Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROSVJETA: Škripi sa izborom novih direktora

Objavljeno prije

na

Iako zakonski rok od mjesec dana za imenovanje direktora polako curi, mnoge škole još nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Najnoviji dopis Ministarstva unio je dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti

 

Završena je školska godina. U čak 12 škola đacima nema kod da izda svjedočanstva jer u njima nema direktora. Naime, njima su istekli polugodišnji v.d. imandati, a Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije imenovalo nove.

Iz ovog ministarstva najavljuju da će sve biti riješeno u najskorijem roku – nastavnička vijeća će morati da sačekaju izbor vršilaca dužnosti direktora. „Izborom novih vršilaca dužnosti, koji će na sebe preuzeti obaveze svojih prethodnika, MPNКS će se potruditi da dodjela svjedočanstava ne kasni u odnosu na druge škole“, obećavaju iz resora Vesne Bratić.

Ministarka Bratić najavila je depolitizaciju školstva, smjene partijskih, uglavnom DPS kadrova, i onih koji su na direktorskim foteljama bili po nekoliko mandata, čak deceniju ili duže.

„Imenovanje novih direktora javnih ustanova izvršiće se, bez izuzetka, u skladu sa zakonom i bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji“, izjavila je u Parlamentu Bratić. Poručila je i da oni koji su radili po zakonu mogu mirno da spavaju ukoliko su politička i sva druga angažovanja držali dalje od vaspitanja i obrazovanja.

Skupštinska većina je krajem maja usvojila izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića.

Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna. Predviđa da se u roku od mjesec dana izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da s njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu.

Sindikat prosvjete Podgorice predložio je da se rok za imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova produži na pola godine, uz neophodno preciziranje uloga školskih odbora i nastavničkog vijeća.

Kako je inicijalni motiv bio da se smijene direktori koji su školu zloupotrebljavali u političke svrhe i nezakonito donosili odluke, predstavnici aktiva direktora škola pozvali su da se novi čelnici škola razrješavaju i biraju na osnovu rada i učinka. Ističu da su mnogi od njih na polovini mandata, a pojedini i pred penzijom, i da strahuju za svoje radno mjesto. Poručuju da neće biti nijemi i neće ćutati ako budu neosnovano smijenjeni.

Iako rok od mjesec dana polako curi, mnoge škole još uvije nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Škole su nedavno dobile dopis Ministarstva koji je unio dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića, traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova. Kasnije je iz Ministarstva objašnjeno da ovo mišljenje nije obavezujuće.

U Prosvjetnoj zajednici Crne Gore (PZCG) ocijenili su da je razrješenje oko 260 direktora škola i vrtića u isto vrijeme i objavljivanje novih konkursa za ta upražnjena mjesta dovelo do haotičnog stanja, jer će se „teško moći kontrolisati regularnost i pravičnost pri zapošljavanju“.

O dopisu po kojem nastavnička vijeća trebaju da u roku od 15 dana daju mišljenje o izboru v.d. dirtektora ustanove Olivera Leković iz PZCG za Vijesti je rekla: „Zbunjujuće je to što konkurs nije objavljen, nemamo predložene kandidate i što pored postojećih v.d. direktora treba da predlažemo nove v.d. direktore. Posebno je nelogično kada znamo da su donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Opsteg zakona o obrazovanju, svi direktori po automatizmu postali v.d. do izbora novih, te su se tako stekli uslovi za raspisivanje konkursa za direktore škola i konstituisanje novih školskih odbora“.

Predsjednik podgoričkog Gradskog odbora SPCG Slobodan Savović za Vijesti je izjavio da se Ministarstvo  zaigralo i napravilo totalnu zbrku, a da vrijeme za izbor ističe. „Ovo je jedan primjer, a ima ih više, gdje dobra namjera Ministarstva izaziva haos u kolektivima. Znam za slučajeve gdje direktori prisiljavaju članove kolektiva da potpisuju peticije, kako bi
bili izabrani“, kazao je Savović i ukazao da postoje kolektivi u kojima su se kolege žestoko posvađale i podijelile.

„Želimo da naglasimo opasnost koja može da proistekne od razdora u kolektivu, a vezano je za davanje ovog mišljenja koje je, uz to, još i neobavezujuće. O čemu i o kome da daju mišljenje kada konkurs još nije raspisan“, pita se Savović.

V.d. predsjednika Sindikata prosvjete Slavka Bošković kazala je za Dan da v.d. direktora obrazovnih ustanova treba da imenuje ministar prosvjete, nauke, kulture i sporta kako bi se ispoštovali propisi: „Ovaj dopis je proizveo konfuziju kod prosvjetnih radnika. Mi već imamo direktore i sada se ne zna da li treba da se izjašnjavamo za aktuelne ili za neke nove vršioce dužnosti. To je dvosmisleno i nejasno, ali mislim da nije bilo loše namjere, već je do greške došlo zbog brzine“.

Brzina da se isprave brojni problemi u obrazovanju za sada samo donosi dodatne. Traženje mišljenja nastavničkih vijeća je pokušaj da se bar malo demokratizuje dosadašnja praksa da o izboru direktora odlučuje isključivo ministar. Aktuelna vlast, dok je bila opozicija, imala je jedinstven stav da ministar ne treba da bira i razrješava direktore, već da to pitanje treba decentralizovati i u njega uključiti zaposlene u školama. Sada kada su na vlasti, rješenje je ostalo isto, uz najnoviji dodatak mišljenja nastavničkog vijeća, koje je neobavezujuće.

„Ministartvo je htjelo da pokaže tračak demokratije, pa su donijeli tu odluku. Moje je mišljenje da u ovom trenutku nisu mogli da donesu odluku da mišljenje nastavničkog vijeća bude obavezujuće jer još uvijek nije momenat za to. Imate direktora koji su na toj funkciji po 15 godina, pola kolektiva su zaposlili i naravno da će oni imati podršku vijeća“, kaže za Monitor profesor u jednoj srednjoj školi koji je želio da ostane anoniman.

Njegov kolega iz druge škole kaže da se u suštini ništa nije promjenilo: „I dalje ministar bira, ovo je samo neobavezujuće mišljenje vijeća. S tim što nijesu date instrukcije na osnovu čega treba da se donese mišljenje. Bacili su bombe u kolektive. Podijelili zaposlene, bez instrukcija, jedini kriterijum će biti politički. Otvoren je prostor za političke pritiske, i za lične, ko koga poznaje i ko je kome po volji. Nema ništa profesionalno, niti stručno“.

Ovaj profesor, koji predaje u Podgorici, ističe da se obradovao promjenama 30. avgusta. „Mislio sam da ne može crnje od onoga. Međutim, sada nam se kolektiv podijelio, nacionalno. Direktorica je dovedena iz druge škole, a svak iz ranijeg rukovodstva i većina zaposlenih tretiraju se kao DPS-ovci, a samim tim i lopovi. Prvih dana po dolasku, direktorica je upoznala pojedine sa tim da pjeva u crkvenom horu, o tome koga od vladika poznaje i slično“.

Do 12. juna treba da se izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV BIVŠIH ČELNIKA PLANTAŽA: U nebranom grožđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera briketi će, izvjesno, epilog imati u sudnici. To ne znači da se stavlja tačka na dugogodišnje pustošenje jednog od (nekada) najprepoznatljivijih privrednih brendova Crna Gore

 

Dvije godine i dva mjeseca nakon što su, u julu 2022., po nalogu SDT-a, privedeni na saslušanje a potom i zadržani u pritvoru do jeseni te godine,  podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih članova odbora direktora Plantaža AD: Veselina Vukotića (predsjednik borda 2006 -2020.), Boža Mihailovića, Dušana Perovića, Anice Hajduković (nije joj određen pritvor), Đorđija Rajkovića i Seada Šahmanovića. S njima, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, optužena je i  dugogodišnja izvršna direktorica kompanije Verica Maraš (od 2008. do 2020.). Ona je, u istoj akciji SDT-a i specijalnog policijskog odjeljenja privedena u avgustu 2022. godine, a iz pritvora je izašla otprilike kada i njene kolega iz nekadašnjeg Odbora direktora.

Optuženi su, prema optužnici, navodno krivično djelo počinili od decembra 2019. do aprila 2020. godine, saopštio je specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. „Optuženi nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja, sa privrednim društvom OMP-Engineering DOO, pa su mu tako, usljed djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom (Plantaže AD – primjedba Monitora) nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura”, zaključio je specijalni tužilac navodeću da je za to krivično djelo zaprijećena kazna od dvije do deset godina zatvora.

Afera briketi počinje u novembru 2009., kada su Plantaže objavile poziv za prikupljanje ponuda „u cilju rješavanja problema otpadnih sirovina i otpadnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje, a posebno otpada koji se javlja orezivanjem vinove loze i stabala“. Tražio se investitor koji će da izgradi fabriku i kupi opremu za prizvodnju briketa od vinove loze. I da garantuje plasman gotovih proizvoda. Na Plantažama je bilo da obezbijede sirovinu za proizvodnju, minimalno 10 hiljada tona sirovine (lozove orezine) godišnje.

U posao se ušlo sa kompanijom OMP, novoosnovanom firmom iz Podgorice koju su formirali: Oleg Obradović (30 odsto vlasništva), Miodrag Ivanović (30 odsto), Predrag Bošković (30 odsto) i pravno lice Consulting Company doo Zenica (10 odsto vlasništva).Naručena je studija izvodljivosti. Taj dokument je izradio Željko Cumbe, samostalni konsultant i ekspert za bio masu ali i vlasnik Consulting Company koja u OMP ima 10 odsto vlasništva. Po njegovoj analizi, posao obećava decenijski profit reda veličine od dva miliona eura pa naviše. Plantaže i OMP, 20. septembra 2010, osnivaju zajedničko preduzeće – Plant OMP. Fabrika  je izgrađena, kupljena je i montirana oprema za proizvodnju, a nakon toga se ispostavilo da fabrika ne može da radi. Isporučena oprema nije adekvatna za preradu lozove orezine.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM OTVORENO O PLANOVIMA ZA CRNU GORU: Srpski svet i narko biznis pod istom kapom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića, koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi. Taj  srpski Džejms Bond gradi i  jača srpski identitet u regionu. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…” Magazin Poredak,  čiji tekst prenose Novosti Milorada Vučelića , objašnjava da su strategije Parezanovića uključivale  “niz specijalnih operacija koje su obezbijedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”

 

Krajem avgusta je objavljena hagiografija (svetačko žitije) Marka Parezanovića – Čoveka u vihoru legendi i kontroverzi kako ga je u naslovnici predstavio opskurni Magazin Poredak. Tekst je odmah prenesen u režimskim Novostima čiji glavni i odgovorni urednik je Milorad Vučelić, glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića iz 90-tih. Novosti su ove godine dobile za “naročite zasluge za Republiku Srbiju i njene građane, a povodom 70 godina rada u oblasti novinarstva i izdavačke djelatosti” Sretenjski orden prvog stepena (za Dan državnosti) koji je Vučeliću direktno uručio sadašnji gospodar Srbije. Tekst o “jednom od najznačajnijih i najintrigantnijih figura u srpskom bezbednosnom aparatu” su prenijeli još neki velikosrpski mediji.

Parezanović koji ima već četvrt stoljeća dug staž u Službi (državna bezbjednost ili BIA) je stigao “u sam vrh operativnog sastava BIA… isključivo (zbog) izuzetne inteligencije, čelične volje, odvažnosti, neumornog rada i zasluga u oblasti kontraobaveštajnog i obaveštajnog rada”. Dobitnik je velikog broja odlikovanja, a navodno se posebno ponosi na ordenje dobijeno od predsjednika Srbije, Rusije i Republike Srpske (RS) koja se u tekstu naziva državom. Parezanović je, piše u tekstu, “mnogo više od običnog državnog službenika – on je i jedan od najbližih i najodanijih saradnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i jedan od ključnih arhitekata novog srpskog sveta”. Dalje se opisuje prisni odnos između Parezanovića i gospodara Vučića, o čemu se “sada već ispredaju čitave legende”. On se žrtvuje za gospodara ali i gospodar brine o njemu i navodno mu je 2020. godine “bukvalno spasio život”. Parezanović je zbog svoje borbe za Srbiju, tj. njenog gospodara “meta stranih obavještajnih službi i njihovih saradnika”. On otkriva izdajnike srpstva u redovima opozicije, nevladinog sektora i nezavisnih medija.

Uprkos svemu, ovaj srpski Džejms Bond je “nastavio da gradi i jača srpski identitet u regionu”. Navodi se da je “njegov rad u Crnoj Gori od velikog značaja”, prije svega “rezultati popisa koji još uvijek nije objavljen…i sve veći broj onih koji se opet izjašnjavaju kao Srbi je dokaz obnovljenog srpstva u toj zemlji”. Vučićevo glasilo naglašava da taj “proces nije slučajan, već je posledica dobro organizovanih aktivnosti koje su vodile ka kulturnom i nacionalnom preporodu Srba u Crnoj Gori”. Objašnjava da su “strategije (Parezanovića) bile dugoročne i uključivale su niz specijalnih operacija koje su obezbedile trajan uticaj na političku i kulturnu scenu Crne Gore”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKRIVANJE RATNIH ZLOČINA 90-IH U UDŽBENICIMA ISTORIJE: Ćutanje s predumišljajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima, ukazuju istoričari Igor Radulović i Miloš Vukanović, autori  Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje

 

 

,,Nauka i praksa su pokazale da se u društvima koja se ne suočavaju na pravi način sa svojom prošlošću, dramatično povećava mogućnost obnove sukoba… Izučavati kontroverzne teme, poput sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, fundamentalno je važno za razvoj kritičkog mišljenja mladih”, navodi se na početnim stranama Priručnika za nastavnike – Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa, istoričara Igora Radulovića i Miloša Vukanovića, koji je nedavno publikovao Centar za građansko obrazovanje.

U Priručniku je dat pregled dosadašnje prakse nesuočavanja u udžbenicima. U udžbeniku za IX razred napad na Dubrovnik, rat u BiH i Hrvatskoj se spominju. Međutim, ne postoji niti jedan pomen zločina koji su počinili crnogorski građani tokom tog perioda, čak ni na dubrovačkom ratištu.

U udžbeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obrađen, a posebno poglavlje naslovljeno je „Crna Gora u vrijeme nestanka Jugoslavije 1991-2000.” Ipak, ne spominje se niti jedan ratni zločin počinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik stavljen u prethodno poglavlje „Nestanak Jugoslavije i građanski rat” uz objašnjenje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze sa Crnom Gorom.

,,Učenicima se uskraćuju informacije kroz nepominjanje uloge Crne Gore u ratu na prostoru bivše Jugoslavije kao ni zločina na njenoj teritoriji. Naučne smjernice o predavanju kontroverznih događaja iz prošlosti, osim stvaranja kompletne slike, podrazumijevaju i davanje vrijednosnog suda do kojeg je došla istorijska nauka, država i sudovi. Imajući u vidu da su se crnogorske i međunarodne institucije odavno izjasnile i dale svoju ocjenu o glavnim događanjima, ostaje nejasno zbog čega ovi događaji nijesu pomenuti”, pitaju se autori.

Navode i da udžbenici i kurikulumi nastavnog predmeta Istorija u Crnoj Gori ne obrađuju u dovoljnoj mjeri učešće Crne Gore u ratovima 1990-ih godina. Obuhvataju samo osnovne činjenice i događaje iz tog perioda, a često izostaju detaljne analize i kritički osvrti na ulogu Crne Gore u tim sukobima. ,,Na ovaj način učenici/e stvaraju nekompletnu sliku o datom periodu i ne stiču potpun uvid u važan dio savremene istorije svoje države. Ovakav pristup može uticati na razumijevanje istorijskih procesa i otežava suočavanje s prošlošću”, piše u Priručniku.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo