Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRODAJA BUDVANSKE RIVIJERE: Procjena prema kupcu

Objavljeno prije

na

Planom privatizacije državne imovine za 2014. godinu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, predviđena je prodaja putem javnog tendera većinskog dijela kapitala Hotelske grupe Budvanska rivijera, koji je u vlasništvu Vlade i državnih fondova.

Prodaja ukupne imovine hotelske kuće sa sjedištem u Budvi, ili njenih pojedinih hotela, planirana je godinama. Mnogi pokušaji privatizacije su propali pa je hotelska grupa i dalje akcionarsko društvo mješovite vlasničke strukture u kojoj Vlada posjeduje većinski paket akcija od 58 odsto.

Javnog tendera nije bilo ali se krajem avgusta oglasio predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović, sa predlogom, da se dioničarsko društvo HG Budvanska rivijera podijeli na dvije kompanije. Jedna bi obuhvatala elitni turistički kompleks Sveti Stefan-Miločer, koji se ne bi prodavao, dok bi druga kompanija u svom sastavu imala preostalih pet hotela koji se nalaze na atraktivnim lokacijama Budve i Petrovca koje treba do kraja ove godine iznijeti na tržište nekretnina.

Godina se bliži kraju, u Savjetu ćute, tendera još nema kao ni opcija za podjelu Budvanske rivijere. Niko od vlasnika, uključujući i upravu hotelskog preduzeća, nije imao odgovor na pitanje dokle se u pripremi modela privatizacije stiglo.

Osnovni uslov da do predložene podjele uopšte dođe jeste nova procjena imovine najvećeg turističkog privrednog društva u Crnoj Gori, u čijem sastavu posluju hoteli Sveti Stefan i Miločer, Palas i Castellastva u Petrovcu, turističko naselje Slovenska plaža, hoteli Aleksandar i Mogren u Budvi i hotel Piva u Plužinama.

Procjena vrijednosti navedenih hotela i značajnog zemljišnog fonda, povjerena je Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Sudeći prema dosadašnjoj praksi, Ekonomski fakultet vrši procjene po narudžbi, zavisno od toga ko je viđen kao eventualni kupac. Kako drugačije objasniti elaborat koji su vodeći podgorički ekonomisti izradili 2004. godine po kome je cjelokupna imovina kompanije, sedam renomiranih hotela sa nekoliko restorana i kafea na atraktivnim lokacijama najposjećenije rivijere, sa zemljišnim fondom od 500.000 kvadrata sa parcelama na Svetom Stefanu, u Budvi i Petrovcu – procijenjena na 69.618 miliona eura.

Prije njihove procjene kompanija je zvanično vrijedila preko 200 miliona eura. Dok je samo Slovenska plaža bila procijenjena na 66 miliona eura.

Pred ekspertima iz Podgorice sada se nalaze novi izazovi. Potrebno je pošteno izvagati koliko vrijedi grad-hotel Sveti Stefan ili hotel Miločer, u čiju je obnovu, prema procjeni podgoričkog Građevinskog fakulteta, uloženo oko 22 miliona eura. Treba izaći u javnost i sa podacima koliko koštaju imanja i vrtovi Miločera i Svetog Stefana.

Koliko vrijedi hotel Palas ili TN Slovenska plaža koja raspolaže sa 177.000 kvadratnih metara zemljišta pored mora, duž Slovenske obale.

Zanimljiva je računica Vlade. Prema planu privatizacije, od prodaje 58,73 odsto državnih akcija Budvanske rivijere očekuje se prihod od 40 miliona eura! Što pokazuje da se Vlada drži procjene iz 2004. godine, po kojoj je vrijednost kompanije drastično umanjena.

Dakle, za gotovo dvije trećine vrijednosti kapitala cijele kompanije, traži se svega četrdesetak miliona, u godini kada se pojedini hoteli na rivijeri prodaju za daleko veće sume.

Tako se, na primjer, hotel Mediteran u Bečićima prodaje za 67 miliona, dok se hotel Maestral u Pržnu sa svojih 220 kreveta nudi na tržištu za oko 40 miliona.

Pored Vlade, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje koji zajedno upravljaju sa 58 odsto kapitala kompanije, oko 25 odsto akcija u rukama je privatnih vlasnika koji su skriveni iza bankarskih zbirnih kastodi računa.

Vlasništvo u Budvanskoj rivijeri je prilično šaroliko. Akcije posjeduju državljani zemalja zapadne Evrope, zatim Hrvati, Slovenci, Amerikanci, među kojima je i izvjestan broj domaćih akcionara.

Njihovi predstavnici sa kojima smo razgovarali ističu kako u principu nemaju ništa protiv predložene podjele društva, ali čekaju da vide na koji način bi se to uradilo. Da li će se ista vlasnička struktura prenijeti na obje kompanije ili će Vlada postati stopostotni vlasnik kompleksa Sveti Stefan – Miločer, sa povećanjem učešća akcionara u drugom dijelu društva, za sada nije poznato.

HG Budvanska rivijera je naslijedila imovinu bivšeg Montenegroturista. Od gašenja najvećeg hotelskog preduzeća u bivšoj Jugoslaviji nasljednici nisu izgradili nijedan novi hotel. Zastareli hoteli su uglavnom rekonstruisani i renovirani, poput hotela Sveti Stefan i Miločer, koji su u novom ruhu ponovo sinonim za luksuz i ekskluzivnost.

Uprava Budvanske rivijere uložila je znatna sredstva u obnovu kompleksa Slovenska plaža čiji su smještajni kapaciteti po posljednjoj kategorizaciji dobili od 3 do 4+ zvjezdica. Zanimljivo je da je hotel Palas u Petrovcu, koji je otvoren početkom devedesetih, nakon temeljnog renoviranja, nedavno ocijenjen sa 4+ zvjezdice.

Veliku transformaciju doživio je i stari petrovački hotel Castellastva. Nakon potpune obnove nekadašnji oronuli hotel sa jednom zvjezdicom započeo je ovogodišnju sezonu kao novi Club-hotel Castellastva čije sobe i luksuzni apartmani nose zavidnih 4+ zvjezdica.

Da li će obnovljeni hotelski kapaciteti budvanskog preduzeća sa oko 3.800 kreveta srednje i visoke kategorije, zavrijediti objektivnu procjenu vrijednosti? Ili će po ko zna koji put ona zavisiti od toga sa kim je prodaja hotela unaprijed dogovorena?

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo