Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Za sebe i bržu rasprodaju Crne Gore

Objavljeno prije

na

vesko-pejak

Pitali smo – šta znači predlog premijera Mila Đukanovića da Vlada samostalno donosi odluke o ključnim investicijama, a da iz tog procesa isključi parlament

VESKO PEJAK, NVO ALTERNATIVA
Prilagođavanje strukturi podzemlja

Skupština Crne Gore već odavno nema funkciju koju bi trebalo da ima u našoj Državi. Zahtjev vrha DPS-a da se odluke o rasprodaji Crne Gore centralizuju je u stvari prilagođavanje organizacione strukture Države organizacionoj strukturi podzemlja.

Kriminogene strukture imaju centralizovan sistem odlučivanja, jer se odluke na taj način brže izvršavaju i manje su podložne preispitivanju. Našoj zemlji je u ovom momentu potrebna brzina jer je važno što ranije rasprodati posljednje ,,porodično blago” ove zemlje. Budžet je nestabilan, priliv u njega je mnogo ispod odliva.

Jedini efikasan način da se Skupštini Crne Gore vrati funkcija je da zdrave snage izađu iz nje i organizuju pobunu.

DRAGAN ŠEPELJ, NVO NAŠE OGNJIŠTE
D.O.O Crna Gora u stečaju

Isključivanje parlamenta iz cijelog procesa uvođenja potencijalnih investitora u pravni i ekonomski poredak Crne Gore, što je bila neka vrsta predloga premijera Đukanovića tokom rasprave na premijerskom satu, nije ništa do jedna jeftina teza koju je u trenutku očite političke nemoći da formira jasnu parlamentarnu većinu izgovorio kao neku vrstu predloga za izlazak iz njemu jako neugodne pozicije – nemanja pune kontrole nad crnogorskom državom.

On, despotiji i autoritarizmu sklon, ne može shvatiti ni prihvatiti da pored opozicije koja po prirodi stoji naspram njega, pored građanskog sektora koji takođe nije apriori rad da sluša isprazne tirade i aminuje sumnjive poslove koje je doktorirao, uz medije koje ne kontroliše a koji su najuticajniji u branši, sada ima protiv sebe i dojučerašnje saveznike, predsjednika parlamenta koji pokazuje jasnu nevoljnost da bude saučesnik u posljednjih dvadeset minuta ove crnohumorne triler drame. Izjavu Đukanovića otuda gledam isključivo kao iskaz njegove nesposobnosti i nemoći da percipira aktuelni momenat koji je dobrim dijelom on kreirao lomeći crnogorsku ekonomiju i praveći d.o.o. Crna Gora – u stečaju.

Društvo odbija da bude žirant njegovih kockarskih izleta u ekonomiju; samo mu to još nisu objasnili njegovi poltroni koji ga prate zbog toga što još uvijek puni korito iz kog jedu. Nema ko da mu kaže, vidjeli smo jednoglasnost u izboru. Krivokapić je bio jasan: Parlament će i dalje kontrolisati dovođenje i hiperprodukciju Mesija u likovima Investitora iz pustinjskih destinacija bez kojih – kaže Đukanović, spasa nam nema. Za takav obrt ima podršku ostatka društva jer bi zaista tužno bilo da budemo jedina država u Evropi koja interes porodice Đukanović proglašava opštim interesom, a sve to pod svjetlima političke pozornice – Skupštine.

Naše Ognjište će nastaviti da ukazuje na svu besmisao i štetnost koju proizvodi ovako insistiranje na pravnom nasilju u momentu kada pokušavamo uspostaviti evropske standarde dijametralno suprotne pomenutim pokušajima crnogorskih bankrotiranih vlastohlepaca.

OMER ŠARKIĆ, BLOGER
Formalizacija stvarnosti

Gospodar Crne Gore, koji se zbog fingiranja demokratije zove premijerom, samo želi da formalizuje stvarno stanje. Naime, on je realno: parlament, sud, tužilaštvo, policija, glavni investitor i biznismen u Crnoj Gori. On je i zakonodavna i izvršna vlast, jer se njegova ne poriče. Parlament je jedna šarada demokratije, nazovi pozicione koalicije i nazovi opozicije. Kada gospodaru trebaju nova ovlašćenja-formalnosti radi, ili da proturi neki zakon, ako i ,,zakaže” neko od njegovih koalicionih partnera uvijek je tu ,,opozicija” da ga podrži na razne načine: neprisustvovanjem na glasanju kada su njeni glasovi tobože odlučujući, ili čak otvorenom podrškom.

Dakle, ništa strašno i ništa na što nijesmo navikli-jer smo se navikli na sve. Za mene bi bilo neočekivano ako bilo koji njegov predlog ne bi prošao, pa ma koliko isti izgledao apsurdan i nespojiv sa demokratskim standardima i načelima.

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
Skupština koja kontroliše Vladu je u interesu građana

Cijenim da Skupština Crne Gore ima sve potrebne mehanizme da bi donosila zakonite i legitimne odluke, uključujući i one koje se tiču odnosa prema ključnim investicijama. Uostalom, javni interes tj. interes građana je da imaju Skupštinu koja je sposobna da u potpunosti kontroliše izvršnu vlast.

Insistiranjem da ovakve odluke donosi isključivo Vlada koju on u cjelosti kontroliše i etiketirenjem rijetkih dinamičnih i asimetričkih glasanja u Skupštini nepostojećeom kategorijom ,,parlamentarne diktature”, Đukanović šalje nekoliko poruka. Prvo, on pokazuje ,,zamor” čak i od fingiranja učešća u demokratskim procedurama. Drugo, on šalje jasnu poruku sadašnjim i budućim koalicionim partnerima da ako on nakon narednih izbora opet bude vlast osnova koalicionog sporazuma će biti obezbjeđenje da Skupština bude puka glasačka mašina za prijedloge Vlade. Treće, Đukanović u ovom trenutku pokušava da svoju odgovornost za propale investicije prebaci na Skupštinu. Konačno, čini se da su Đukanovićevi strahovi mnogo dublji i nijesu vezani samo za ograničavanje njegove vlasti, već i za zaštitu ličnih interesa.

Naravno, radi se o opasnoj i nedemokratskoj tendenciji koja mora biti zaustavljena, a posebno u situaciji u kojoj mi konačno imamo određene demokratske iskorake u Skupštini kao nosiocu parlamentarne demokratije. Stoga bi vraćanje u situaciju u kojoj i formalno Đukanović ima diskreciju pri pregovaranju o velikim investicijama bilo kontraproduktivno za ukupnu reformu političkog i državnog sistema, koja inače ide puževom brzinom.

DEJAN MILOVAC, MREŽA ZA AFIRMACIJU NEVLADINOG SEKTORA
Vrhunac licemjerstva

Kada se sagleda dosadašnja uloga parlamenta u velikim investicijama i privatizacijama, Vlada Crne Gore je suštinski i bila bez kontrole kada je u pitanju njen rad u ovim oblastima. Kako u posljednje vrijeme postoji određeni otpor pojedinim (ne svim) potezima Vlade, Đukanović sada pokušava da se oslobodi kontrole svog rada ili kako je on to nazvao „parlamentarne diktature”. Kao i svi diktatori, i Đukanović je navikao na bespogovornu poslušnost, ne samo u redovima svoje partije, već i svih onih koje je na neki način „zadužio” i vezao za sebe, bilo kroz zajedničku koaliciju ili putem nekih drugih mehanizama, manje očiglednih prosječnom građaninu.

U situaciji kada je DPS-u potreban svjež novac da bi se održao na vlasti a Vlada nastavila da servisira socijalni mir, posljednje što je Đukanoviću potrebno su talasanja u sistemu kojim je zarobio državne institucije a javni interes podredio privatnom i partijskom. Nemogućnost da u okviru političke koalicije kojom formira Vladu pronađe konsenzus oko nekoliko investicija, u prvom redu oko Kraljičine plaže, Svetog Stefana, i Predloga zakona o eksproprijaciji, Đukanović sada pokušava da u zakonske okvire uvede situaciju u kojoj ne postoji suštinska kontrola onoga što on radi.

Smatram da je vrhunac licemjerstva poziv Đukanovića da mu se ukaže povjerenje i omogući da Vlada samostalno odlučuje o investicijama, nudeći zauzvrat punu odgovornost za odluke koje će Vlada donijeti. Tokom svih njegovih mandata nije zabilježeno da je niti on, niti bilo koji od njegovih partijskih ili koalicionih vojnika u ministarstvima, preuzeo političku, krivičnu ili bilo kakvu drugu odgovornost za katastrofalnu situaciju u kojoj se Crna Gora sada nalazi na ekonomskom planu, ali prije svega planu vladavine zakona i poštovanja osnovnih ljudskih prava. Prosto rečeno, ne postoji niti jedan razlog zbog kojega bi nakon 25 godina pustošenja resursa ove države, bilo ko u Crnoj Gori vjerovao na riječ premijeru Đukanoviću. U tom smislu, nadam se da će upravo crnogorski parlament nastaviti da pruža sve veći otpor bezumnim odlukama Vlade i konačno preuzeti ulogu glavnog kontrolora onoga što Đukanović i ekipa koju je okupio u Vladi rade.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo