Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVAK AFERE PLAGIJAT: Ministarka u zemlji čuda

Objavljeno prije

na

Tek što se stišala buka oko plagirane magistrature Milana Babovića na Fakultetu za turizam (Univerziteta Mediteran), pokazalo se da je i profesorica tog fakulteta, ministarka nauke Sanja Vlahović krivotvorila naučni rad na osnovu kojeg je 2011. izabrana za vanrednog profesora. Osim istog fakulteta, zajednička je Vlahovićkoj i Baboviću i partija, vladajuća.

Dilema je da li DPS kvari svoje kadrove ili oni u stranku ulaze skloni tome, tek ministarka nauke Sanja Vlahović na prvi pogled nije tipična predstavnica svoje partije. Školovala se u inostranstvu, govori jezike, svira klavir… No, kada su Vijesti iznijele dokaze o plagijatu ministarka s visine, valjda naučne, nije argumentovano osporila pisanje, već je optužila nezavisne medije da uz pomoć holandske ambasade, koja je finansirala istraživanje, srozavaju njen ugled. Novinarima je dala jedinicu iz morala i obećala da se o tome više neće oglašavati u javnosti. A trebalo bi. Slične optužbe i dokazi doveli su do dvije ostavke ministara u Njemačkoj, a 2012. i predsjednika Mađarske Pala Šmita. Od ljetos se i u Srbiji pretresaju diplome pojedinih ministara.

Najavila je Vlahović i da će ,,sve eventualne nedoumice riješiti u kompetentnim akademskim i drugim krugovima u našem društvu”. A akademski i drugi krugovi po običaju ćute. Obećavaju da će uskoro, zahvaljujući Svjetskoj banci, nabaviti softver kojim bi provjeravali naučne i studentske radove. Cijena softvera je oko 65.000 eura, pa je pravo čudo što on još nije nabavljen iako se o njemu priča već nekoliko godina. A imalo bi se što sa njim provjeriti, počev od magistrature Veselina Veljovića, savjetnika Filipa Vujanovića, preko kasnih akademskih radova ministara i DPS zvaničnika, pa sve do magistrature biznismena Aca Đukanovića.

Ministarka Vlahović se neočekivano priključila skupini partijaca sa sumnjivim diplomama. Liderstvo je njena naučna oblast. Doktorirala je 2006. godine, na beogradskom univerzitetu Braća Karić. Tema: Liderstvo kao determinanta uspješnosti savremenih organizacija. Da li zbog zvučnih imena inostranih univerziteta na kojima se školovala od Londona do Kanade, tek Vlahovićka u svojoj zvaničnoj biografiji izbjegava da navede da je doktorirala na privatnom univerzitetu ne baš zavidne reputacije.

Pored akademske, tekla je i blistava partijska karijera. Na sajtu DPS-a Vlahović u partijskoj ispovijesti navodi da je članicom Savjeta mladih postala 1998. godine, a zatim je sve išlo svojim tokom od odbora DPS-a do ministarske fotelje 2010. godine

Do imenovanja za ministarku bila je predsjednik nadzornog odbora Nacionalne turističke organizacije, član borda direktora Atlas Hotels Group, predsjednica je Rotary kluba Bar…

Nedugo pošto je postala ministarka Vlahovićeva je početkom 2011. konkurisala za izbor u zvanje vanredni profesor na Univerzitetu Mediteran. Nezavisni recenzent njenog rada bio je profesor državnog Ekonomskog fakulteta i donedavno prorektor Univerziteta Crne Gore Anđelko Lojpur. Prije toga, 2006. godine, profesor Lojpur je dao preporuke i za Vlahovićkin izbor u akademsko zvanje docenta na Univerzitetu Mediteran. Profesor Lojpur je i predsjednik Savjeta za naučnoistraživačku djelatnost, pri Ministarstvu nauke. A Lojpureva supruga Sonja je zapošljena u Ministarstvu nauke, u Kancelariji za unutrašnju reviziju.

Kada je preuzela upravljanje novoosnovanim Ministarstvom nauke 2010. Vlahović je navela tri strateška cilja: jačanje domaće naučno-istraživačke zajednice, jačanje međunarodne saradnje i stvaranje jačih veza između biznisa i nauke. Uspješan spoj biznisa i nauke bio je, po riječima Vlahovićke, razlog što je Ministarstvo nauke ljetos premijerovom UDG-u dalo grant od 337.000 eura za naučna istraživanja. Jedan od ciljeva ispunjen.

Na početku ministrovanja Vlahović je pokušala da objedini CANU i DANU. Ubrzo je spoznala da je spajanje dvije akademije nemoguće. Iz CANU je sada optužuju da je uvela sankcije njihovoj akademiji, jer su im ukinuta budžetska sredstva. Čelnik CANU Momir Đurović javno je pitao gdje su završila budžetom odobrena sredstva Akademiji od 1.700.000 eura. Ministarstvo nauke je saopštilo da ne želi da komentariše navode Đurovića.

Krajem 2012. Crna Gora je u procesu pregovora sa EU otvorila i privremeno zatvorila svoje prvo poglavlje 25 „Nauka i istraživanje”. Iako ovo poglavlje ne ukazuje na pravo stanje u naučno-istraživačkoj djelatnosti već da su zakoni usklađeni sa evropskim, ministarka Vlahović nije propustila da objavi da je ,,Crna Gora generalno zemlja velikih potencijala, i da u tom smislu ne zaostajemo ni kada je o nauci riječ”.

Naučni radnici, s druge strane, tvrde da je istraživanje lokalizovano na nekoliko istraživačkih institucija na univerzitetima, te da nema adekvatnih laboratorija, nema sredstava za istraživanje na terenu, za studijske posjete inostranstvu… Podatak da se za nauku izdvaja pola procenta BDP-a dovoljno govori o tome.

Da će para biti obećala je Vlahovićka, i za ovu godinu najavila tri puta veći budžet za naučno-istraživačku djelatnost. Preko 600.000 eura samo za jedan od najznačajnijih projekata – Tehnopolis u Nikšiću.

U sklopu predizbornih aktivnosti ministarka Vlahović je u oktobru 2012. prezentovala projekat rekonstrukcije nikšićkog Doma vojske, na čijem mjestu treba da nikne velelepni objekat kršten kao Inovaciono preduzetnički centar – Tehnopolis. Početak radova se stalno najavljuje, ali nikako da počnu. A dok se čeka na rekonstrukciju Dom vojske, koji je nekada bio domaćin mnogih kulturnih i zabavnih manifestacija, sada je još jedno ruglo Nikšića – stjecište skitnica, pijanica i narkomana.

,,Nikšić je, naime, početak i predstavlja samo jedan od tri planirana impulsna centra najavljena glavnim projektom uspostavljanja Naučnotehnološkog parka Crne Gore”, besjedila je Vlahović o Tehnopolisu prije pola godine.

Možda su je u ispunjavanju ministarskih ciljeva omele i predizborne aktivnosti tokom lokalnih izbora. Na sajtu DPS-a se može naći i jedan od motiva koji ju je ponukao da se učlani u DPS: ,,Uvijek sam cijenila to što se na čelu partije kojoj pripadam nalazi gospodin Đukanović, čovjek izuzetnih liderskih sposobnosti, kojem sam vjerovala da može da ostvari naš san, tadašnjih mladih entuzijasta, a to je nezavisna Crna Gora…”.

Nakon što se i ona uključila u kreiranje ,,sna”, u jednom od intervjua za Bar Info, na pitanje – Možete li da otkrijete, nama ‘smrtnicima’ – kako izgleda zatvorena sjednica Vlade, Vlahovićka opisuje ,,jajasti impozantni sto, sa puno ekrana”, lap topove i pravi 21. vijek. ,,Premijer otvara sjednicu, a mi ‘šetamo’ kroz kompletni materijal u elektronskoj verziji. Sjednica zaista odiše uzvišenošću i uliva osjećaj ponosa što donosite odluke za svoju državu”.

Pa se pod teretom obaveza i ponosa iskrade i po koji osmijeh: ,,Nije tu stalno ozbiljna atmosfera, znamo često i da se smijemo, i to onako žestoko, čak nam je jedan od inostranaca rekao da ne zna koliko će ova vlada trajati, ali da još nije vidio Vladu koja se toliko šali”, ispovijedala se Vlahović.

Bez sve šale, u manje neozbiljnim društvima optužbe i dokazi o plagijatu ministarke Vlahović, ne bi tek tako mogli da prođu uzvišenim ćutanjem ministarke, Vlade i akademske zajednice, i pride dijeljenjem jedinica iz morala.

Profesorica UCG i poslanica PzP-a Branka Bošnjak pozvala je ministarku Vlahović da podnese ostavku, jer ,,u normalnim državama neko ko je uhvaćen u krađi ne smije biti na javnim funkcijama, a posebno ne ministar za

nauku”.

U normalnim – da, kod nas ministarka Vlahović, tokom ovonedjeljnog Miločerskog foruma, govori o velikom projektu Tehnopolisu i o tome da nam je potrebna promjena svijesti – ,,jer kreativnost, inovativnost i ideje su jedino što nas u 21. vijeku može istaći na mjesto koje želimo da dobijemo i kojem želimo da pripadamo”.

Dako u tom putu do Nedođije uz svijest uspijemo da promijenimo i ovakvu vlast.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo