Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRODAJA BUDVANSKE RIVIJERE: Procjena prema kupcu

Objavljeno prije

na

Planom privatizacije državne imovine za 2014. godinu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, predviđena je prodaja putem javnog tendera većinskog dijela kapitala Hotelske grupe Budvanska rivijera, koji je u vlasništvu Vlade i državnih fondova.

Prodaja ukupne imovine hotelske kuće sa sjedištem u Budvi, ili njenih pojedinih hotela, planirana je godinama. Mnogi pokušaji privatizacije su propali pa je hotelska grupa i dalje akcionarsko društvo mješovite vlasničke strukture u kojoj Vlada posjeduje većinski paket akcija od 58 odsto.

Javnog tendera nije bilo ali se krajem avgusta oglasio predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović, sa predlogom, da se dioničarsko društvo HG Budvanska rivijera podijeli na dvije kompanije. Jedna bi obuhvatala elitni turistički kompleks Sveti Stefan-Miločer, koji se ne bi prodavao, dok bi druga kompanija u svom sastavu imala preostalih pet hotela koji se nalaze na atraktivnim lokacijama Budve i Petrovca koje treba do kraja ove godine iznijeti na tržište nekretnina.

Godina se bliži kraju, u Savjetu ćute, tendera još nema kao ni opcija za podjelu Budvanske rivijere. Niko od vlasnika, uključujući i upravu hotelskog preduzeća, nije imao odgovor na pitanje dokle se u pripremi modela privatizacije stiglo.

Osnovni uslov da do predložene podjele uopšte dođe jeste nova procjena imovine najvećeg turističkog privrednog društva u Crnoj Gori, u čijem sastavu posluju hoteli Sveti Stefan i Miločer, Palas i Castellastva u Petrovcu, turističko naselje Slovenska plaža, hoteli Aleksandar i Mogren u Budvi i hotel Piva u Plužinama.

Procjena vrijednosti navedenih hotela i značajnog zemljišnog fonda, povjerena je Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Sudeći prema dosadašnjoj praksi, Ekonomski fakultet vrši procjene po narudžbi, zavisno od toga ko je viđen kao eventualni kupac. Kako drugačije objasniti elaborat koji su vodeći podgorički ekonomisti izradili 2004. godine po kome je cjelokupna imovina kompanije, sedam renomiranih hotela sa nekoliko restorana i kafea na atraktivnim lokacijama najposjećenije rivijere, sa zemljišnim fondom od 500.000 kvadrata sa parcelama na Svetom Stefanu, u Budvi i Petrovcu – procijenjena na 69.618 miliona eura.

Prije njihove procjene kompanija je zvanično vrijedila preko 200 miliona eura. Dok je samo Slovenska plaža bila procijenjena na 66 miliona eura.

Pred ekspertima iz Podgorice sada se nalaze novi izazovi. Potrebno je pošteno izvagati koliko vrijedi grad-hotel Sveti Stefan ili hotel Miločer, u čiju je obnovu, prema procjeni podgoričkog Građevinskog fakulteta, uloženo oko 22 miliona eura. Treba izaći u javnost i sa podacima koliko koštaju imanja i vrtovi Miločera i Svetog Stefana.

Koliko vrijedi hotel Palas ili TN Slovenska plaža koja raspolaže sa 177.000 kvadratnih metara zemljišta pored mora, duž Slovenske obale.

Zanimljiva je računica Vlade. Prema planu privatizacije, od prodaje 58,73 odsto državnih akcija Budvanske rivijere očekuje se prihod od 40 miliona eura! Što pokazuje da se Vlada drži procjene iz 2004. godine, po kojoj je vrijednost kompanije drastično umanjena.

Dakle, za gotovo dvije trećine vrijednosti kapitala cijele kompanije, traži se svega četrdesetak miliona, u godini kada se pojedini hoteli na rivijeri prodaju za daleko veće sume.

Tako se, na primjer, hotel Mediteran u Bečićima prodaje za 67 miliona, dok se hotel Maestral u Pržnu sa svojih 220 kreveta nudi na tržištu za oko 40 miliona.

Pored Vlade, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje koji zajedno upravljaju sa 58 odsto kapitala kompanije, oko 25 odsto akcija u rukama je privatnih vlasnika koji su skriveni iza bankarskih zbirnih kastodi računa.

Vlasništvo u Budvanskoj rivijeri je prilično šaroliko. Akcije posjeduju državljani zemalja zapadne Evrope, zatim Hrvati, Slovenci, Amerikanci, među kojima je i izvjestan broj domaćih akcionara.

Njihovi predstavnici sa kojima smo razgovarali ističu kako u principu nemaju ništa protiv predložene podjele društva, ali čekaju da vide na koji način bi se to uradilo. Da li će se ista vlasnička struktura prenijeti na obje kompanije ili će Vlada postati stopostotni vlasnik kompleksa Sveti Stefan – Miločer, sa povećanjem učešća akcionara u drugom dijelu društva, za sada nije poznato.

HG Budvanska rivijera je naslijedila imovinu bivšeg Montenegroturista. Od gašenja najvećeg hotelskog preduzeća u bivšoj Jugoslaviji nasljednici nisu izgradili nijedan novi hotel. Zastareli hoteli su uglavnom rekonstruisani i renovirani, poput hotela Sveti Stefan i Miločer, koji su u novom ruhu ponovo sinonim za luksuz i ekskluzivnost.

Uprava Budvanske rivijere uložila je znatna sredstva u obnovu kompleksa Slovenska plaža čiji su smještajni kapaciteti po posljednjoj kategorizaciji dobili od 3 do 4+ zvjezdica. Zanimljivo je da je hotel Palas u Petrovcu, koji je otvoren početkom devedesetih, nakon temeljnog renoviranja, nedavno ocijenjen sa 4+ zvjezdice.

Veliku transformaciju doživio je i stari petrovački hotel Castellastva. Nakon potpune obnove nekadašnji oronuli hotel sa jednom zvjezdicom započeo je ovogodišnju sezonu kao novi Club-hotel Castellastva čije sobe i luksuzni apartmani nose zavidnih 4+ zvjezdica.

Da li će obnovljeni hotelski kapaciteti budvanskog preduzeća sa oko 3.800 kreveta srednje i visoke kategorije, zavrijediti objektivnu procjenu vrijednosti? Ili će po ko zna koji put ona zavisiti od toga sa kim je prodaja hotela unaprijed dogovorena?

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo