Povežite se sa nama

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Bajraktarović je, gostujući ovim povodom u emisiji Boje jutra na TV Vijesti saopštio da je dolina Grebaje kompletna privatno vlasništvo. ,,To što se stvar desila na privatnom posjedu umnogome mijenja stvar. Nama su, što se tiče privatnih imanja, nadležnosti jako skučene”. Zakon o šumama ne prepoznaje i nema kaznene odredbe za sječu šume u privatnom posjedu.

Krčenje šume moglo je potrajati i duže, usljed čega bi i šteta bila veća, jer taj dio Prokletija kontrolišu tek dva nadzornika nacionalnog parka. Čitavi park, 16 630 hektara – njih devet.

Đ.V. je ekološkom inspektoru koji je izašao na teren kazao da nije znao da ne smije da proširi postojeći put kako bi došao do svog posjeda bez odobrenja nadležnih institucija. Taj je inspektor potom obavijestio Osnovno državno tužilaštvo u Plavu o slučaju, pozvavši se na Zakon o zaštiti prirode, koji ga prepoznaje kao krivično djelo. Šumski inspektor se pojavio tek dva dana kasnije, jer je već bio na radnom zadatku. On  pokriva područje čak tri opštine – Gusinja, Andrijevice i Plava. Tada je vlasniku izdao prekršajni nalog, sa kaznom od 300 eura, ali samo za dio nedjela – izgradnju 600 metara novog puta bez odobrenja i projektne dokumentacije.

,,Izostanak pravovremene reakcije nadzornika, službe zaštite i uprave u odnosu na obim izvedenih radova i štetu koja je napravljena u Nacionalnom parku Prokletije, samo dodatno potvrđuje uzaludnost postojanja ovog javnog preduzeća”, saopštila je izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković.

Ona ukazuje da je neophodno  hitno pristupiti utvrđivanju krivice, procesuiranju odgovornih kao i sanaciji terena. ,,Razmjere izvedenih radova i velika šteta koja je napravljena dodatno potvrđuju da su za realizaciju ovoga ‘posla’ bili potrebni dani. Cijeli kilometar puta je probijen teškim mašinama koje su osim stabala preturile i veće količine zemlje što dodatno urušava ekosistem u inače zakonom zaštićenoj prirodnoj zoni”, napomenula je Azra Vuković.

,,Ukoliko želimo da u potpunosti zaštitimo Prokletije, mi moramo da obeštetimo građane koji tu imaju privatne posjede. To nije zaokružen sistem, a ja nijesam ni generalni direktor, ni ministar. Radimo u skladu sa mogućnostima”, kazao je  Bajraktarović u Bojama jutra. On tvrdi da je, otkako je postao direktor u maju prošle godine, uputio 14 prijava o bespravnoj gradnji koje su u nadležnosti lokalne uprave. Ni na jednu inspekcija nije reagovala i izašla da obiđe teren. To je česta pojava, kako je još istakao, zato što Nacionalni park Prokletije nema  plan privremenih objekata, jer za to nije bilo uslova.

,,Ugrožavanjem doline Grebaja i planine Volušnice ugrožava se cjelina masiva i krši se zakon države Crne Gore. Uvjereni smo da se pored narušavanja izvornog ambijenta, ovakvim nedozvoljenim zahvatima otvara i perspektiva daljeg obimnijeg ugrožavanja i devastacije planinske prirode sa svim njenim unikatnim reljefnim karakteristikama i nedokučivom nizu elemenata, najprije flirističkih i glacioloških, koji Prokletije smještaju među naučno najvrjednije djelove reljefa Crne Gore i jugoistočnih Dinarida”, oglasili su se iz Planinarsko-sportskog kluba Očnjak na oficijalnoj Fejsbuk stranici.

Kako su istakli, Prokletije tek treba istraživati, i zato je nedopustivo zadiranje u njihove prirodne resurse. ,,Već smo vidjeli jako ozbiljna narušavanja prostora u djelovima doline Ropojane. Volušnica je vidikovac od posebnog značaja, jer otvara pogled na visokoplaninski kompleks Karanfila koji čini jedan od najimpozantnijih kraških pejsaža cjelokpunog prokletijskog masiva. Ukoliko budu dozvoljeni ovakvi zahvati u planinskom masivu koji već uživa mjere formalne zaštite, u Crnoj Gori će pobijediti deviza koja je izraz primitivizma: ‘Samo je iskorišćen proctor, vrijedan prostor’”.

Nacionalni park Durmitor koji je gotovo potpuno razoren u blizini Crnog jezera, parkovi prirode Komovi i Orjen, spomenik prirode – kanjon Cijevne, Skadarsko jezero gdje, maltene, svakodnevno krivolovci dinamitom love ribu, i brojna druga zaštićena područja – godinama su žrtve nemara, što nadležnih, što nesavjesnih građana. Prijeti opasnost da im se pridruže još neke – poput kanjona Komarnice.

Doline i visokoplaninski grebeni Volušnice čuvaju bogato materijalno-kulturno nasljeđe Crne Gore. Taj predio posljednjih godina mami istraživače. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je, početkom ove godine, prihvatila inicijativu da se uspostavi zaštita kamenog sunčanog časovnika sa Prokletija, koji je na Volušnici otkrio crnogorski arheolog Miloš B. Petričević u oktobru 2021. Riječ je o jedinstvenom arheoastronomskom nalazu na području Crne Gore.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo