Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

,,Znači da aktuelni sastav Tužilačkog savjeta, sve do proglašenja novog sastava, radi i funkcioniše u svom punom mandatu i ima pravo, ali i dužnost da postupa shodno Ustavu i zakonima države Crne Gore. Napominjemo da Tužilački savjet nije (niti bi ubuduće trebalo da bude) tijelo političkog (odnosno partijskog) karaktera, čiji izbor i funkcionisanje zavisi od nečijih želja ili političkih procjena, već krovno tijelo državno-tužilačke organizacije koje je nadležno da, dok god je u mandatu, ’obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva’ i vrši ostale poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa odredbama Ustava Crne Gore”, saopštili su.

Prethodni izbor vrhovnog državnog tužioca propao je nakon što specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević, koju je predložio Tužilački savjet, nije izabrana u Skupštini. Na oglas za vrhovnog državnog tužioca može se javiti svaki tužilac koji ispunjava opšte uslove za državnog tužioca i koji ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima. Nakon što Tužilački savjet izabere kandidata za vrhovnog državnog tužioca – svoje predlog prosljeđuje Skupštini na odlučivanje.

U Skupštini je započet postupak izbora novih članova Tužilačkog savjeta. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu raspisao je oglas za izbor četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i jednog iz nevladinog sektora, u skladu sa izmijenjenim Zakonom o Državnom tužilaštvu. Za sada je kandidaturu javno najavio jedino advokat Dalibor Kavarić – pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko-primorske. Prema izmjenama zakona, novi Tužilački savjet bi za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva, samim tim i predsjednika Tužilačkog savjeta, mogao izabrati bilo kog državnog tužioca. Taj tužilac bi imao  ovlašćenja kao i VDT u punom mandatu. Do sada je tu funkciju mogao da pokriva samo tužilac Vrhovnog državnog tužilaštva.

Vrhovni sud je odlučio da Sudskom savjetu ovog puta neće predložiti nijednog od četiri kandidata za predsjednika te institucije. Time je nastavljena i blokada Vrhovnog suda koja traje otkad je Vesna Medenica krajem godine podnijela ostavku na mjesto predsjednice Vrhovnog suda.

Na posljednjoj opštoj sjednici Vrhovnog suda niko nije dobio dvotrećinsku većinu, koja bi ga kvalifikovala Sudskom savjetu na dalje odlučivanje. Sudski savjet je u prethodnom krugu izbora predsjednika Vrhovnog suda odbio da podrži tadašnji predlog – sudiju Miraša Radovića. Radović je kao bivši ministar pravde važio za osobu blisku režimu Demokratske partije socijalista. Nije dobio podršku aktuelnog ministarstva pravde.

Na posljednji konkurs za predjednika Vrhovnog suda prijavila su se četiri kandidata: predsjednik Apelacionog suda Mušika Dujović, sutkinja Apelacionog suda Milenka Žižić, sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković i sudija Višeg suda u Podgorici Zoran Radović. Dujović je dobio 11 glasova, dok su Radović i Vukovićeva dobili po jedan glas. Nevladine organizacije ranije su podržale Vukovićevu za predsjednicu Vrhovnog suda, koja je poznata po istrazi slučaja S.Č. kada je kritikovala odluku tužilaštva da ne podignu optužnicu. Ona je i kao sudija Specijalnog odjeljenja u slučaju Ramada ukazala da jedini okrivljeni u tom predmetu Nebojša Obradović nije i jedini odgovoran za zloupotrebu službenog položaja.

Drugi mehanizam Skupštine za preuzimanje pravosuđa su izmjene Zakona o radu kako bi se smanjio starosni prag za penziju. Time su poslanici vladajuće većine stvorili uslove da pojedinim tužiocima i sudijama ranije prestane mandat zbog sticanja uslova za penziju. Poslanici Demokratskog fronta javno su izgovorili u Skupštini da će izmjenama tog zakona prestati mandat glavnom specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću.

Vrhovni državni tužilac se ne može izabrati bez dvotrećinske ili tropetinske (u drugom krugu) većine u Skupštini. Potrebna je dvotrećinska većina Sudskog savjeta kako bi se izabrao predsjednik Vrhovnog suda. Pošto niko nema dvotrećinsku većinu ni u Skupštini, ni u Sudskom savjetu, svi  politički akteri – i vladajuće i opozicione profilacije moraće da sjednu i dogovore se oko pravosuđa.

Tužioci podnijeli ostavke, pa povukli

Nakon donošenja izmjena Zakona o radu u Skupštini desetak tužilaca podnijelo je ostavke na tužilačke i rukovodeće funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju. Među njima su osnovna državna tužiteljka u Podgorici i dugogodišnja rukovoditeljka te institucije Ljiljana Klikovac, specijalne tužiteljke Mira Samardžić i Stojanka Radović, viša tužiteljka iz Podgorice Suzana Milić, tužiteljka iz Ulcinja Feriha Muratović, tužiteljka ODT Berane Gorica Golubović…

Nakon što je Tužilački savjet odbio da penzioniše Katnića i najavio da će Ustavnom sudu predati inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o radu, polovina tužilaca je povuklo svoje ostavke. Ostavke su povukli viša tužiteljka iz Bijelog Polja Milica Rmandić, tužiteljka iz ODT Pljevlja Božidarka Gačević, tužiteljka iz Vrhovnog državnog tužilaštva Radmila Ćuković, tužiteljka ODT Ulcinj Feriha Muratović i tužiteljka Višeg tužilaštva u Podgorici Suzana Milić.

Izmjene zakona spustile su starosnu granicu – za muškarce sa 67 na 66, a za žene sa 65 na 64 godine kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

SDP: Dijalogom prevazići blokadu institucija

Socijaldemokratska partija (SDP) uputila je inicijativu predsjednicima parlamentarnih stranaka za dijalog sa ciljem prevazilaženja političke krize u Crnoj Gori. Konsenzus je, tvrde, neophodan najprije da se prevaziđu blokade u pravosudnim organima.

Cilj političkog dijaloga je, kažu, da se oko navedenih tema obezbijedi potreban nivo konsenzusa u parlamentu čije je rješavanje preduslov da zemlja krene naprijed i izađe iz političke i institucionalne blokade

Ivan ČAĐENOVIĆ