Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Za sebe i bržu rasprodaju Crne Gore

Objavljeno prije

na

Pitali smo – šta znači predlog premijera Mila Đukanovića da Vlada samostalno donosi odluke o ključnim investicijama, a da iz tog procesa isključi parlament

VESKO PEJAK, NVO ALTERNATIVA
Prilagođavanje strukturi podzemlja

Skupština Crne Gore već odavno nema funkciju koju bi trebalo da ima u našoj Državi. Zahtjev vrha DPS-a da se odluke o rasprodaji Crne Gore centralizuju je u stvari prilagođavanje organizacione strukture Države organizacionoj strukturi podzemlja.

Kriminogene strukture imaju centralizovan sistem odlučivanja, jer se odluke na taj način brže izvršavaju i manje su podložne preispitivanju. Našoj zemlji je u ovom momentu potrebna brzina jer je važno što ranije rasprodati posljednje ,,porodično blago” ove zemlje. Budžet je nestabilan, priliv u njega je mnogo ispod odliva.

Jedini efikasan način da se Skupštini Crne Gore vrati funkcija je da zdrave snage izađu iz nje i organizuju pobunu.

DRAGAN ŠEPELJ, NVO NAŠE OGNJIŠTE
D.O.O Crna Gora u stečaju

Isključivanje parlamenta iz cijelog procesa uvođenja potencijalnih investitora u pravni i ekonomski poredak Crne Gore, što je bila neka vrsta predloga premijera Đukanovića tokom rasprave na premijerskom satu, nije ništa do jedna jeftina teza koju je u trenutku očite političke nemoći da formira jasnu parlamentarnu većinu izgovorio kao neku vrstu predloga za izlazak iz njemu jako neugodne pozicije – nemanja pune kontrole nad crnogorskom državom.

On, despotiji i autoritarizmu sklon, ne može shvatiti ni prihvatiti da pored opozicije koja po prirodi stoji naspram njega, pored građanskog sektora koji takođe nije apriori rad da sluša isprazne tirade i aminuje sumnjive poslove koje je doktorirao, uz medije koje ne kontroliše a koji su najuticajniji u branši, sada ima protiv sebe i dojučerašnje saveznike, predsjednika parlamenta koji pokazuje jasnu nevoljnost da bude saučesnik u posljednjih dvadeset minuta ove crnohumorne triler drame. Izjavu Đukanovića otuda gledam isključivo kao iskaz njegove nesposobnosti i nemoći da percipira aktuelni momenat koji je dobrim dijelom on kreirao lomeći crnogorsku ekonomiju i praveći d.o.o. Crna Gora – u stečaju.

Društvo odbija da bude žirant njegovih kockarskih izleta u ekonomiju; samo mu to još nisu objasnili njegovi poltroni koji ga prate zbog toga što još uvijek puni korito iz kog jedu. Nema ko da mu kaže, vidjeli smo jednoglasnost u izboru. Krivokapić je bio jasan: Parlament će i dalje kontrolisati dovođenje i hiperprodukciju Mesija u likovima Investitora iz pustinjskih destinacija bez kojih – kaže Đukanović, spasa nam nema. Za takav obrt ima podršku ostatka društva jer bi zaista tužno bilo da budemo jedina država u Evropi koja interes porodice Đukanović proglašava opštim interesom, a sve to pod svjetlima političke pozornice – Skupštine.

Naše Ognjište će nastaviti da ukazuje na svu besmisao i štetnost koju proizvodi ovako insistiranje na pravnom nasilju u momentu kada pokušavamo uspostaviti evropske standarde dijametralno suprotne pomenutim pokušajima crnogorskih bankrotiranih vlastohlepaca.

OMER ŠARKIĆ, BLOGER
Formalizacija stvarnosti

Gospodar Crne Gore, koji se zbog fingiranja demokratije zove premijerom, samo želi da formalizuje stvarno stanje. Naime, on je realno: parlament, sud, tužilaštvo, policija, glavni investitor i biznismen u Crnoj Gori. On je i zakonodavna i izvršna vlast, jer se njegova ne poriče. Parlament je jedna šarada demokratije, nazovi pozicione koalicije i nazovi opozicije. Kada gospodaru trebaju nova ovlašćenja-formalnosti radi, ili da proturi neki zakon, ako i ,,zakaže” neko od njegovih koalicionih partnera uvijek je tu ,,opozicija” da ga podrži na razne načine: neprisustvovanjem na glasanju kada su njeni glasovi tobože odlučujući, ili čak otvorenom podrškom.

Dakle, ništa strašno i ništa na što nijesmo navikli-jer smo se navikli na sve. Za mene bi bilo neočekivano ako bilo koji njegov predlog ne bi prošao, pa ma koliko isti izgledao apsurdan i nespojiv sa demokratskim standardima i načelima.

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
Skupština koja kontroliše Vladu je u interesu građana

Cijenim da Skupština Crne Gore ima sve potrebne mehanizme da bi donosila zakonite i legitimne odluke, uključujući i one koje se tiču odnosa prema ključnim investicijama. Uostalom, javni interes tj. interes građana je da imaju Skupštinu koja je sposobna da u potpunosti kontroliše izvršnu vlast.

Insistiranjem da ovakve odluke donosi isključivo Vlada koju on u cjelosti kontroliše i etiketirenjem rijetkih dinamičnih i asimetričkih glasanja u Skupštini nepostojećeom kategorijom ,,parlamentarne diktature”, Đukanović šalje nekoliko poruka. Prvo, on pokazuje ,,zamor” čak i od fingiranja učešća u demokratskim procedurama. Drugo, on šalje jasnu poruku sadašnjim i budućim koalicionim partnerima da ako on nakon narednih izbora opet bude vlast osnova koalicionog sporazuma će biti obezbjeđenje da Skupština bude puka glasačka mašina za prijedloge Vlade. Treće, Đukanović u ovom trenutku pokušava da svoju odgovornost za propale investicije prebaci na Skupštinu. Konačno, čini se da su Đukanovićevi strahovi mnogo dublji i nijesu vezani samo za ograničavanje njegove vlasti, već i za zaštitu ličnih interesa.

Naravno, radi se o opasnoj i nedemokratskoj tendenciji koja mora biti zaustavljena, a posebno u situaciji u kojoj mi konačno imamo određene demokratske iskorake u Skupštini kao nosiocu parlamentarne demokratije. Stoga bi vraćanje u situaciju u kojoj i formalno Đukanović ima diskreciju pri pregovaranju o velikim investicijama bilo kontraproduktivno za ukupnu reformu političkog i državnog sistema, koja inače ide puževom brzinom.

DEJAN MILOVAC, MREŽA ZA AFIRMACIJU NEVLADINOG SEKTORA
Vrhunac licemjerstva

Kada se sagleda dosadašnja uloga parlamenta u velikim investicijama i privatizacijama, Vlada Crne Gore je suštinski i bila bez kontrole kada je u pitanju njen rad u ovim oblastima. Kako u posljednje vrijeme postoji određeni otpor pojedinim (ne svim) potezima Vlade, Đukanović sada pokušava da se oslobodi kontrole svog rada ili kako je on to nazvao „parlamentarne diktature”. Kao i svi diktatori, i Đukanović je navikao na bespogovornu poslušnost, ne samo u redovima svoje partije, već i svih onih koje je na neki način „zadužio” i vezao za sebe, bilo kroz zajedničku koaliciju ili putem nekih drugih mehanizama, manje očiglednih prosječnom građaninu.

U situaciji kada je DPS-u potreban svjež novac da bi se održao na vlasti a Vlada nastavila da servisira socijalni mir, posljednje što je Đukanoviću potrebno su talasanja u sistemu kojim je zarobio državne institucije a javni interes podredio privatnom i partijskom. Nemogućnost da u okviru političke koalicije kojom formira Vladu pronađe konsenzus oko nekoliko investicija, u prvom redu oko Kraljičine plaže, Svetog Stefana, i Predloga zakona o eksproprijaciji, Đukanović sada pokušava da u zakonske okvire uvede situaciju u kojoj ne postoji suštinska kontrola onoga što on radi.

Smatram da je vrhunac licemjerstva poziv Đukanovića da mu se ukaže povjerenje i omogući da Vlada samostalno odlučuje o investicijama, nudeći zauzvrat punu odgovornost za odluke koje će Vlada donijeti. Tokom svih njegovih mandata nije zabilježeno da je niti on, niti bilo koji od njegovih partijskih ili koalicionih vojnika u ministarstvima, preuzeo političku, krivičnu ili bilo kakvu drugu odgovornost za katastrofalnu situaciju u kojoj se Crna Gora sada nalazi na ekonomskom planu, ali prije svega planu vladavine zakona i poštovanja osnovnih ljudskih prava. Prosto rečeno, ne postoji niti jedan razlog zbog kojega bi nakon 25 godina pustošenja resursa ove države, bilo ko u Crnoj Gori vjerovao na riječ premijeru Đukanoviću. U tom smislu, nadam se da će upravo crnogorski parlament nastaviti da pruža sve veći otpor bezumnim odlukama Vlade i konačno preuzeti ulogu glavnog kontrolora onoga što Đukanović i ekipa koju je okupio u Vladi rade.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo