Povežite se sa nama

MONITORING

NASTAVLJA SE NIZ PROPALIH PRIVATIZACIJA: Ko to tamo tjera investitore

Objavljeno prije

na

Jedan po jedan, propadaju tenderi za prodaju crnogorskih preduzeća ili valorizaciju turističkih lokaliteta. Investitora ni za lijek, bez obzira radi li se o sjeveru ili jugu Crne Gore, kompanijama ili prirodnim biserima. Samo tokom prošlog mjeseca propalo je pet tendera, a Savjet za privatizaciju u iščekivanju investitora prolongirao rokove.

Tako još nema zainteresovanih za – izdavanje u dugoročni zakup zemljišta i akvatorijuma na lokaciji između Njivica i ušća Sutorine u Herceg Novom i izgradnju baznog naselja planinskog centra Kolašin 1600. Niko se nije prijavio ni na tender za izdavanje i dugoročni zakup zemljišta namijenjenog izgradnji turističkog kompleksa ECOlodge u Vranjini. Taj tender propao je sedmi put. Radi se o oko 13,13 hiljada metara kvadratnih zemljišta u atraktivnoj zoni nacionalnog parka Skadarsko jezero, koje Vlada daje pod zakup od 90 godina.

U junu je zbog nezainteresovanosti prolongirana i prodaja dva dijela lokaliteta na kom se nalazi Fabrika Gornji Ibar u Rožajama, kao i za izdavanje u dugoročni zakup zemljišta i akvatorijuma na lokaciji Donja Arza u Herceg Novom. Početkom juna prolongiran je, prema podacima Savjeta za privatizaciju, i međunarodni tender za izdavanje u dugoročni zakup vojnoturističkog kompleksa Mediteran na Žabljaku.

Na licitacijama redom propadaju prodaje atraktivnih primorskih lokacija od Solane do Skočiđevojke.

Iako je još u maju ove godine premijer tvrdio da ,,veliki investitori nastavljaju da ukazuju povjerenje Crnoj Gori” , duže od godinu dana nema većih stranih investicija.. Ukoliko se neko i javi na tender, uglavnom se radi o dobro poznatim, najčešće domaćim igračima, bliskim vlasti. To je slučaj sa tenderima za prodaju Novog duvanskog kombinata, KAP-a, Rudnika boksita…

Da je zbog toga nervozan, Đukanović je pokazao i na posljednjem kongresu DPS-a 20. juna ove godine, kada je saopštio: „Investitore ne smijemo čekati, moramo ih tražiti”. Članstvo u NATO, kazao je tada – ,,biće ohrabrujući signal investitorima”.

U međuvremenu dvoipodecenijski premijer Crne Gore investitore pokušavao je da privuče izmjenama zakona štetnim po javni interes i građane, i u koliziji sa evropskim putem – od Predloga zakona o eksproprijaciji do Nacrta zakona o uređenju prostora. I jedan i drugi dokument pokazali su Đukanovićevu namjeru da pošto poto sebi omogući poziciju svemoći, onoga koji može jedini da pregovara sa investitorom, i koji može da mu ponudi sve: parcelu koju poželi, na pjeni od mora ili u nacionalnom parku, u privatnom ili državnom vlasništvu, svejedno, zdanje kakvo poželi, poreske olakšice… Pokušavajući da rasproda najveća preostala bogatstva i resurse poput Buljarice, Kraljičine plaže…

Nacrtom izmjena zakona o uređenju prostora koji je nedavno procurio u javnost, premijer je pokušao iz ,,igre”, prebacujući sa lokalnih uprava planiranje na Vladu, da isključi lokalne vlasti, koje su ga ometale u projektu prodaje Buljarice. U tom dokumentu Vlada sebi daje mogućnost da po osnovu ugovora koji zaključi sa nekim investitorom stavi van snage lokalni planski dokument, koji Nacrtom postaje podzakonski akt i nema snagu zakona kao nekada.

Iz NVO Naše Ognjište upozorili su da je neprihvatljivo rješenje tog dokumenta da se primorske opštine pretvaraju u ,,obalno područje zajedno sa teritorijalnim vodama Crne Gore” što automatski znači prenošenje svih zajedničkih i posebno planskih ovlašćenja na republički nivo. Oni su upozorili i da je Vlada kroz taj Nacrt predvidjela eksproprijaciju i miješanje države umjesto licitacije parcele, učešće investitora, mogućnosti davanja ponuda i drugih tržišnih mogućnosti.

Prethodno, Predlogom zakona o eksproprojaciji, premijer je pokušao da obezbijedi poziciju da sam u ime javnog interesa rasprodaje i privatnu imovinu. Taj pokušaj je propao, pošto nije uspio da pridobije parlamentarnu većinu. A to je u stvari sada Đukanovićev najveći problem.

Sve su prilike da premijer ne može više da privuče ni investitore sa sumnjivim kapitalom, pošto je koruptivni sistem koji je on kreirao po strani držao svaki ozbiljniji inostrani biznis. Onima koji su ovdje mogli da pod plaštom ulaganja, peru novac, ili za nekoliko miliona eura dobiju monopol na tržištu, Đukanović je do sada prodavao – svemoć. Ilustracija za to je bezbroj. Jedna od njih je izjava izvršnog direktora Porto Montenegra Olivera Korleta, koji je, dočaravajući prednosti na koje su naišli u administraciji premijera Đukanovića, rekao: „Za jednog investitora je izvanredna mogućnost da može sjesti sa premijerom i reći mu: ‘Hajde da mi sada dogovorimo poresko i radnopravno zakonodavstvo vaše države'”.

Premijer je u odnosu na to vrijeme uzdrman. Kriza u vladajućoj koaliciji omela ga je da progura svoja nova zakonska rješenja za otimanje. Propao je projekat ekspropijacije Buljarice, prodaja Kraljičine plaže. Njegovi ministri moraju, poput ministar finansija Radoja Žugića, da kamufliraju amandmane, pokušavajući da kroz parlament krišom proguraju Đukanovićeve želje. Zato bi premijer da ukine parlament.

Na premijerskom satu Đukanović je bio jasan: ,,Kako ne bi dolazilo do osporavanja razvojnih projekata, a ukoliko parlament ne želi da donosi odluke o investicijama, predlažem da se izmjeni zakonodavni okvir te da Vlada samostalno donosi odluke o ključnim investicijama.”

„Neuspjeh Đukanovića da provuče zakonske olakšice u skupštini dodatno je zabrinuo investitore. Istovremeno, njegovo insistiranje na ničim ograničenoj eksproprijaciji udaljiće ih od pomisli da ovdje išta ulažu”, kaže za Monitor Dejan Mijović, koordinator Građanskog pokreta URA za ekonomsku politiku. Mijović je ranije ovog mjeseca upozorio da je gubitak kredibiliteta vlasti toliki da se ni strani ni domaći investitori ovdje više neće izlagati većem poslovnom riziku čak i da ih Vlada oslobodi svih poreza, carina i dažbina.

,,Suštinski najporaznija posljedica raspada ili produženog mrcvarenja DPS/SDP koalicije će biti potpuni izostanak novih investicija i usporavanje postojećih, tj. opadanje privrednog rasta i zaoštravanje socijalne krize. Samo promjena ove i uspostavljanje nove stabline vlasti a ne eventualni novi kompromis DPS/SDP može povratiti povjerenje investitora”, upozorava Mijović.

Gubitak svemoći za Đukanovića je istovremeno mnogo više od loše investicione klime. Treba očuvati lične poslove, i još dugo ostati van kontrole i odgovornosti za učinjeno. Premijer odavno pokazuje da nije zainteresovan za brzi ulazak u EU. Taoci ili ne, pitanje je sad.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo