Povežite se sa nama

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Ministar Spajić se, računajući kako u parlament donosi dobre vijesti, bez sumnje nadao drugačijem dočeku. Ali, umjesto ovacija dočekali su ga sumnje, prijekori i ultimativno odbijanje predstavnika DF-a. Svakako, dobroj atmosferi nijesu doprinijeli verbalni incidenti u kojima je noć ranije, tokom rasprave o razrješenju Vladimira Leposavića, učestvovao i premijer Zdravko Krivokapić. Ali Spajiću je trebalo neko vrijeme da shvati kako je stigao na gotovu štetu.

Prvo su ministar i Vlada koju je on predstavljao optuženi da dodatno zadužuju zemlju. Izgleda da poslanici nijesu obratili pažnju na riječ refinansiranje. Ili im je od predočenih činjenica bilo važnije da pokušaju prikupiti koji poen među sljedbenicima na društvenim mrežama. Kad je to razjašnjeno, Spajiću je zamjereno što amandman težak 900 miliona donosi u Skupštinu na dan glasanja o budžetu. Ta primjedba ima smisla, ali bi zvučala ubjedljivije da nije jednog detalja: od momenta kada je Vlada, 31. marta, parlamentu predala prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu, pa do trenutka kada se o njemu konačno glasalo – prošla su dva i po mjeseca. Uglavnom, u inaćenju i pokušajima trgovine (ucjenama) između vlade i parlamentarne većine. Bez saosjećanja za one koji su iz tog budžeta očekivali novac za nesmetano poslovanje. Ili puko preživljavanje. Kome nije jasno o čemu se radi neka oslušne razloge za nezadovoljstvo poljoprivrednika koji su se prethodnih dana okupljali u Podgorici. Ostavljajući njive i farme usred sezone najintenzivnijih radova.

Predstava u parlamenti nastavljena je zahtjevom da ministar predoči dokumenta koja će potvrditi podatke koje je iznio, odnosno, saopšti ime potencijalnog kreditora. Onda bi sve to, valjda, sa dužnom pažnjom razmotrili isti oni koji su usvojili izmjene Zakona o radu a da ih nijesu pročitali, predočili stručnim službama Skupštine i pribavili neophodno mišljenje Vlade o dodatnim troškovima koje nova pravila (spuštanje starosne granice za odlazak u penziju) donose državnoj kasi.

Konačno, stiglo se i do suštine: iako su prisutni predstavnici opozicije pokazali spremnost da podrže ponuđeni amandman – teško je bilo biti protiv nečega što donosi očiglednu korist – iz DF-a su saopštili da oni  neće podržati nijedan vladin prijedlog koji u Skupštinu dolazi nakon incidenta sa premijerom Krivokapićem. Tu vijest je na sjednici Zakonodavnog odbora donijela poslanica DF-a Maja Vukićević. Onda je otišla sa sjednice koja je potom prekinuta zbog nedostatka kvoruma (poslanici DPS nijesu ni dolazili).

Spajić je povukao predloženi amandman, nakon što mu je predočeno da DF neće glasati za budžet ako on bude insistirao na svom prijedlogu. A situacija je iste večeri dodatno zakomplikovana odlukom DF-a da bojkotuje sjednice Skupštine sve do postizanja novog sporazuma između članica vladajuće većine. Tako je, uz amandman o refinansiranju kineskog duga, postalo neizvjesno i usvajanje novih poreskih propisa, povećanje akciza i izglasavanje novog zakona o majkama, iako su finansijski efekti tih zakona već iskazani u prihodnoj i rashodnoj strani ovogodišnjeg budžeta. U iznosima koji se, takođe, mjere desetinama miliona.

Naš bojkot neće trajati vječno, poručili su iz DF-a nudeći utjehu svima koje je zabrinula prijetnja novom paralizom državnih finansija. Istovremeno su i predočili uslove za nastavak saradnje vladajuće koalicije: novi koalicioni sporazum, novi premijer i nova vlada. Javne finansije neka čekaju. Po cijenu da se sistem dodatno uruši.    

Prema saznanjima Monitora, Ministarstvo finansija nastavilo je pregovore sa potencijalnim kreditorima, ne bi li završili posao refinansiranja kineskog kredita nekim jeftinijim i povoljnijim. Kada taj posao završe, a ubijeđeni su da hoće, slijedi novi dolazak u parlament, sa prijedlogom za rebalans, ili možda dopunu Zakona o budžetu za ovu godinu. Šta će ih tu dočekati, to danas niko ne može da predvidi.

A vremena nema – prvu ratu kredita Exim banci, podsjetimo, treba platiti za manje od mjesec dana.

Naši sagovornici kažu da ni oni još uvijek nijesu načisto koliko su prošlonedjeljna dešavanja u parlamentu uticala na raspoloženje kreditora. I uslove koje su spremni da nam ponude za pozajmicu od blizu milijardu eura. U Ministarstvu finansija nadaju se da suštinskih promjena neće biti. Postoji, ipak, sumnja da je naša pregovaračka pozicija slabija danas nego što je to bila prije desetak dana: rok trajanja ove vlade je neizvjestan a Spajić i njegovi saradnici bili su prinuđeni da otkriju karte, predočavajući parlamentu, javnosti ali i drugoj strani u pregovorima o kreditu uslove kreditiranja koje bi za njih bili prihvatljivi. Bez toga mogli su, možda, ispregovarati bolje. I jeftinije. A ni pitanje (ne)postojanja većinske podrške Vladi ne ide im naruku. Kao ni nama, budemo li uskoro plaćali ono što je moglo sačekati neka bolja vremena. Da je javni interes nadjačao interesno-političke kalkulacije.

Vladimir Joković, predsjednik SNP i prvi čovjek Zakonodavnog odbora, kaže da bi on podržao Spajićev amandman – pošto je u pitanju državni interes – ali i da shvata frustraciju poslanika DF-a. Sa strane gledano, teško je imati toliko razumijevanja za nastalu situaciju. Pošto nas ta frustracija mnogo košta.

U najboljem slučaju, ova ili neka druga vlada završiće pregovore o refinansiranju, prije ili poslije plaćanja prve rate kineskog duga. A onda će ova ili neka druga parlamentarna većina potvrditi taj sporazum usvajajući rebalans (dopunu) budžeta za 2021. Prema najgorem scenariju, nesposobnost komunikacije i nepremostive prepreke  unutar postojeće većine koštaće Crnu Goru od 30 do 300 miliona eura – zavisno od broja rata kineskog duga koje ćemo platiti pod sadašnjim uslovima. Plus ojačano nepovjerenje potencijalnih kreditora i ulagača, koje će biti iskazano u većim kamatama i manjim investicijama.

Dok čekamo rasplet, jedan od medija blizak dominantnom dijelu koalicije Za budućnost Crne Gore obavještava svoju publiku o neusvojenom amandmanu: „Poslanici DF-a odnijeli su još jednu pobjedu…“. Skupa je ta njihova pobjeda.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo