Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPREDNA TEHNOLOGIJA I KOD NAS: 3D revolucija i u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj se proizvodi 3D štampač. Kako su uspjeli da naprave ovaj za Crnu Goru neuobičajen tehnološki iskorak i za šta se sve ova tehnologija može koristiti, za Monitor govore Miloš Grbović i Aleksandar Mašović

 

Samo pet zemalja u EU imaju svoje 3D štampače. Mi smo šesti u Evropi koji smo napravili svoj proizvod, počinje priču o 3D štampaču proizvedenom prošle godine u Crnoj Gori Miloš Grbović, direktor 3D sobe.

,,Jednog dana je došao inženjer Aleksandar Mašić i rekao da li postoji mogućnost da mu dam određenu svotu novca da pokuša da napravi 3D štampač. Nakon devet mjeseci imali smo proizvod, tri mjeseca smo ga testirali i shvatili da smo uspjeli”, prisjeća se Grbović.

Tvrde da njihov štampač ima bolje karakteristike od pojedinih koji se prodaju na Zapadu i što je bitno skoro je duplo jeftiniji – košta 1.200 eura. Već su uspjeli da par svojih štampača izvezu u EU, u Sloveniju.

,,Inicijalno smo počeli kao distributeri dva najjača brenda u svijetu mađarski CraftBot i američki 3D Sistem koji je inače i izmislio prvi 3D štampač. Cijena tih mašina je preskupa za naše uslove. Pokušali smo da prevaziđemo tu finansijsku barijeru i napravimo nešto svoje i da spustimo tu cijenu koliko je maksimalno moguće, da bismo crnogorskom društvu približili tu tehnologiju i učinili je dostupnijom”, kaže Mašić.

On objašnjava da kada je 70-godina prošlog vijeka 3D štampa izmišljena, bila idealno rješenje za izradu prototipa: ,,Ranije je taj proces za jednostavan objekat kao što je recimo plastični dio upaljača trajao od pet nedjelja do dva mjeseca. Sve to je koštalo desetine hiljada eura. Sa 3D štampačem taj proces sa dva mjeseca se sveo na nekih par sati uz trošak od jedan dolar”.

Objašnjava da su 3D štampači u komercijalnoj upotrebi od 2015. godine, kada je Jozef Prusa iz Poljske napravio prvi desk top štampač. Iako na početku urađen sa ciljem izrade prototipa, da bi konstruktori mogli realno da vide kako izgleda na primjer mobilni telefon koji su kreirali, sada se ovim štampačima može izraditi skoro sve – od igle do lokomotive.

,,Samo je stvar mašte onog ko ga koristi. Mi radimo zamjenske djelove bukvalno za svaku mašinu koja postoji. Čak smo u dosta slučajeva aluminijske ili djelove od mesinga mijenjali našim plastičnim. Klijentima je protekle godine, zbog virusa, teško bilo da nabavljaju rezervne djelove.  Donosili su nam slomljene djelove koje smo mi crtali, kopirali i pravili  rezervni dio za dva dana. A i u idelnim uslovima taj dio koji naruče na primjer iz Njemačke ne mogu dobiti za 15 dana”, objašnjava Mašić. „Sami transport je skuplji nego da taj dio uradimo mi“, nadovezuje se Grbović.

Ova firma je zajedno sa Naučno-tehnološkim parkom, Open boxom, M tel-om, Fabrikom i  Mašinskim fakultetom tokom prošle godine 3D štampom izradila oko 4.000 vizira za potrebe KC-a i domova zdravlja.

,,Tada smo imali informaciju da je u Italiji stalo sa radom oko 30 odsto respiratora jer im nijesu mogli da nabave potrošni plastični dio. Onda smo mi za naše respiratore napravili te rezervne djelove i ni u jednom momentu naši respiratori u Crnoj Gori zbog toga nijesu mogli stati”, priča Grbović.

U saradnji sa Bibliotekom za slijepe uradili su 24 makete značajnih objekata u Crnoj Gori. ,,Nakon toga svaka slijepa osoba je u svojoj glavi mogla da stvori sliku kako taj objekat izgleda. Pored medicine, stomatologije, 3D štampači imaju neograničene mogućnosti”, kaže Grbović. Navodi i da je vlasnik auto servisa kupio njihov štampač, platio kurs i sada sam izrađuje rezervne djelove za skupe autobomile.

Mašić ističe da je velika razlika u pristupu ovoj tehnologiji u razvijenim zemljama i kod nas: ,,U zemljama EU svaka škola ili čak odjeljenje ima 3D štampač. Njima je to neizostavan dio nastave, posebno u srednjim stučnim školama”. Objašnjava da 3D štampač nije samo to, on je u suštini robot: ,,Kada naučite da kontrolišete štampač možete da kontrolišete bilo kojeg drugog robota. Roboti koji sklapaju, na primjer automobile, rade na potpuno istom principu. Gdje god je u pitanju robotika to je taj princip kontrole mašina”.

,,Nadam se da će u bliskoj budućnosti, bilo koja vlada stati iza priče da se u svakoj osnovnoj, a da ne pričamo o srednjim, obezbijedi jedan 3D štampač. Za 50 štampača, to je  oko 70.000 eura. Ali iz generacije će se naći najmanje pet genijalaca koji će sve to vratiti, uz to što će se svi učenici upoznati sa ovom naprednom tehnologijom”, priča Grbović.

Pored podrške medicini i obrazovanju imaju i druge ideje koje za sada nema ko da realizuje. Predlagali su da država napravi pogon koji bi od plastičnih boca i drugog plastičnog otpada praviti filamente koji su repromaterijal za 3D štampače.

San im je da nađu investitora koji bi uložio novac u 3D štampač za objekte. ,,Postoje 3D štampači koji rade gotovo sve,  metal, pa i objekte. To je jedan od naših budućih ciljeva. Ti štampači rade funkcionalnu kuću  koja je po kvalitetu bolja od standardne gradnje”, kaže Mašić. Objašnjava da to nije naučna fantastika, već da se takve kuće rade u EU po njihovim strogim građevinskim propisima. ,,Kuće možete da napravite da je kockasta, možda neki trapez, a ovdje nema granica, možete da napravite oblik koji želite, u obliku cvijeta, kornjače… Nema ljudske greške. Potroši se 30 odsto manje materijala nego kod standardnog metoda gradnje. Ostavi mjesta za štekere, kanalice, nema štemanja. Nema toga da majstor iskrivi zid. Nije potrebna dodatna obrada zidova. Nema potrebe za izolacijom, jer se ona napravi, slaže se sloj po sloj betona, spajaju se metalnim djelovima, sredina je prazna, a između može da se stavi  stiropol”.

Grbović objašnjava da za kuću od 100 kvadrata treba najmanje 45 dana rada. Sa ovim 3D štampačem ta kuća može da se uradi sa četiri radnika za samo tri dana. A cijena kvadrata bi bila oko 150 eura.

,,Cijena tog štampača je od milion do 1,6 miliona bez PDV-a. Ovaj skuplji može da napravi zgradu na tri sprata, 10 metara visine. To vi bio za investitore spas, oni bi sa jednom zgradom vratili te pare”, priča Grbović.

Mašnić navodi da su automobilski giganti već počeli da djelove izrađuju putem 3D štampača. Ističe da se radi o trenutno najboljoj tehnologiji u svijetu koja se tiče proizvodnje, te da će jednog dana sva proizvodnja iz standardnih tipova  preći na 3D štampu. Ubijeđen je da neće proći dugo dok ovi štampači, poput onih koji se sada koriste, postanu uobičajeni u skoro svakom domu.

Bez ičije pomoći, zahvaljujući entuzijazmu i znanju ova ekipa je uspjela da za Crnu Goru napavi neuobičajeni tehnološki iskorak. Na onima koji odlučuju je da iskoriste ovu šansu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo