Povežite se sa nama

INTERVJU

NAIM LEO BEŠIRI, IZVRŠNI DIREKTOR INSTITUTA ZA EVROPSKE POSLOVE, BEOGRAD: Raspad autokratija ostavlja za sobom haos

Objavljeno prije

na

Vučić neće uraditi ništa suštinski lijepo, epohalno niti istorijski, a najvjerovatije će biti zapamćen kao „trgovac“ koji se enormno obogatio, a sudovi nisu nikada otkrili kako

 

MONITOR: Mediji na Kosovu i u Srbiji prenose navodne sadržaje predloga za dogovor između Kosova i Srbije. Ređaju se nepotvrđeni prijedlozi Francuske i Nemačke, Kontakt grupe… Tvrdi se da je rješenje statusa Kosova veoma važno Zapadu zbog sukoba sa Rusijom?

BEŠIRI: Svi rokovi za rešavanje višedecenijskog problema u odnosima između dva društva su odavno prošli. Nekadašnji šešeljevac u Miloševićevoj vlasti u poslednjih deset godina vladavine samo odlaže neizbežno − da se suoči sa posledicama zločinačke politike vlasti u kojoj je učestvovao. Nikada neće biti dobar trenutak za rešavanje pitanja koje je mitologijom postalo istinski važno mnogima u Srbiji. Međutim, svaki naredni trenutak teži je pre svega za Srbe na Kosovu i njihovo blagostanje. Jasno je da su vodeće zemlje razumele da zamrznuti konflikt nije najbolje rešenje za budućnost, a skoro dva miliona građana Kosova ne želi zajednicu sa Srbijom. Malo je rešenja koja su idealna, a za sada su lideri u Beogradu i Prištini pokazali da nisu spremni za kompromis. Iako ne znamo kakvo rešenje predlažu dokumenta, neka forma međusobnog priznanja sa stolicom za Kosovo u UN-u, najverovatniji je početak raspleta gordijevog čvora koji na kraju tunela ima dugo očekivani trajni mir, pre svega između Albanaca i Srba. Ruska agresija u Ukrajini samo je ubrzala proces raspleta, ali za sada nemamo garancije za uspeh pregovora.

MONITOR: Aleksandar Vučić je u posljednjem intervjuu izjavio da čeka jos bolju ponudu za ustupke koje bi napravio kada se radi o sporazumu sa Kosovom. Čini se neobično neopreznom ova njegova izjava. Kako Vama izgleda taj, bar na prvi pogled, amaterski potez političara sa neskrivenom namjerom da bude upamćen kao državnik?

BEŠIRI: Predsednik Vučić odavno je poznat kao „trgovac“. I dok pregovara o sudbini „najskuplje srpske reči“, pokazalo se da za sada ne mari za oportunitetni trošak izgubljenih godina i decenija života nadolazećih generacija. Istovremeno, radikalizuje društvo oštrim jezikom svojih glasnogovornika prema regionu, vojnim usklicima i hvalospevom o jačanju srpske vojske. Kada to nije dovoljno, godinama oživljava Miloševićev narativ o zlom Zapadu i Evropskoj uniji kao ucenjivačkoj velesilici koja je pred raspadom, ne bi li smanjio podršku građana za članstvo. U svim ovim naporima, vladavina koja je sada već duža od vremena koje je na tronu proveo „balkanski mesar“, Vučić je vrlo uspešan i ništa ne prepušta slučaju. Jedno je sigurno, Vučić neće uraditi ništa suštinski lepo, epohalno niti istorijski, a najverovatije će biti zapamćen kao „trgovac“ koji se enormno obogatio, a sudovi nisu nikada otkrili kako.

MONITOR: Nemačka i Francuska se nisu složile u vezi sa politikom proširenja EU. Dok Emanuel  Makron zagovara neku vrstu alternative tome kroz Evropsku političku zajednicu, Olaf Šolc je mnogo bliži nastavku integracija u punopravno članstvo, prije svih, zemalja Zapadnog Balkana. Kakvi su izgledi da se prihvati prijedlog njemačkog kancelara Šolca o odustajanju od donošenja odluka konsenzusom u EU, kao putu i za lakše donošenje odluka u vezi sa našim regionom?

BEŠIRI: Ideja o ukidanju glasanja konsenzusom i proširivanju liste politika u kojima se glasa kvalifikovanom većinom, stara je još od ustavnih reformi u EU u Lisabonu 2009. Teško da će se manje zemlje evropskog bloka odlučiti svojevoljno da se odreknu jedinog garanta zaštite nacionalnih interesa. I dok čekamo da se unutrašnja politika donošenja odluka reformiše, zemlje Zapadnog Balkana su u istom sosu. Istina, Makron se ne protivi proširenju EU koji bi podrazumevao priključenje Islanda, Norveške ili Švajcarske. Makron se protivi uvođenju još neuređenih društava u kojima cveta korupcija, kriminal i bezakonje i gde su ljudska i manjinska prava ugrožena. Tri pomenute zemlje su konsolidovane demokratije, s istorijom vladavine zakona gde ljudska i manjinska prava po pravilu uživaju jedan od najviših standarda. Kada bi odlučile da aktiviraju aplikaciju za članstvo, pregovori bi trajali manje od šest meseci. To se ne može reći za naše zemlje koje su rekorderi u nesprovođenju spostvenih zakona, a kamoli pravila EU. Ukoliko se Crna Gora i Srbija značajno ne uozbilje, mogle bi da postanu drugorazredni članovi političkog dijaloga, što trenutno to i jesu.

MONITOR: U BiH su održani izbori sa velikim brojem neregularnosti. Odluke koje je visoki predstavnik, Kristijan Šmit, donio u noći poslije izbora, dočekane su različitim komentarima, sve do optužbi da Šmit ne unosi red već da favorizuje HDZ BiH. Kako  ocjenjujete Šmitove odluke i može li on, koristeći i dalje Bonska ovlašćenja, dovesti BiH do mesta kandidata za EU u decembru, što je, uz teške uslove, ponudila EK u svom godišnjem izvještaju?

BEŠIRI: BiH ne ispunjava osnovne uslove da postane zemlja kandidat. Povrh toga, u dva navrata su vlasti u Sarajevu dobijale taksativne preduslove za kandidaturu. U jednom od njih, ispunili su svega pola jednog uslova, od čitavih jedanaest. Evidentno je da bez ustavnih reformi, BiH će dugo biti tužan politički sklop. Krivca treba tražiti upravo među političarima sva tri konstitutivna naroda koji decenijama huškaju svoje glasačke mašinerije od toga da ne veruju drugom do toga da se međusobno mrze. Umesto da ujedinjuju društva i narode, uradili su sve da seju strah i strepnju, a i dan-danas im deca idu u segregisane škole. To nije dobro i traganje za rešenjem se mora hitno nastaviti. U suprotnom, emigracijom će se građani BiH priključiti EU daleko pre no što BiH dobije status kandidata.

MONITOR: Olaf Šolc je nedavno pomenuo i potrebu da EU ima sopstvene bezbednosne snage, između ostalog. Mada se ta tema ne pojavljuje  prvi put, koliko njeno ponovno ubacivanje u fokus EU spoljne i bezbjednosne politike, pokazuje da su Nemačka i dio Unije, svjesniji svoje ranjivosti od kako je počela agresija Rusije na Ukrajinu?

BEŠIRI: Od De Gola govori se o jakoj evropskoj vojsci i iako je u poslednjih nekoliko decenija teoretisana i više puta inicirana – pa čak i dobijala neke obrise u vidu borbenih grupa u Strazburu, godina 2022. je ta kada će EU napraviti prve korake ka izgradnji vojnih borbenih snaga pod komandom Brisela. Od Drugog svetskog rata, NATO je bio garant bezbednosti i slobode evropskim državama. Posle dolaska Trampa na vlast i gotovo ukinutih odnosa sa Evropom tokom njegovog mandata, EU sve ozbiljnije radi na formiranju plavo-žutih šlemova. Agresija Rusije u predvorju EU, uplašila je deo članica na Baltiku i u Skandinaviji, što je rezultiralo i da dve istorijski neutrane zemlje podnesu zahteve za članstvou Paktu. I dok se ne formira stajaća vojska EU, NATO će i dalje biti zadužen za mir.

MONITOR: Često se govori da je ovaj deo Balkana čvorište sukoba interesa velikih sila. Možemo li odmjeriti koliko je to dokazivo i uopšte blisko realnoj evropskoj i globalnoj geostrateškoj dinamici?

BEŠIRI: Srbija, Crna Gora i sve ostale zemlje Regiona zajedno, predstavljaju nekoliko tačaka na globusu. Nismo mi ništa više ili manje bitni nego što naša siromašna društva − bez razvijene infrastrukture i sa ogromnim odlivom mozgova mogu da predstavljaju. Ipak, ne zanoseći se previše, možemo primetiti važnost koju Srbija i Region predstavljaju za Rusiju u ratu, koji ona vodi sa „zlim Zapadom“. Njena pisutnost u svim porama društva podriva ključne aspekte članstva u EU, od vladavine prava, borbe protiv korupcije i kriminala do zajedničke spoljne i bezbednosne politike. Rusiji ne odgovara stabilan region, jer u zemljama u kojima postoje jake političke institucije, efektivna borba protiv korupcije i kriminala i gde je obrazovanje na visokom nivou, propagandna mašinerija Kremlja − nemoćna je. SAD i EU žele da uguše taj maliciozni uticaj koji jedna autokratija ima na druge jer se istorijski pokazalo da se takva vlast raspada i kad ode, za spobom ostavlja opustošena društva puna siromaštva i izbeglica. Kako je svim zemljama u regionu nacionalni interes članstvo u EU − onda bi i izbor svrstavanja trebalo da bude logičan, ali u slučaju Srbije, izgleda da se „ljube“ rublje.

 

Berbok pokušava da oživi Berlinski proces

MONITOR: Kako ocjenjujete domete sastanka u okviru Berlinskog procesa gdje su napravljeni dogovori o većoj slobodi kretanja i međusobnom priznavanju diploma između zemalja Zapadnog Balkana, a koji je najavljen kao značajan uspjeh Procesa od strane njemačke ministarke inostranih poslova, Analene Berbok?

BEŠIRI: Vidljiv je zaokret od Otvorenog Balkana ka Berlinskom procesu u poslednjih godinu dana. Iako naizgled komplementarni procesi, glavna zamerka Otvorenom Balkanu je njegova neinkluzivnost. Odnosno – izostanak Kosova, Crne Gore i BiH. Berlinski proces je inkluzivan, ali je odlaskom Merkelove zatajio i Berbok pokušava da ga oživi. U tome joj izgleda pomaže i Eskobar što je i još jedan dokaz o usaglašenosti SAD-a i EU po pitanju rešavanja odnosa Beograda i Prištine. Istovremeno, visoki izaslanik Bele kuće je više puta naglasio da je inicijativa premijera Albanije i Makedonije, ali i predsednika Srbije, dobrodošla. Dogovor koji potencijalno dovodi do sprovođenja politika priznavanja diploma i kvalifikacija može ohrabriti migraciju radnika, ali i pospešiti određene industrije u Regionu. Ipak, dok lideri Zapadnog Balkana ne pokažu zrelost i ne upregnu ovo malo institucija što imaju da primene dogovore, još jedan hvaljen događaj može ostati mrtvo slovo na papiru. I neće biti usamljeno.

 

Nova vlada Srbije djeluje kao anti-zapadna i anti-EU

MONITOR: Novu Vladu Srbije Aleksandar Vučić je već oročio na „rok trajanja“ od oko najviše dvije godine. Kako izgleda ova Vlada?

BEŠIRI: Po svom sastavu i analizirajući govor premijerke Brabić, nova Vlada deluje da je anti-zapadna i anti-EU. Propuštena je prilika da se Srbija svrsta, da kaže drugo istorijsko „njet“ i da krene prvog dana posle toga, u rešavanje pitanja Kosova. To bi odblokiralo druga poglavlja i uz dvogodišnje istinske napore Srbija bi mogla da privede pregovore kraju, da bi bila spremna da postane članica EU do 2030. Međutim, trgovac opet smišlja strategiju prodaje u kojoj on misli da ima proizvod za prodati. Ubeđen sam da premijerka a i predsednik, više ne mogu da prodaju maglu na evropskom tržištu i da bi se vlast uskoro mogla suočiti sa sankcijama Evropke unije. Ukoliko bi do toga došlo, radikalski duh bi bio razotkriven do kraja, a sijaset manjina u Vladi ne bi mogli da sakriju činjenicu da tom Vladom upravlja Vučić, a ne neki privremeni ministri i premijerka na lizing.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo