Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE: Progone me Đukanović i Katnić

Objavljeno prije

na

MONITOR: Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je Skupštini zahtjev za odobrenje da se protiv vas pokrene krivični postupak i odredi pritvor. Kako to komentarišete?
MEDOJEVIĆ: Ovo je dio političkog progona koji Milo Đukanović sprovodi prema Demokratskom Frontu od prošlih izbora , kada je u samom vrhu režima i ANB skovan plan da se izazovu incidenti na dan izbora od strane ubačenih agenata ANB i da se lideri DF pohapse, uvede vanredno stanje i DF zabrani. Po jednoj varijanti kriminalci saradnici ANB i režima su čak imali i instrukcije da pucaju na lidere DF. Ideolog tog plana je Beba Popović. On i Đukanović su računali da će Zapad zbog geostrateških interesa i ulaska Crne Gore u NATO, preći preko uvođenja diktature u Crnoj Gori. Kada smo taj plan raskrinkali pet dana pred izbore, obavijestili naše pristalice da ne izlaze na ulice, Đukanović i Popović su preko Specijalnog tužioca Milivoja Katnića organizovali progon lidera DF, sa namjerom da izmisle optužnice, pohapse nas i tim putem zabrane DF.

Mene nijesu mogli uklopiti u scenario lažnog državnog udara, za koji je trebalo optužiti Rusiju, pa se pristupilo konstruisanju nove lažne optužnice za navodno pranje novca.

Ovo je lična osveta braće Đukanović, zbog objavljivanja najstrože čuvane tajne režima o državnom švercu kokaina od 2001. do 2005. godine, koji je sprovođen preko ANB i ključnih operativaca Zorana Lazovića (inače pobratima Milivoja Katnića), Duška Golubovića, crnogorske mafije i njihovog predstavnika u Milanu izvjesnog Ramiza Pršeša iz Goražda, kojeg je ubila italijanska mafija zbog dampinških cijena kokaina. Ova kriminalna grupa je švercovala preko pet tona kokina za Italiju i bila je pod pažljivim nadzorom italijanskih službi bezbjendosti koje i vode dosije pod šifrom ZUGO MAFIA R 241. Kilogram kokaina se prodavao na veliko po 20.000 eura i svi akteri su uzimali po 5000 eura ili 25% od profita. Jedan dio je išao preko ANB za crne fondove iz kojih su se finasirale posebne operacije ANB, izbori, ali i popunjavale rupe u budžetu. Kad sam ja to objavio, nastala je panika u vrhu režima i ANB i formiran je specijalni tim na čijem je čelu izvjesni Beli Božović, agent ANB koji kooridnira akcije protiv PzP i mene. Iz Ukrajine je doveden informatički ekspert haker izvjensi Viktor koji za platu od 20.000 eura hakuje moje telefone, mejlove, kompjutere i skida sve podatke. Nakon sedam mjeseci, intenzivnih mjera tajnog nadzora, kopanja i pokušaja da se pronađe bilo šta nezakonito, zaključili su da nemaju ništa.

Druga veoma važna tajna, koju sam učinio javnom, je to da je Aco Đukanović pozajmio dva miliona eura pokojnom Slobodanu Šaranoviću, koji je zauzvrat dao u zalog veliki plac iza Titeksa, a koje je, po svemu sudeći Šaranović iskoristio za finasiranje osvete za smrt svoga brata, pa i za likvidaciju brata Luke Bojovića. To je takođe najstrože čuvana tajna režima.

Milivoje Katnić ima i poseban lični motiv da krene u moj nezakoniti progon, a to je moje zalaganje za rasvjetljavanje njegove uloge u ratnim zločinima u operacijama JNA oko Dubrovnika 1991. i 1992. godine. U hrvatskim službama i nadležnim državnim organima postoji obiman dosije svedočenja lokalnog domicilnog stanovništva o teroru i zločinima koje je nad njima sprovodio tada kapetan KOS- a Milivoje Katnić. Izvori u Specijalnom tužilaštvu tvrde da Katnić gubi kontrolu kada pročita moje izjave oko zločina i optužbi iz Cavtata. On predstavlja opasnost. Dakle, radi se o osveti braće Đukanović i Milivoja Katnića, isključivo zbog mog političkog djelovanja i borbe protiv kriminala i ratnih zločina

MONITOR: Tvrdite da tužilaštvo nema materijalnih dokaza u procesu protiv funkcionera i članova vaše partije. Pa na čemu onda baziraju slučaj?
MEDOJEVIĆ:Tužilaštvo nema nikakav slučaj. Katnić sudu nije prezentovao nijedan dokaz koji može poslužiti kao indicija, a kamoli kao osnov sumnje da je osumnjičeni Momir Nikolić, državljanin BiH, svoj novac stekao kriminalom, što mora predstavljati pravni osnov za optužnicu za pranje novca. Naprotiv, Nikolić je novac koji je privatno pozajmio direktoru PzP Dejanu Vujisiću za dovršetak gradnje kuće, stekao prodajom porodične kuće u Kotoru i nasleđem, za šta je prezentirao materijlne dokaze prvog reda. Ugovor o kuprodaji kuće ovjeren kod notara, rešenje o nasleđu, dokaze o podizanju novca iz Prve banke, prenosu preko granice. Nikolić je dva puta davao izjavu povodom ovog slučaja, jednom kod osnovnog tužioca u Podgorici, a drugi put na osnovu međunarodne zamolnice kod tužioca u Banja Luci, koji se nije mogao čudom načuditi šta traži crnogosrki tužilac. Da stvar bude do kraja kriminalna, tužiteljka Lidija Vukčević je Nikolića zvala telefonom i pozvala ga da dođe u Podgoricu da da još jednu izjavu kao svjedok, bez pisanog poziva. Nikolić, koji nikada nije kažnjavan ni za saobraćajni prekršaj i koji se čitav život bavio zanatskim radovima u građevinarstvu je, koliko je pošten, došao u Podgoricu, iako to, kao građanin BiH nije morao i tu je pritvoren i sud mu je nezakonito, bez ijednog dokaza odredio pritvor od 30 dana.

Tužilaštvo nema nijedan dokaz, vec staljinističkim metodama, uz pomoć kontrolisanog pravosuđa drži ove ljdue u pritvoru nevine, računajući da se na njih izvrši pritisak da podrže izmišljotine Milivoja Katnića. Ljudi su nevini u zatvoru, i nemaju šta da priznaju. Oni uporno ponavljaju iste iskaze i govore istinu, koja Milivoja Katnića ne zanima. Ovakva zloupotreba ovlašćenja i kršenje osnovnih ljudskih prava moraće biti predmet posebne revizije, kada se za to steknu politički uslovi, tj. kada padne režim Mila Đukanovića, a taj dan nije daleko.

MONITOR: Ranije ste najavili da ste vi ono NN lice koje je tužilaštvo pominjalo kada je pokrenulo slučaj. Za šta vas konkretno Katnić tereti?
MEDOJEVIĆ: Prema onome što sam pročitao, Katnić tvrdi da smo ja i Momir Nikolić, koga sam lično sreo samo jednom, preko jednog zajedničkog prijatelja, formirali kriminalo udruženje da peremo novac koji je Nikolić, zidar, tesar i moler, navodno stekao kriminalom i to na način da sam ja taj novac dijelio našim aktivistima koji su taj novac uplaćivali na žiro račun PzP, a da sam ja onda podizao novac sa računa PzP i davao ga nazad Nikoliću. O kakvim se glupostima radi, lako je utvrditi uvidom u količine gotovog novca koji je podignut sa žiro računa PzP i koji se koristio na zakonom predviđen način kroz blagajnu. Radi se o zanemarljivom iznosu gotovine za koji postoji kompletna dokumentacija. Da ne govorimo da Nikolić ima materijalne dokaze kako je stekao novac i da tužilac nije pribavio nijedan dokaz o bilo kakvoj nezakonitoj aktivnosti Nikolića.

MONITOR: U prigovoru VDT optužili ste specijalnu tužiteljicu Lidiju Vukčević da po nalogu Katnića progoni funkcionere vaše partije. Jeste li dobili odgavor od Stankovića?
MEDOJEVIĆ: Očekujem od Stankovića da u skladu sa svojim ovlašćenjima reaguje i spriječi nezakoniti progon nevinih ljudi i politički i lično motivisan progon PzP i mene lično. Stanković samo treba da pogleda u spise i vidi da Katnić nema nikakav dokaz koji bi ukazivao makar na indiciju da se Nikolić bavio kriminalom, i da je njegov novac stečen na kriminalan način, što je ključni element u definisanju bića krivičnog djela pranje novca. Ako nema dokaza da je novac stečen kriminalom, onda nema ni djela, pa je naredba za istragu nezakonita i predstavlja grubu zloupotrebu tužilaštva u ličnoj i politički motivisanoj odmazdi, što uvodi zemlju u pravno nasilje, diktaturu i fašizam. Ako ovakvo pravno nasilje prođe, onda po istom principu Katnić može uhapsiti bilo koga u Crnoj Gori ko mu se lično ne sviđa ili ko nije u DPS. Ovakvo nezakonito djelovanje Katnića, samo produbljuje i onako duboku političku krizu i stvara dodatno nepovjerenje između opozicije i vlasti i udaljava Crnu Goru od rješenja političke krize

MONITOR: Jeste li se obratili nekim međunarodnim adresama?
MEDOJEVIĆ: Već ranije sam se obratio kolegama iz IDU i ACRE sa punom informacijom o političkom i ličnom progonu koje trpe funkcioneri PzP. Očekujem vrlo brzo adekvatnu reakciju međunarodnih prijatelja.

MONITOR: Očekujete li da će vam biti skinut imunitet?
MEDOJEVIĆ: Tužilac za svoj zahtjev nije dostavio nijedan dokaz ni sudu ni poslanicima i svima je jasno da se radi o aktu političkog i ličnog progona i da je slučaj montiran. Ostavljam na savjesti svakom poslaniku, koji dobro znaju kolika sam ja žrtvu dao u borbi protiv najopasnijih oblika organizovanog kriminala i kakva je moja uloga bila 1991. i 1992. kada se dešavao Cavtat, da donesu odluku koju misle da treba. Svako ko glasa za skidanje imuniteta postao je saučesnik u jednom kriminalnom činu i nezakonitom progonu političkih oponenata. Svaki poslanik vladajuće većine mora da uzme u obzir da će se vlast mijenjati i da će neka nova većina izabrati istinski nezavisnog tužioca koji će biti posvećen očuvanju osnovnih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti našeg društva i pokrenuti reviziju ovih sramnih staljinističkih montiranih procesa protiv političkih neistomišljenika. Jednostvano, ja vjerujem da Pravda postoji, i borim se za moju djecu i moju Crnu Goru. Kako 1991. godine kod Dubrovnika, tako i 2017. godine u DF. I tada i sada ja i Milivoje Katnić smo pripadali različitim svjetovima i borili se za različite stvari.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDIMIR MUGOŠA, FARMER I BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE: To što imamo brzo će nestati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna vlast osudila je crnogorsku poljoprivredu na smrt, a aktuelni ministar poljoprivrede, gospodin Stijović, formirao je streljački vod

 

MONITOR: Jedan ste od učesnika protesta poljoprivrednika. Ministar Aleksandar Stijović kaže „pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“. Evo prilike da razjasnite tu „dilemu“.

MUGOŠA: Bezprimjerno je takvo ponašanje ministra prema ljudima od čijeg rada živi i zbog kojih postoji. Ako ministar ne zna ko su 70 najvećih farmera u Crnoj Gori koji imaju farme od 50 do 200 grla, onda smo svi u velikom problemu. Ovi ljudi su prije svega dobri domaćini, pripadnici svih vjera, nacija i partija, koji imaju dovoljno građanske svijesti, hrabrosti i odgovornosti da iznesu stavove i brane svoje i državne interese. To su ljudi koji su spremni na danonoćan rad da bi obezbijedili sebi i svojim porodicama egzistenciju a građanima kvalitetnu hranu.

Ako bismo govorili brojkama: to su vlasnici nekoliko hiljada najkvalitetnijih muznih grla u Crnoj Gori koji proizvode više od 50 odsto mlijeka koje se predaje mljekarama. Da je izašao jedan čovjek da protestuje trebao je biti uvažen  i primljen na razgovor. Nijesmo mi bravi da nas neko sa prozora prebrojava.

Nas povezuje domaćinsko razmišljanje i zajednički problem. Tražimo od države pomoć da preživimo ovu tešku situaciju a da onda sa institucijama pokušamo naći bolji model agrarne politike. Mi na to imamo pravo a država obavezu. Ne postoji niti jedan zakonski osnov da nam se ne izađe u susret, postoji samo nedostatak volje, znanja i razumijevanja. Bahato ponašanje ministra, njegovih saradnika i premijera su dodatno zakomplikovali situaciju, pa su naši zahtjevi sada radikalizovani i tražimo ostavku ministra Stijovića.

MONITOR: Ministar kaže da ne mogu ispuniti vaše zahtjeve pošto za to treba previše novca. Šta dalje? 

MUGOŠA: Kada nešto nećete onda je lako naći razloge. Poljoprivreda je izuzeta iz Zakona o kontroli državne pomoći što znači da država može pomoći a da pri tome ne krši niti jedan zakon ili međunarodni sporazum (STO, CEFTA). Sve evropske države su pomogle svojim poljoprivrednicima, osim naša.

Mi smo u martu tražili pomoć od pet euro centi po litru i na te naše zahtjeve ministar nije odgovorio, iako su naše kalkulacije govorile da je za to potrebno oko 1,5 miliona. Na posljednjem protestu mi smo preformulisali naše zahtjeve ali je suština ostala ista.

Dobrom argumentacijom na Vladi ta sredstva bi bila obezbijeđena kao što su data mnogim drugim djelatnostima u iznosu od preko 160 miliona. Za nas nema dva miliona iako smo strateška privredna grana.

MONITOR: Zašto u resornom Ministarstvu nemaju sluha za vaše probleme? 

MUGOŠA: Ministar ne zna, a nema ko da mu objasni, kako stvari stoje u ovom sektoru. Kako se, recimo,  kalkuliše cijena mlijeka: troškovi hrane su 65 odsto a onda dolaze troškovi energije, sredstava za higijenu, amortizacija, oprema stada, sitni alat , veterinarske usluge i , konačno, radna snaga.

Ministar neznaveno izvodi računicu da krava svaki dan daje dvadeset litara mlijeka i ispade sve sjajno. Naravno to nije tako. U periodu „pika laktacije“ lako je poslovati sa dobitkom ali što raditi kada se krava ne muze, a to je 50 do 70 dana u godini. Krava za života u dobrim uslovima da 20.000 litara mlijeka. Njena vrijednost na početku je preko 2.000 a na kraju vijeka 500 eura, pod uslovom da ne ugine i da je debela. Kada ovu razliku podijelimo na prinos mlijeka, pokazuje se da u cijenu koštanja mlijeka amortizacija stada učestvuje sa 7,5 centi po litru. A gdje je sve ostalo?

Svakoga ko hoće da se bavi poljoprivredom treba držati kao malo vode na dlanu. To je EU prepoznala i izdvaja polovinu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ta informacija još nije stigla do naših vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo