Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NASTAVAK AFERE PLAGIJAT: Ministarka u zemlji čuda

Objavljeno prije

na

Tek što se stišala buka oko plagirane magistrature Milana Babovića na Fakultetu za turizam (Univerziteta Mediteran), pokazalo se da je i profesorica tog fakulteta, ministarka nauke Sanja Vlahović krivotvorila naučni rad na osnovu kojeg je 2011. izabrana za vanrednog profesora. Osim istog fakulteta, zajednička je Vlahovićkoj i Baboviću i partija, vladajuća.

Dilema je da li DPS kvari svoje kadrove ili oni u stranku ulaze skloni tome, tek ministarka nauke Sanja Vlahović na prvi pogled nije tipična predstavnica svoje partije. Školovala se u inostranstvu, govori jezike, svira klavir… No, kada su Vijesti iznijele dokaze o plagijatu ministarka s visine, valjda naučne, nije argumentovano osporila pisanje, već je optužila nezavisne medije da uz pomoć holandske ambasade, koja je finansirala istraživanje, srozavaju njen ugled. Novinarima je dala jedinicu iz morala i obećala da se o tome više neće oglašavati u javnosti. A trebalo bi. Slične optužbe i dokazi doveli su do dvije ostavke ministara u Njemačkoj, a 2012. i predsjednika Mađarske Pala Šmita. Od ljetos se i u Srbiji pretresaju diplome pojedinih ministara.

Najavila je Vlahović i da će ,,sve eventualne nedoumice riješiti u kompetentnim akademskim i drugim krugovima u našem društvu”. A akademski i drugi krugovi po običaju ćute. Obećavaju da će uskoro, zahvaljujući Svjetskoj banci, nabaviti softver kojim bi provjeravali naučne i studentske radove. Cijena softvera je oko 65.000 eura, pa je pravo čudo što on još nije nabavljen iako se o njemu priča već nekoliko godina. A imalo bi se što sa njim provjeriti, počev od magistrature Veselina Veljovića, savjetnika Filipa Vujanovića, preko kasnih akademskih radova ministara i DPS zvaničnika, pa sve do magistrature biznismena Aca Đukanovića.

Ministarka Vlahović se neočekivano priključila skupini partijaca sa sumnjivim diplomama. Liderstvo je njena naučna oblast. Doktorirala je 2006. godine, na beogradskom univerzitetu Braća Karić. Tema: Liderstvo kao determinanta uspješnosti savremenih organizacija. Da li zbog zvučnih imena inostranih univerziteta na kojima se školovala od Londona do Kanade, tek Vlahovićka u svojoj zvaničnoj biografiji izbjegava da navede da je doktorirala na privatnom univerzitetu ne baš zavidne reputacije.

Pored akademske, tekla je i blistava partijska karijera. Na sajtu DPS-a Vlahović u partijskoj ispovijesti navodi da je članicom Savjeta mladih postala 1998. godine, a zatim je sve išlo svojim tokom od odbora DPS-a do ministarske fotelje 2010. godine

Do imenovanja za ministarku bila je predsjednik nadzornog odbora Nacionalne turističke organizacije, član borda direktora Atlas Hotels Group, predsjednica je Rotary kluba Bar…

Nedugo pošto je postala ministarka Vlahovićeva je početkom 2011. konkurisala za izbor u zvanje vanredni profesor na Univerzitetu Mediteran. Nezavisni recenzent njenog rada bio je profesor državnog Ekonomskog fakulteta i donedavno prorektor Univerziteta Crne Gore Anđelko Lojpur. Prije toga, 2006. godine, profesor Lojpur je dao preporuke i za Vlahovićkin izbor u akademsko zvanje docenta na Univerzitetu Mediteran. Profesor Lojpur je i predsjednik Savjeta za naučnoistraživačku djelatnost, pri Ministarstvu nauke. A Lojpureva supruga Sonja je zapošljena u Ministarstvu nauke, u Kancelariji za unutrašnju reviziju.

Kada je preuzela upravljanje novoosnovanim Ministarstvom nauke 2010. Vlahović je navela tri strateška cilja: jačanje domaće naučno-istraživačke zajednice, jačanje međunarodne saradnje i stvaranje jačih veza između biznisa i nauke. Uspješan spoj biznisa i nauke bio je, po riječima Vlahovićke, razlog što je Ministarstvo nauke ljetos premijerovom UDG-u dalo grant od 337.000 eura za naučna istraživanja. Jedan od ciljeva ispunjen.

Na početku ministrovanja Vlahović je pokušala da objedini CANU i DANU. Ubrzo je spoznala da je spajanje dvije akademije nemoguće. Iz CANU je sada optužuju da je uvela sankcije njihovoj akademiji, jer su im ukinuta budžetska sredstva. Čelnik CANU Momir Đurović javno je pitao gdje su završila budžetom odobrena sredstva Akademiji od 1.700.000 eura. Ministarstvo nauke je saopštilo da ne želi da komentariše navode Đurovića.

Krajem 2012. Crna Gora je u procesu pregovora sa EU otvorila i privremeno zatvorila svoje prvo poglavlje 25 „Nauka i istraživanje”. Iako ovo poglavlje ne ukazuje na pravo stanje u naučno-istraživačkoj djelatnosti već da su zakoni usklađeni sa evropskim, ministarka Vlahović nije propustila da objavi da je ,,Crna Gora generalno zemlja velikih potencijala, i da u tom smislu ne zaostajemo ni kada je o nauci riječ”.

Naučni radnici, s druge strane, tvrde da je istraživanje lokalizovano na nekoliko istraživačkih institucija na univerzitetima, te da nema adekvatnih laboratorija, nema sredstava za istraživanje na terenu, za studijske posjete inostranstvu… Podatak da se za nauku izdvaja pola procenta BDP-a dovoljno govori o tome.

Da će para biti obećala je Vlahovićka, i za ovu godinu najavila tri puta veći budžet za naučno-istraživačku djelatnost. Preko 600.000 eura samo za jedan od najznačajnijih projekata – Tehnopolis u Nikšiću.

U sklopu predizbornih aktivnosti ministarka Vlahović je u oktobru 2012. prezentovala projekat rekonstrukcije nikšićkog Doma vojske, na čijem mjestu treba da nikne velelepni objekat kršten kao Inovaciono preduzetnički centar – Tehnopolis. Početak radova se stalno najavljuje, ali nikako da počnu. A dok se čeka na rekonstrukciju Dom vojske, koji je nekada bio domaćin mnogih kulturnih i zabavnih manifestacija, sada je još jedno ruglo Nikšića – stjecište skitnica, pijanica i narkomana.

,,Nikšić je, naime, početak i predstavlja samo jedan od tri planirana impulsna centra najavljena glavnim projektom uspostavljanja Naučnotehnološkog parka Crne Gore”, besjedila je Vlahović o Tehnopolisu prije pola godine.

Možda su je u ispunjavanju ministarskih ciljeva omele i predizborne aktivnosti tokom lokalnih izbora. Na sajtu DPS-a se može naći i jedan od motiva koji ju je ponukao da se učlani u DPS: ,,Uvijek sam cijenila to što se na čelu partije kojoj pripadam nalazi gospodin Đukanović, čovjek izuzetnih liderskih sposobnosti, kojem sam vjerovala da može da ostvari naš san, tadašnjih mladih entuzijasta, a to je nezavisna Crna Gora…”.

Nakon što se i ona uključila u kreiranje ,,sna”, u jednom od intervjua za Bar Info, na pitanje – Možete li da otkrijete, nama ‘smrtnicima’ – kako izgleda zatvorena sjednica Vlade, Vlahovićka opisuje ,,jajasti impozantni sto, sa puno ekrana”, lap topove i pravi 21. vijek. ,,Premijer otvara sjednicu, a mi ‘šetamo’ kroz kompletni materijal u elektronskoj verziji. Sjednica zaista odiše uzvišenošću i uliva osjećaj ponosa što donosite odluke za svoju državu”.

Pa se pod teretom obaveza i ponosa iskrade i po koji osmijeh: ,,Nije tu stalno ozbiljna atmosfera, znamo često i da se smijemo, i to onako žestoko, čak nam je jedan od inostranaca rekao da ne zna koliko će ova vlada trajati, ali da još nije vidio Vladu koja se toliko šali”, ispovijedala se Vlahović.

Bez sve šale, u manje neozbiljnim društvima optužbe i dokazi o plagijatu ministarke Vlahović, ne bi tek tako mogli da prođu uzvišenim ćutanjem ministarke, Vlade i akademske zajednice, i pride dijeljenjem jedinica iz morala.

Profesorica UCG i poslanica PzP-a Branka Bošnjak pozvala je ministarku Vlahović da podnese ostavku, jer ,,u normalnim državama neko ko je uhvaćen u krađi ne smije biti na javnim funkcijama, a posebno ne ministar za

nauku”.

U normalnim – da, kod nas ministarka Vlahović, tokom ovonedjeljnog Miločerskog foruma, govori o velikom projektu Tehnopolisu i o tome da nam je potrebna promjena svijesti – ,,jer kreativnost, inovativnost i ideje su jedino što nas u 21. vijeku može istaći na mjesto koje želimo da dobijemo i kojem želimo da pripadamo”.

Dako u tom putu do Nedođije uz svijest uspijemo da promijenimo i ovakvu vlast.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo