Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE: Progone me Đukanović i Katnić

Objavljeno prije

na

MONITOR: Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je Skupštini zahtjev za odobrenje da se protiv vas pokrene krivični postupak i odredi pritvor. Kako to komentarišete?
MEDOJEVIĆ: Ovo je dio političkog progona koji Milo Đukanović sprovodi prema Demokratskom Frontu od prošlih izbora , kada je u samom vrhu režima i ANB skovan plan da se izazovu incidenti na dan izbora od strane ubačenih agenata ANB i da se lideri DF pohapse, uvede vanredno stanje i DF zabrani. Po jednoj varijanti kriminalci saradnici ANB i režima su čak imali i instrukcije da pucaju na lidere DF. Ideolog tog plana je Beba Popović. On i Đukanović su računali da će Zapad zbog geostrateških interesa i ulaska Crne Gore u NATO, preći preko uvođenja diktature u Crnoj Gori. Kada smo taj plan raskrinkali pet dana pred izbore, obavijestili naše pristalice da ne izlaze na ulice, Đukanović i Popović su preko Specijalnog tužioca Milivoja Katnića organizovali progon lidera DF, sa namjerom da izmisle optužnice, pohapse nas i tim putem zabrane DF.

Mene nijesu mogli uklopiti u scenario lažnog državnog udara, za koji je trebalo optužiti Rusiju, pa se pristupilo konstruisanju nove lažne optužnice za navodno pranje novca.

Ovo je lična osveta braće Đukanović, zbog objavljivanja najstrože čuvane tajne režima o državnom švercu kokaina od 2001. do 2005. godine, koji je sprovođen preko ANB i ključnih operativaca Zorana Lazovića (inače pobratima Milivoja Katnića), Duška Golubovića, crnogorske mafije i njihovog predstavnika u Milanu izvjesnog Ramiza Pršeša iz Goražda, kojeg je ubila italijanska mafija zbog dampinških cijena kokaina. Ova kriminalna grupa je švercovala preko pet tona kokina za Italiju i bila je pod pažljivim nadzorom italijanskih službi bezbjendosti koje i vode dosije pod šifrom ZUGO MAFIA R 241. Kilogram kokaina se prodavao na veliko po 20.000 eura i svi akteri su uzimali po 5000 eura ili 25% od profita. Jedan dio je išao preko ANB za crne fondove iz kojih su se finasirale posebne operacije ANB, izbori, ali i popunjavale rupe u budžetu. Kad sam ja to objavio, nastala je panika u vrhu režima i ANB i formiran je specijalni tim na čijem je čelu izvjesni Beli Božović, agent ANB koji kooridnira akcije protiv PzP i mene. Iz Ukrajine je doveden informatički ekspert haker izvjensi Viktor koji za platu od 20.000 eura hakuje moje telefone, mejlove, kompjutere i skida sve podatke. Nakon sedam mjeseci, intenzivnih mjera tajnog nadzora, kopanja i pokušaja da se pronađe bilo šta nezakonito, zaključili su da nemaju ništa.

Druga veoma važna tajna, koju sam učinio javnom, je to da je Aco Đukanović pozajmio dva miliona eura pokojnom Slobodanu Šaranoviću, koji je zauzvrat dao u zalog veliki plac iza Titeksa, a koje je, po svemu sudeći Šaranović iskoristio za finasiranje osvete za smrt svoga brata, pa i za likvidaciju brata Luke Bojovića. To je takođe najstrože čuvana tajna režima.

Milivoje Katnić ima i poseban lični motiv da krene u moj nezakoniti progon, a to je moje zalaganje za rasvjetljavanje njegove uloge u ratnim zločinima u operacijama JNA oko Dubrovnika 1991. i 1992. godine. U hrvatskim službama i nadležnim državnim organima postoji obiman dosije svedočenja lokalnog domicilnog stanovništva o teroru i zločinima koje je nad njima sprovodio tada kapetan KOS- a Milivoje Katnić. Izvori u Specijalnom tužilaštvu tvrde da Katnić gubi kontrolu kada pročita moje izjave oko zločina i optužbi iz Cavtata. On predstavlja opasnost. Dakle, radi se o osveti braće Đukanović i Milivoja Katnića, isključivo zbog mog političkog djelovanja i borbe protiv kriminala i ratnih zločina

MONITOR: Tvrdite da tužilaštvo nema materijalnih dokaza u procesu protiv funkcionera i članova vaše partije. Pa na čemu onda baziraju slučaj?
MEDOJEVIĆ:Tužilaštvo nema nikakav slučaj. Katnić sudu nije prezentovao nijedan dokaz koji može poslužiti kao indicija, a kamoli kao osnov sumnje da je osumnjičeni Momir Nikolić, državljanin BiH, svoj novac stekao kriminalom, što mora predstavljati pravni osnov za optužnicu za pranje novca. Naprotiv, Nikolić je novac koji je privatno pozajmio direktoru PzP Dejanu Vujisiću za dovršetak gradnje kuće, stekao prodajom porodične kuće u Kotoru i nasleđem, za šta je prezentirao materijlne dokaze prvog reda. Ugovor o kuprodaji kuće ovjeren kod notara, rešenje o nasleđu, dokaze o podizanju novca iz Prve banke, prenosu preko granice. Nikolić je dva puta davao izjavu povodom ovog slučaja, jednom kod osnovnog tužioca u Podgorici, a drugi put na osnovu međunarodne zamolnice kod tužioca u Banja Luci, koji se nije mogao čudom načuditi šta traži crnogosrki tužilac. Da stvar bude do kraja kriminalna, tužiteljka Lidija Vukčević je Nikolića zvala telefonom i pozvala ga da dođe u Podgoricu da da još jednu izjavu kao svjedok, bez pisanog poziva. Nikolić, koji nikada nije kažnjavan ni za saobraćajni prekršaj i koji se čitav život bavio zanatskim radovima u građevinarstvu je, koliko je pošten, došao u Podgoricu, iako to, kao građanin BiH nije morao i tu je pritvoren i sud mu je nezakonito, bez ijednog dokaza odredio pritvor od 30 dana.

Tužilaštvo nema nijedan dokaz, vec staljinističkim metodama, uz pomoć kontrolisanog pravosuđa drži ove ljdue u pritvoru nevine, računajući da se na njih izvrši pritisak da podrže izmišljotine Milivoja Katnića. Ljudi su nevini u zatvoru, i nemaju šta da priznaju. Oni uporno ponavljaju iste iskaze i govore istinu, koja Milivoja Katnića ne zanima. Ovakva zloupotreba ovlašćenja i kršenje osnovnih ljudskih prava moraće biti predmet posebne revizije, kada se za to steknu politički uslovi, tj. kada padne režim Mila Đukanovića, a taj dan nije daleko.

MONITOR: Ranije ste najavili da ste vi ono NN lice koje je tužilaštvo pominjalo kada je pokrenulo slučaj. Za šta vas konkretno Katnić tereti?
MEDOJEVIĆ: Prema onome što sam pročitao, Katnić tvrdi da smo ja i Momir Nikolić, koga sam lično sreo samo jednom, preko jednog zajedničkog prijatelja, formirali kriminalo udruženje da peremo novac koji je Nikolić, zidar, tesar i moler, navodno stekao kriminalom i to na način da sam ja taj novac dijelio našim aktivistima koji su taj novac uplaćivali na žiro račun PzP, a da sam ja onda podizao novac sa računa PzP i davao ga nazad Nikoliću. O kakvim se glupostima radi, lako je utvrditi uvidom u količine gotovog novca koji je podignut sa žiro računa PzP i koji se koristio na zakonom predviđen način kroz blagajnu. Radi se o zanemarljivom iznosu gotovine za koji postoji kompletna dokumentacija. Da ne govorimo da Nikolić ima materijalne dokaze kako je stekao novac i da tužilac nije pribavio nijedan dokaz o bilo kakvoj nezakonitoj aktivnosti Nikolića.

MONITOR: U prigovoru VDT optužili ste specijalnu tužiteljicu Lidiju Vukčević da po nalogu Katnića progoni funkcionere vaše partije. Jeste li dobili odgavor od Stankovića?
MEDOJEVIĆ: Očekujem od Stankovića da u skladu sa svojim ovlašćenjima reaguje i spriječi nezakoniti progon nevinih ljudi i politički i lično motivisan progon PzP i mene lično. Stanković samo treba da pogleda u spise i vidi da Katnić nema nikakav dokaz koji bi ukazivao makar na indiciju da se Nikolić bavio kriminalom, i da je njegov novac stečen na kriminalan način, što je ključni element u definisanju bića krivičnog djela pranje novca. Ako nema dokaza da je novac stečen kriminalom, onda nema ni djela, pa je naredba za istragu nezakonita i predstavlja grubu zloupotrebu tužilaštva u ličnoj i politički motivisanoj odmazdi, što uvodi zemlju u pravno nasilje, diktaturu i fašizam. Ako ovakvo pravno nasilje prođe, onda po istom principu Katnić može uhapsiti bilo koga u Crnoj Gori ko mu se lično ne sviđa ili ko nije u DPS. Ovakvo nezakonito djelovanje Katnića, samo produbljuje i onako duboku političku krizu i stvara dodatno nepovjerenje između opozicije i vlasti i udaljava Crnu Goru od rješenja političke krize

MONITOR: Jeste li se obratili nekim međunarodnim adresama?
MEDOJEVIĆ: Već ranije sam se obratio kolegama iz IDU i ACRE sa punom informacijom o političkom i ličnom progonu koje trpe funkcioneri PzP. Očekujem vrlo brzo adekvatnu reakciju međunarodnih prijatelja.

MONITOR: Očekujete li da će vam biti skinut imunitet?
MEDOJEVIĆ: Tužilac za svoj zahtjev nije dostavio nijedan dokaz ni sudu ni poslanicima i svima je jasno da se radi o aktu političkog i ličnog progona i da je slučaj montiran. Ostavljam na savjesti svakom poslaniku, koji dobro znaju kolika sam ja žrtvu dao u borbi protiv najopasnijih oblika organizovanog kriminala i kakva je moja uloga bila 1991. i 1992. kada se dešavao Cavtat, da donesu odluku koju misle da treba. Svako ko glasa za skidanje imuniteta postao je saučesnik u jednom kriminalnom činu i nezakonitom progonu političkih oponenata. Svaki poslanik vladajuće većine mora da uzme u obzir da će se vlast mijenjati i da će neka nova većina izabrati istinski nezavisnog tužioca koji će biti posvećen očuvanju osnovnih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti našeg društva i pokrenuti reviziju ovih sramnih staljinističkih montiranih procesa protiv političkih neistomišljenika. Jednostvano, ja vjerujem da Pravda postoji, i borim se za moju djecu i moju Crnu Goru. Kako 1991. godine kod Dubrovnika, tako i 2017. godine u DF. I tada i sada ja i Milivoje Katnić smo pripadali različitim svjetovima i borili se za različite stvari.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje

 

MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?

KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.

Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.

Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.

Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.

Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.

Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.

MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?

KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.

Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.

Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.

Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.

Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.

Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške

 

MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?

LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG)  biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.

SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.

MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?

LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.

MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?

LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi

 

MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?

KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.

Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.

MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?

KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo