Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, LIDER POKRETA ZA PROMJENE: Progone me Đukanović i Katnić

Objavljeno prije

na

MONITOR: Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je Skupštini zahtjev za odobrenje da se protiv vas pokrene krivični postupak i odredi pritvor. Kako to komentarišete?
MEDOJEVIĆ: Ovo je dio političkog progona koji Milo Đukanović sprovodi prema Demokratskom Frontu od prošlih izbora , kada je u samom vrhu režima i ANB skovan plan da se izazovu incidenti na dan izbora od strane ubačenih agenata ANB i da se lideri DF pohapse, uvede vanredno stanje i DF zabrani. Po jednoj varijanti kriminalci saradnici ANB i režima su čak imali i instrukcije da pucaju na lidere DF. Ideolog tog plana je Beba Popović. On i Đukanović su računali da će Zapad zbog geostrateških interesa i ulaska Crne Gore u NATO, preći preko uvođenja diktature u Crnoj Gori. Kada smo taj plan raskrinkali pet dana pred izbore, obavijestili naše pristalice da ne izlaze na ulice, Đukanović i Popović su preko Specijalnog tužioca Milivoja Katnića organizovali progon lidera DF, sa namjerom da izmisle optužnice, pohapse nas i tim putem zabrane DF.

Mene nijesu mogli uklopiti u scenario lažnog državnog udara, za koji je trebalo optužiti Rusiju, pa se pristupilo konstruisanju nove lažne optužnice za navodno pranje novca.

Ovo je lična osveta braće Đukanović, zbog objavljivanja najstrože čuvane tajne režima o državnom švercu kokaina od 2001. do 2005. godine, koji je sprovođen preko ANB i ključnih operativaca Zorana Lazovića (inače pobratima Milivoja Katnića), Duška Golubovića, crnogorske mafije i njihovog predstavnika u Milanu izvjesnog Ramiza Pršeša iz Goražda, kojeg je ubila italijanska mafija zbog dampinških cijena kokaina. Ova kriminalna grupa je švercovala preko pet tona kokina za Italiju i bila je pod pažljivim nadzorom italijanskih službi bezbjendosti koje i vode dosije pod šifrom ZUGO MAFIA R 241. Kilogram kokaina se prodavao na veliko po 20.000 eura i svi akteri su uzimali po 5000 eura ili 25% od profita. Jedan dio je išao preko ANB za crne fondove iz kojih su se finasirale posebne operacije ANB, izbori, ali i popunjavale rupe u budžetu. Kad sam ja to objavio, nastala je panika u vrhu režima i ANB i formiran je specijalni tim na čijem je čelu izvjesni Beli Božović, agent ANB koji kooridnira akcije protiv PzP i mene. Iz Ukrajine je doveden informatički ekspert haker izvjensi Viktor koji za platu od 20.000 eura hakuje moje telefone, mejlove, kompjutere i skida sve podatke. Nakon sedam mjeseci, intenzivnih mjera tajnog nadzora, kopanja i pokušaja da se pronađe bilo šta nezakonito, zaključili su da nemaju ništa.

Druga veoma važna tajna, koju sam učinio javnom, je to da je Aco Đukanović pozajmio dva miliona eura pokojnom Slobodanu Šaranoviću, koji je zauzvrat dao u zalog veliki plac iza Titeksa, a koje je, po svemu sudeći Šaranović iskoristio za finasiranje osvete za smrt svoga brata, pa i za likvidaciju brata Luke Bojovića. To je takođe najstrože čuvana tajna režima.

Milivoje Katnić ima i poseban lični motiv da krene u moj nezakoniti progon, a to je moje zalaganje za rasvjetljavanje njegove uloge u ratnim zločinima u operacijama JNA oko Dubrovnika 1991. i 1992. godine. U hrvatskim službama i nadležnim državnim organima postoji obiman dosije svedočenja lokalnog domicilnog stanovništva o teroru i zločinima koje je nad njima sprovodio tada kapetan KOS- a Milivoje Katnić. Izvori u Specijalnom tužilaštvu tvrde da Katnić gubi kontrolu kada pročita moje izjave oko zločina i optužbi iz Cavtata. On predstavlja opasnost. Dakle, radi se o osveti braće Đukanović i Milivoja Katnića, isključivo zbog mog političkog djelovanja i borbe protiv kriminala i ratnih zločina

MONITOR: Tvrdite da tužilaštvo nema materijalnih dokaza u procesu protiv funkcionera i članova vaše partije. Pa na čemu onda baziraju slučaj?
MEDOJEVIĆ:Tužilaštvo nema nikakav slučaj. Katnić sudu nije prezentovao nijedan dokaz koji može poslužiti kao indicija, a kamoli kao osnov sumnje da je osumnjičeni Momir Nikolić, državljanin BiH, svoj novac stekao kriminalom, što mora predstavljati pravni osnov za optužnicu za pranje novca. Naprotiv, Nikolić je novac koji je privatno pozajmio direktoru PzP Dejanu Vujisiću za dovršetak gradnje kuće, stekao prodajom porodične kuće u Kotoru i nasleđem, za šta je prezentirao materijlne dokaze prvog reda. Ugovor o kuprodaji kuće ovjeren kod notara, rešenje o nasleđu, dokaze o podizanju novca iz Prve banke, prenosu preko granice. Nikolić je dva puta davao izjavu povodom ovog slučaja, jednom kod osnovnog tužioca u Podgorici, a drugi put na osnovu međunarodne zamolnice kod tužioca u Banja Luci, koji se nije mogao čudom načuditi šta traži crnogosrki tužilac. Da stvar bude do kraja kriminalna, tužiteljka Lidija Vukčević je Nikolića zvala telefonom i pozvala ga da dođe u Podgoricu da da još jednu izjavu kao svjedok, bez pisanog poziva. Nikolić, koji nikada nije kažnjavan ni za saobraćajni prekršaj i koji se čitav život bavio zanatskim radovima u građevinarstvu je, koliko je pošten, došao u Podgoricu, iako to, kao građanin BiH nije morao i tu je pritvoren i sud mu je nezakonito, bez ijednog dokaza odredio pritvor od 30 dana.

Tužilaštvo nema nijedan dokaz, vec staljinističkim metodama, uz pomoć kontrolisanog pravosuđa drži ove ljdue u pritvoru nevine, računajući da se na njih izvrši pritisak da podrže izmišljotine Milivoja Katnića. Ljudi su nevini u zatvoru, i nemaju šta da priznaju. Oni uporno ponavljaju iste iskaze i govore istinu, koja Milivoja Katnića ne zanima. Ovakva zloupotreba ovlašćenja i kršenje osnovnih ljudskih prava moraće biti predmet posebne revizije, kada se za to steknu politički uslovi, tj. kada padne režim Mila Đukanovića, a taj dan nije daleko.

MONITOR: Ranije ste najavili da ste vi ono NN lice koje je tužilaštvo pominjalo kada je pokrenulo slučaj. Za šta vas konkretno Katnić tereti?
MEDOJEVIĆ: Prema onome što sam pročitao, Katnić tvrdi da smo ja i Momir Nikolić, koga sam lično sreo samo jednom, preko jednog zajedničkog prijatelja, formirali kriminalo udruženje da peremo novac koji je Nikolić, zidar, tesar i moler, navodno stekao kriminalom i to na način da sam ja taj novac dijelio našim aktivistima koji su taj novac uplaćivali na žiro račun PzP, a da sam ja onda podizao novac sa računa PzP i davao ga nazad Nikoliću. O kakvim se glupostima radi, lako je utvrditi uvidom u količine gotovog novca koji je podignut sa žiro računa PzP i koji se koristio na zakonom predviđen način kroz blagajnu. Radi se o zanemarljivom iznosu gotovine za koji postoji kompletna dokumentacija. Da ne govorimo da Nikolić ima materijalne dokaze kako je stekao novac i da tužilac nije pribavio nijedan dokaz o bilo kakvoj nezakonitoj aktivnosti Nikolića.

MONITOR: U prigovoru VDT optužili ste specijalnu tužiteljicu Lidiju Vukčević da po nalogu Katnića progoni funkcionere vaše partije. Jeste li dobili odgavor od Stankovića?
MEDOJEVIĆ: Očekujem od Stankovića da u skladu sa svojim ovlašćenjima reaguje i spriječi nezakoniti progon nevinih ljudi i politički i lično motivisan progon PzP i mene lično. Stanković samo treba da pogleda u spise i vidi da Katnić nema nikakav dokaz koji bi ukazivao makar na indiciju da se Nikolić bavio kriminalom, i da je njegov novac stečen na kriminalan način, što je ključni element u definisanju bića krivičnog djela pranje novca. Ako nema dokaza da je novac stečen kriminalom, onda nema ni djela, pa je naredba za istragu nezakonita i predstavlja grubu zloupotrebu tužilaštva u ličnoj i politički motivisanoj odmazdi, što uvodi zemlju u pravno nasilje, diktaturu i fašizam. Ako ovakvo pravno nasilje prođe, onda po istom principu Katnić može uhapsiti bilo koga u Crnoj Gori ko mu se lično ne sviđa ili ko nije u DPS. Ovakvo nezakonito djelovanje Katnića, samo produbljuje i onako duboku političku krizu i stvara dodatno nepovjerenje između opozicije i vlasti i udaljava Crnu Goru od rješenja političke krize

MONITOR: Jeste li se obratili nekim međunarodnim adresama?
MEDOJEVIĆ: Već ranije sam se obratio kolegama iz IDU i ACRE sa punom informacijom o političkom i ličnom progonu koje trpe funkcioneri PzP. Očekujem vrlo brzo adekvatnu reakciju međunarodnih prijatelja.

MONITOR: Očekujete li da će vam biti skinut imunitet?
MEDOJEVIĆ: Tužilac za svoj zahtjev nije dostavio nijedan dokaz ni sudu ni poslanicima i svima je jasno da se radi o aktu političkog i ličnog progona i da je slučaj montiran. Ostavljam na savjesti svakom poslaniku, koji dobro znaju kolika sam ja žrtvu dao u borbi protiv najopasnijih oblika organizovanog kriminala i kakva je moja uloga bila 1991. i 1992. kada se dešavao Cavtat, da donesu odluku koju misle da treba. Svako ko glasa za skidanje imuniteta postao je saučesnik u jednom kriminalnom činu i nezakonitom progonu političkih oponenata. Svaki poslanik vladajuće većine mora da uzme u obzir da će se vlast mijenjati i da će neka nova većina izabrati istinski nezavisnog tužioca koji će biti posvećen očuvanju osnovnih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti našeg društva i pokrenuti reviziju ovih sramnih staljinističkih montiranih procesa protiv političkih neistomišljenika. Jednostvano, ja vjerujem da Pravda postoji, i borim se za moju djecu i moju Crnu Goru. Kako 1991. godine kod Dubrovnika, tako i 2017. godine u DF. I tada i sada ja i Milivoje Katnić smo pripadali različitim svjetovima i borili se za različite stvari.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Dobro došli u crnogorsku partitokratiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imamo tipičan primjer obrasca: jako zagovarate progresivne i demokratske vrijednosti i aktivnosti a istovremeno radite sve kako ne bi došlo do promjene sadašnjeg stanja i postojeće političke kulture

 

 

Anomalije koje su dovele do prijevremenih lokalnih izbora u Budvi, Andrijevici i, možda, Šavniku ukazuju na obrazac ponašanja i funkcionisanja političkih elita u Crnoj Gori, kaže nam Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. “Funkcionisanje institucija kao da je svrha njihovog postojanja, omogućavanje i podsticanje partijskog preduzetništva, a ne javni interes, pravna država i razvoj zajednice zapravo jeste suština tog modela”

MONITOR: Može li se to promijeniti nakon vanrednih lokalnih izbora?

KOPRIVICA: U Budvi i Andrijevici nema puno ni političkih ni ideoloških razloga za krizu vlasti i vanredne izbore. Radi se samo o dodatnoj fragmentaciji izborne scene, novoj prekompoziciji i potrebi da se blokira rad opštine u nadi da će im novi izbori omogućiti bolju poziciju prilikom isisavanja državnih (opštinskih) resursa i njihovo prebacivanje u ruke moćnika. To je dio naše političke kulture koja se, iako svaki dan slušamo drugačije priče, neće brzo promijeniti. Problem je što građanke i građani još uvijek ne umiju da ovakvo ponašanje kazne na izborima. Oni se, nažalost, ili okreću apstinenciji ili, ako su mlađeg doba, odlaze iz zemlje.

To je savršen scenario za partitokratiju. Kad pogledamo razvoj političkih odnosa, ne bi bilo iznenađenje da se ove anomalije nastave i u drugim opštinama ili se brzo pojave i na državnom nivou.

MONITOR: Situacija u Šavniku je i za naša poimanja politike neobična. Postoji li, vama poznat, sličan primjer u izbornoj praksi?

KOPRIVICA: U svojoj praksi, a bavim se izborima skoro 25 godina, nijesam vidio sličan slučaj. Gotovo je teorijski nemoguće da se u jednom izbornom ciklusu, za izbore koji imaju 1.600 upisanih birača, dogodi sve ono što smo imali prilike da gledamo u Šavniku. Da smo taj slijed događaja pokušali smisliti, i u šali, vjerujem da nam ne bi pošlo za rukom da budemo toliko kreativni. Slijed događaja, ponašanje političkih subjekata, različitih državnih organa i izborni proces koji traje 19 mjeseci zaista nije lako smisliti. To je, nažalost, ono što ni teorijski nije moguće zamisliti jeste naša politička realnost.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ANA LALIĆ-HEGEDIŠ, PREDSJEDNICA NEZAVISNOG DRUŠTVA NOVINARA VOJVODINE: Hajka će se završiti kada Vučić opozove svoje poslušnike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podrška međunarodnih organizacija i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka na Dinka Gruhonjića i mene završi

 

 

MONITOR: U vrijeme vanrednog stanja usled pandemije kovida, bili ste uhapšeni zbog izvještavanja o situaciji u zdravstvenim ustanovama u Novom Sadu. Sada ste ponovo na žestokom udaru, na društvenim mrežama i preko SMS poruka…Čini se kao da ste na nekom mogućem spisku „dežurnih krivaca“?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Srpskim vlastima je uvek potrebna lista “dežurnih krivaca” kojom se skreće pažnja građana sa nepočinstava, nepodopština i političkih marifetluka vladajuće koalicije. S obzirom da svojim izveštavanjem godinama ukazujem na sistemsku korupciju, nepotizam, partijsko iživljavanje nad građanima, koketiranje sa nacionalizmom, na bahatost, siledžijstvo … a uz to radim u nezavisnim medijima koje Vučić otvoreno naziva “stranoplaćeničkim i izdajničkim”, moje ime je podvučeno na svim njihovim spiskovima za obračun. Za mene ništa novo, jer prezime moje porodice se već devedesetih našlo na jednom takvom opskurnom spisku. Tada ga je sastavljao četnički vojvoda, haški osuđenik i Vučićev politički otac Vojisalav Šešelj, za potrebe proterivanja Hrvata iz Srema. Danas, njegov najbolji radikalski đak samo nastavlja Šešeljevu misiju i viziju, a to je hegemonističko društvo podeljeno na “srpske patriote” i “izdajnike” , “ustaše” i “strane plaćenike”. A zna se šta takvima treba da se dogodi …

MONITOR: Identifikovano je nekoliko  osoba od onih koji su vam prijetili, neki su uhapšeni -pa pušteni u kućni pritvor…Može li ovo što je do sada urađeno na očuvanju vaše bezbjednosti, da spriječi dalje napade? Ili je za to važnija javna podrška-kolega, strukovnih udruženja-ovdašnjih i međunarodnih, EU predstavnika i dijela javnosti, koju ste vi i vaš kolega Dinko Gruhonjić, dobili?

LALIĆ-HEGEDIŠ: Koliko god su hapšenje osoba koje su nam pretile da će nam zaklati porodice, ubiti nas, silovati decu, lomiti kosti … za nas dobra vest, toliko istovremeno izazivaju potpuni kontraefekat u javnosti. Nakon svakog uhapšenog, salve nasilja i uvreda koje primamo se multiplikuju, jer značajan deo građana Srbije, koji se svakodnevno informišu isključivo preko režimskih medija, smatra da su ljudi koji nam prete neki novi srspki Obilići, a da smo Dinko i ja izdajnici koji zaslužuju da im se stane na kraj.

Podrška međunarodnih organizacija, ali i pritisci EU zvaničnika i stranih ambasada na srpsku vlast su jedini način da se ova krvločna hajka završi. A, završiće se onda kada Vučić opozove svoje trbuhozborce sa skupštinskih govornica, poslušnike, dodvorice i armiju botova koji su po njegovom nalogu i otpočeli ovaj pir nasilja i bezumlja.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Ogoljena borba za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar policije nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda

 

 

MONITOR: Ministar policije Danilo Šaranović tužio je Vladu Upravnom sudu zbog postavljenja v.d šefa Uprave policije za koje tvrdi da je bilo nezakonito. Kako vidite tu tužbu i njenu sudbinu pred Upravnim sudom?

RADULOVIĆ: Postupak određivanja v.d. direktora Uprave policije je bio nezakonit, ali je u tom nezakonitom postupku vrlo aktivno učestvovao i ministar unutrašnjih poslova. Tužbu gospodina Šaranovića vidim kao reakciju strane koja je poražena u besprizornoj borbi za kontrolom tog značajnog dijela bezbjednosnog sektora. Međutim, ono što je bitno jeste da ministar nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv akta u čijem je donošenju učestvovao, bez obzira na to kako je na sjednici Vlade glasao. Tužbu protiv ove odluke Vlade mogao bi podnijeti neko od kandidata koji nijesu izabrani. Prihvatanje tužbe ministra bio bi presedan u dosadašnjoj praksi Upravnog suda i zato očekujem da taj sud štiti interese zakonitosti, a ne partijske interese i neostvarene ambicije bilo kog člana Vlade.

MONITOR: Koliko su takve tužbe uobičajene?

RADULOVIĆ: Takve tužbe nijesu česte u praksi, ali dešavaju se slučajevi da tužbu podnese lice koje nema aktivnu legitimaciju. Obično takve tužbe podnose pravno neuka lica.

MONITOR: Kako vidite proces izbora vd šefa UP i šta je sve tokom tog izbora bilo nezakonito?

RADULOVIĆ: U procesu izbora v.d. direktora UP sve je bilo nezakonito. Na istoj sjednici kada je razriješen prethodni direktor policije Zoran Brđanin, Vlada je morala da odredi vršioca dužnosti na predlog ministra, kako je to propisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.Umjesto toga, Vlada i ministar su ušli u nezakonite improvizacije, počev od raspisivanja tzv. internog oglasa, pa do poligrafskog testiranja na inicijativu ministra koje je sprovođeno proizvoljno i na način koji je izazvao brojne sumnje. Ni javnost, a ni kandidati, ne znaju ko je i na osnovu čega odredio na koje okolnosti kandidati treba da se ispitaju na poligrafu, gdje će se sprovodi ispitivanje, kojim redosljedom, da li će svima biti postavljena ista pitanja i sl. Na kraju smo došli do čak apsurdne situacije da su strožiji uslovi i komplikovanija procedura za izbor v.d. direktora, nego za izbor direktora u punom mandatu.

MONITOR: Sporni izbor odigrava se u vrijeme dok se vlasti kunu u IBAR, odnosno dobijanje Izvještaja o privremenim mjerilima za poglavlja 23, 24, koja se tiču upravo vladavne prava. Koliko je Crna Gora daleko od vladavine prava?

RADULOVIĆ: Ovaj izbor je samo jedan od primjera koji pokazuje da živimo u ambijentu u kome je sve podređeno partijskim i ličnim interesima i pokušajima da se preuzme ili sačuva kontrola nad što većim dijelom sistema. Političke partije i njihovi lideri otvoreno pokazuju da ih javni interes ne zanima. Politička scena u Crnoj Gori uglavnom je podijeljena na dva dijela, od kojih bi jedan dio prodao Crnu Goru bez razmišljanja, a drugi dio bi je poklonio drugom. Pri tome i jedni i drugi državu i njene resurse doživljavaju kao plijen i koriste ih u ličnom i partijskom interesu. Istovremeno, brojne insititucije koje treba da obezbijede poštovanje pravnog poretka su nedovoljno funkcionalne. Kad svemu tome dodamo nepodnošljivo neznanje i veoma često i loše namjere kod političara i javnih funkcionera, onda je jasno koliko smo blizu ili daleko od društva vladavine prava.

MONITOR: Gdje je u tom smislu pravosuđe, i koliko smo daleko od njegovog reformisanja?

RAULOVIĆ: Nažalost, pravosuđe još uvijek nije ušlo u proces ozbiljnih i istinskih reformi. Vesna Medenica je ukupno 17 godina rukovodila pravosuđem na jedan autokratski način koji je favorizovao nestručne kadrove bez integriteta, a istovremeno sputavao profesionalce. Tri godine nakon njene ostavke i dvije godine od kada je ona uhapšena, sistem koji je ona sa saradnicima u pravosuđu kreirala i dalje je skoro netaknut. Možda je najbolji primjer za to upravo postupak koji se vodi protiv nje, gdje je suđenje do sada 15 puta odloženo i to na način koji pokazuje da je određenim akterima postupka i dalje dozvoljeno da se sa pravosuđem i državom izruguju jednako kako su to zajedno sa g-đom Medenicim radili dok je ona pravosuđem i formalno upravljala. Mislim da će tako biti sve dok se u cjelokupnom pravosuđu ne sprovede neka vrsta vetinga ili lustracije koja će pravosuđe očistiti od kadrova koji su ga doveli u stanje u kome se nalazi i koji sada sprječavaju početak ozbiljne reforme u pravosuđu. U fokusu tog procesa, pored odgovornosti, trabalo bi da bude ispitivanje zakonitosti porijekla imovine tih lica.

MONITOR: Šta su vlasti nakon pada DPS-a propustile da urade na reformisanju pravosuđa?

RADULOVIĆ: Osim izbora Glavnog specijalnog tužioca, teško da se može govoriti o pozitivnim potezima koje su vlasti nakon pada DPS-a preduzele na reformi pravosuđa. Prije se stekao utisak da su svi koji su vršili vlast željeli da u pravosuđu imaju nekoga ko će njima biti ono što je Medenica bila DPS-u. Od kada je DPS izgubio vlast, aktuelna Vlada je treća po redu. Niti jedna od tih Vlada nije uradila gotovo ništa da državnom tužilaštvu i pravosuđu uopšte poboljša uslove rada. Pozitivne stvari u pravosuđu prethodnih godina desile su se isključivo iz dva razloga. Prvi je izbor g-dina Novovića za Glavnog specijalnog tužioca, a drugi je dokazni materijal koji je Crnoj Gori stigao od strane Europola. To je u krajnjem dovelo i do procesiuranja g-đe Medenice, pa je logično i prirodno da ona i njeni saradnici čine sve da ospore i opstruiraju aktivnosti GST-a i materijal Europola. Ipak, zabrinjavajuće je da GST i pravosuđe nemaju adekvatnu i dovoljnu podršku od onih koji, bar deklarativno, ne pripadaju sistemu čiji značajan dio je bila g-đa Medenica. Izgleda da vladavina prava ne ide u prilog ni mnogima od njih.

MONITOR: Dok se u vladi dešava sukob oko bezbjednosnog sektora, na lokalnom nivou dešavaju se turblencije. Kako vidite slučajeve Andrijevica i Šavnik iz pravnog ugla?

RADULOVIĆ: Uvođenje tzv. prinudne uprave u Andrijevici od strane Vlade bilo je opravdano. Međutim, odluka Vlade da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik je sporna, isto kao što je sporna i odluka Skupštine opštine Šavnik da skrati mandat koji je prestao još 2022. godine. Nakon toga, sporna je bila i odluka Vlade da “povuče” odluku i kasnije opet da je objavi. Skupštini opštine kojoj je mandat istekao ne može se skratiti mandat, niti se može raspuštiti Skupština opštine kojoj je mandat istekao. Odluke o raspuštanju ili skraćenju mandata mogu se donijeti samo dok mandat traje. Primjeri Andrijevice i Šavnika potvrđuju da Crna Gora nema funkcionalne institucije koje treba da obezbijede poštovanje zakona, odnosno u tim slučajevima održavanje sjednice Skupštine opštine i održavanje lokalnih izbora.

Mislim da je dobra odluka predsjednika Milatovića da ne raspiše izbore u opštini Šavnik jer izborni proces po ranijoj odluci o raspisivanju izbora je tamo u toku, odnosno nije okončan. Pravni izlaz iz takve situacije je u tome da institucije obezbijede da se okončaju već raspisani lokalni izbori jer je to obaveza države i njenih institucija. Nažalost, na djelu imamo ogoljenu borbu za vlast koja, u nedostatku funkcionalnih institucija, ima prednost u odnosu na pravni izlaz i poštovanje zakona.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo