Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRODAJA BUDVANSKE RIVIJERE: Procjena prema kupcu

Objavljeno prije

na

Planom privatizacije državne imovine za 2014. godinu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, predviđena je prodaja putem javnog tendera većinskog dijela kapitala Hotelske grupe Budvanska rivijera, koji je u vlasništvu Vlade i državnih fondova.

Prodaja ukupne imovine hotelske kuće sa sjedištem u Budvi, ili njenih pojedinih hotela, planirana je godinama. Mnogi pokušaji privatizacije su propali pa je hotelska grupa i dalje akcionarsko društvo mješovite vlasničke strukture u kojoj Vlada posjeduje većinski paket akcija od 58 odsto.

Javnog tendera nije bilo ali se krajem avgusta oglasio predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović, sa predlogom, da se dioničarsko društvo HG Budvanska rivijera podijeli na dvije kompanije. Jedna bi obuhvatala elitni turistički kompleks Sveti Stefan-Miločer, koji se ne bi prodavao, dok bi druga kompanija u svom sastavu imala preostalih pet hotela koji se nalaze na atraktivnim lokacijama Budve i Petrovca koje treba do kraja ove godine iznijeti na tržište nekretnina.

Godina se bliži kraju, u Savjetu ćute, tendera još nema kao ni opcija za podjelu Budvanske rivijere. Niko od vlasnika, uključujući i upravu hotelskog preduzeća, nije imao odgovor na pitanje dokle se u pripremi modela privatizacije stiglo.

Osnovni uslov da do predložene podjele uopšte dođe jeste nova procjena imovine najvećeg turističkog privrednog društva u Crnoj Gori, u čijem sastavu posluju hoteli Sveti Stefan i Miločer, Palas i Castellastva u Petrovcu, turističko naselje Slovenska plaža, hoteli Aleksandar i Mogren u Budvi i hotel Piva u Plužinama.

Procjena vrijednosti navedenih hotela i značajnog zemljišnog fonda, povjerena je Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Sudeći prema dosadašnjoj praksi, Ekonomski fakultet vrši procjene po narudžbi, zavisno od toga ko je viđen kao eventualni kupac. Kako drugačije objasniti elaborat koji su vodeći podgorički ekonomisti izradili 2004. godine po kome je cjelokupna imovina kompanije, sedam renomiranih hotela sa nekoliko restorana i kafea na atraktivnim lokacijama najposjećenije rivijere, sa zemljišnim fondom od 500.000 kvadrata sa parcelama na Svetom Stefanu, u Budvi i Petrovcu – procijenjena na 69.618 miliona eura.

Prije njihove procjene kompanija je zvanično vrijedila preko 200 miliona eura. Dok je samo Slovenska plaža bila procijenjena na 66 miliona eura.

Pred ekspertima iz Podgorice sada se nalaze novi izazovi. Potrebno je pošteno izvagati koliko vrijedi grad-hotel Sveti Stefan ili hotel Miločer, u čiju je obnovu, prema procjeni podgoričkog Građevinskog fakulteta, uloženo oko 22 miliona eura. Treba izaći u javnost i sa podacima koliko koštaju imanja i vrtovi Miločera i Svetog Stefana.

Koliko vrijedi hotel Palas ili TN Slovenska plaža koja raspolaže sa 177.000 kvadratnih metara zemljišta pored mora, duž Slovenske obale.

Zanimljiva je računica Vlade. Prema planu privatizacije, od prodaje 58,73 odsto državnih akcija Budvanske rivijere očekuje se prihod od 40 miliona eura! Što pokazuje da se Vlada drži procjene iz 2004. godine, po kojoj je vrijednost kompanije drastično umanjena.

Dakle, za gotovo dvije trećine vrijednosti kapitala cijele kompanije, traži se svega četrdesetak miliona, u godini kada se pojedini hoteli na rivijeri prodaju za daleko veće sume.

Tako se, na primjer, hotel Mediteran u Bečićima prodaje za 67 miliona, dok se hotel Maestral u Pržnu sa svojih 220 kreveta nudi na tržištu za oko 40 miliona.

Pored Vlade, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje koji zajedno upravljaju sa 58 odsto kapitala kompanije, oko 25 odsto akcija u rukama je privatnih vlasnika koji su skriveni iza bankarskih zbirnih kastodi računa.

Vlasništvo u Budvanskoj rivijeri je prilično šaroliko. Akcije posjeduju državljani zemalja zapadne Evrope, zatim Hrvati, Slovenci, Amerikanci, među kojima je i izvjestan broj domaćih akcionara.

Njihovi predstavnici sa kojima smo razgovarali ističu kako u principu nemaju ništa protiv predložene podjele društva, ali čekaju da vide na koji način bi se to uradilo. Da li će se ista vlasnička struktura prenijeti na obje kompanije ili će Vlada postati stopostotni vlasnik kompleksa Sveti Stefan – Miločer, sa povećanjem učešća akcionara u drugom dijelu društva, za sada nije poznato.

HG Budvanska rivijera je naslijedila imovinu bivšeg Montenegroturista. Od gašenja najvećeg hotelskog preduzeća u bivšoj Jugoslaviji nasljednici nisu izgradili nijedan novi hotel. Zastareli hoteli su uglavnom rekonstruisani i renovirani, poput hotela Sveti Stefan i Miločer, koji su u novom ruhu ponovo sinonim za luksuz i ekskluzivnost.

Uprava Budvanske rivijere uložila je znatna sredstva u obnovu kompleksa Slovenska plaža čiji su smještajni kapaciteti po posljednjoj kategorizaciji dobili od 3 do 4+ zvjezdica. Zanimljivo je da je hotel Palas u Petrovcu, koji je otvoren početkom devedesetih, nakon temeljnog renoviranja, nedavno ocijenjen sa 4+ zvjezdice.

Veliku transformaciju doživio je i stari petrovački hotel Castellastva. Nakon potpune obnove nekadašnji oronuli hotel sa jednom zvjezdicom započeo je ovogodišnju sezonu kao novi Club-hotel Castellastva čije sobe i luksuzni apartmani nose zavidnih 4+ zvjezdica.

Da li će obnovljeni hotelski kapaciteti budvanskog preduzeća sa oko 3.800 kreveta srednje i visoke kategorije, zavrijediti objektivnu procjenu vrijednosti? Ili će po ko zna koji put ona zavisiti od toga sa kim je prodaja hotela unaprijed dogovorena?

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo