranci, okupljeni oko ovog bolesnika su se nedavno verbalno sukobili sa prvom pacijentkinjom. Stresna situacije je učinila svoje, pa su oboje bučno reagovali. Nesporazum je brzo izglađen na dobrobit cijele klinike. Postoji neka hemija među njima.

Ostali pacijenti se održavaju novim antibiotikom nazvanim „Aplikacin EU+”. Lijek je još u fazi ispitivanja, a već daje rezultate. Terapija: popiti šaku tableta svakog radnog dana na prazan stomak. Ako koja tableta zapne u grlu pogurati je većom količinom ruskog čaja ili kamiljeg mlijeka. Moguće kontraindikacije: povremena glavobolja i mučnina. Međutim, postoje neke sumnje da postiže samo placebo efekat. Ne šteti sigurno, a još ne znamo da li koristi.

Mladen BOJANIĆ

Komentari

Arhiva

Giljotina za ekonomiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gušenjem slobode guši se ekonomija.To ne zna crnogorski premijer, a ni njegovi ministri. Njihovu ekonomsku politiku dugo trpimo. Odakle dolaze ljudi koji vladaju? Sa brda i dolova naše male Crne Gore. To su potomci predaka koji su vitlali sa jataganima. To su djeca roditelja koji su nedavno udahnuli industrijski dim i povjerovali u san o jednakosti među ljudima. To su akteri ratova devedesetih. To su nazovi komunisti, kontrolori državnih resursa, kojima je neko na uho šapnuo: „Vrijeme je. Bogati se”. Uporedo sa procesom bogaćenja zadržana je i državna uprava. Stari čuvari novog sistema. Tržište za gladne rođake, kumove i prijatelje. Mješoviti javno – privatni sektor na crnogorski način. Način, koji guši slobodne i progresivne. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

A poslije krize?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Finansijska kriza, koja evo već više od godinu dana udara po svjetskoj privredi pokazuje znake popuštanja, pa nam omogućava da procijenimo štetu koju je iza sebe ostavila. Privrede su oslabljene, loše unutrašnje veze izašle su na vidjelo, a preduzeća u škripcu zbog manje tražnje i nedostatka kredita. Ali najgore je možda prošlo. Sa stanovišta političara, sada je ključno izvući prave pouke iz duboke recesije kako bi potezi nakon krize obezbjedili jače osnove i strukture otporne na neke buduće ekonomske šokove. To posebno važi za male privrede, koje nijesu raznolike. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Arhiva

Kafana u defanzivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok je godinu dana unazad globalni ekonomski i finansijski svijet proživljavao najdramatičnije dane stoljeća, pokušavajući da pojmi šta se desilo, u Crnoj Gori smo se još koji mjesec bavili kafanskim biznis pričicama da će nas ukupna kriza struke mimoići, jer – koga sljeduje da izmisli toplu vodu u ovakvo vrijeme ako ne nas. Međutim, život se uobičajeno odvija van skučenih kafanskih zidova i(li) suženih poslovnih projekcija onih kojima je bastalo. Na prve naznake krize tipična agresivnost, definisana neoliberalno, nestručno kao najvažnija tržišna komponenta, je bila usmjerena ka državi. U odsustvu strategija razvoja i poslovnih planova za podignute kompanije s ciljem umanjenja negativnih efekata krize, država je izabrana kao prirodna adresa za žalopojke i samoupravnu kuknjavu, pa se prevaziđenim modelom traži(o) oprost svakojakih poreza i prebacivanje odgovornosti u vezi zaposlenih na budžetske troškove. Drugi talas javnog napada naših privrednika/poslodavaca/biznismena targetira bankare, pošto su ove godine bankari odlučili da malo uvedu red u interno upravljanje rizicima, odnosno da dokažu/izmole svoje poslovne klijente, dužnike, da je u njihovom interesu da im knjige i izvještaji budu transparentni i kvalitetni, puni suštinskih, a ne friziranih podataka. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo