Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, PREDSJEDNIK POKRETA ZA PROMJENE: Novi DPS-ov blic krig

Objavljeno prije

na

  MONITOR: Povodom otvaranja pregovora Crne Gore sa EU rekli ste da je opozicija dobila jakog saveznika. Šta pod tim podrazumijevate?
MEDOJEVIĆ: U EU postoje uticajne članice, kao što su Holandija, Francuska, Švedska koje smatraju da vlast u Crnoj Gori nije ispunila uslove u vezi sa rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i da nije zaslužila da otvori pregovore. Opozicija je lobiranjem uspjela da uvjeri naše partnere u EU da je nepohodno što prije otvoriti pregovore, ali sa posebnim fokusom na veze vlasti i organizovanog kriminala i na reforme u policiji, ANB-u, tužilaštvu i pravosuđu. Pod uticajem opozicije, EU je za Crnu Goru pripremila novi pristup pregovorima: da se pregovori otvore sa poglavljima 23 i 24 i da EK pripremi akcioni plan, bez prevelikih konsultacija sa Vladom. Uključivanje EUROPOLA u pregovore pokazuje koliko je EU svjesna razmjera kriminala u Crnoj Gori, njegove političke pozadine. To je potvrda ispravnosti insistiranja PzP da je srastanje djelova institucija i organizovanog kriminala najveći problem Crne Gore. Svaki naredni korak u pregovorima predstavljaće smanjivanje uticaja režima i veći prostor slobodama i reformama. To povećava šanse opoziciji da se izbori sa promjene.

MONITOR: Ima li PZP konkretne planove kako da se iskoriste pregovori za efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori?
MEDOJEVIĆ: PzP ima vrlo razvijenu saradnju sa velikim brojem vladinih, parlamentarnih i nevladinih institucija u EU. Godinama informišemo naše partnere o korupciji i organizovanom kriminalu. NVO Grupa za promjene je 2003. objavila strategiju borbe protiv korupcije koja se zasniva na tzv. ,,ostrvima integriteta” i ,,nultom tolernacijom” prema korupciji. Mi smo još kao NVO radili sa renomiranim međunarodnim ekspertima na izradi modela zakona o konfliktu interesa, javnim nabavkama, parlamentarnoj istrazi, slobodnom pristupu informacijama. Bezbjednosne službe u EU i SAD godinama prikupljaju podatke i dokaze o djelovanju narko kartela iz Crne Gore i tu nema nepoznanica. U Srbiji, Italiji i Hrvatskoj vode se sudski postupci protiv mafijaša iz Crne Gore i naše bezbjednosne službe, tužilaštvo i sudovi biće od jeseni pod strahovitim pritiskom iz EU da otvore konkretne slučajeve i okončaju ih brzo i efikasno.

MONITOR: Zašto se vlast odlučila na jesenje parlamentarne, a vjerovatno i predsjedničke izbore?
MEDOJEVIĆ: Nakon kratkotrajne euforije zbog dobijanja datuma pregovora, vlast se naglo utišala. Kada su čuli da EUROPOL priprema specijalni izvještaj o stanju organizovanog kriminala u Crnoj Gori i da će od tog izvještaja zavisiti otvaranje pregovora za poglavlja 23 i 24, režim je uhvatila panika. Predsjednik Vujanović ne pokazuje spremnost da skrati sebi mandat i tako omogući istovremeno održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Đukanović je dobio jasan odgovor od strane SAD i EU da nijesu za njegov povratak na državne funkcije. Krivokapić ubjeđuje najbliže saradnike da je bolje da izađu iz koalicije tako što će na izbore izaći samostalno, jer zna šta ih čeka u toku pregovora ako ostanu sa političkim krilom mafije u koaliciji. Političke prilike smanjuju prostor DPS-u za manipulacije, raspirivanje podjela i širenje strahova od opozicije. Plan novog blic kriga od strane DPS-a ne ide tako jednostavno.

MONITOR: Mislite da Đukanović nema šansi da se vrati na neku državnu funkciju?
MEDOJEVIĆ: Đukanović dobro zna ono što je i opoziciji rečeno sa najrelevantnijih mjesta svjetske politike. Njegovo vrijeme je prošlo, rok upotrebe istekao. Ne postoji više nijedan politički i geostrategijski razlog da bi neko želio političara takvog profila i hipoteka na čelu vlade ili države.

MONITOR: Da li vlast žuri sa izborima i zbog toga da preduhitri procesuiranje aktera brojnih afera?
MEDOJEVIĆ: Otvaranje konkretnih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije visokog profila je neminovno.

MONITOR: Koji su uslovi da predstojeći izbori budu fer?
MEDOJEVIĆ: Nakon 67 godina jednopartijske vladavine teško je govoriti o demokratskim izborima. Prvi takvi izbori biće oni koje će organizovati vlada koja smijeni DPS. To ne znači da opozicija treba da sjedi i čeka da joj neko drugi obezbijedi elementarne uslove za izbore. Usvajanjem izbornog zakona napravljen je određeni napredak, ali treba obezbijediti kontrolu biračkih spiskova, tokova novca i nadzor nad zakonskim normama koje zabranjuju zloupotrebe državnih funkcija, resursa i fondova u toku kampanje. Politički angažman ANB, policije i kriminala nemoguće je spriječiti dok ne dođemo na vlast.

MONITOR: Često se govori da je jedina mogućnost za demokratske promjene da uslove za izbore pripremi prelazna vlada.
MEDOJEVIĆ: Formiranje prelazne vlade je dio programa PzP od osnivanja. To je jedan od uspješnih modela za mirnu, demokratsku transformaciju vlasti, ali za njeno formiranje nepohodno je da dođe ili do smjene totalitarnog režima ili da sam režim inicira društveni dijalog koji bi doveo do nacionalnog konsenzusa o mjerama i politikama koje treba realizovati za temeljne promjene sistema. Za sada ne postoji nijedan od ova dva neophodna uslova.

MONITOR: Da li postoji kredibilna alternativa vlasti?
MEDOJEVIĆ: U Crnoj Gori je od 1990. postojala kvalitetna alternativa režimu, ali su bezbjednosne službe i režim zloupotrebljavali poluge vlasti da tu alternativu razbiju, smanje njen značaj ili da je uvuku u vlast. Formiranjem demokratskog fronta doći će do artikulisanja demkratske, programske i kredibilne alterantive režimu. Tu je već kao politička i demokratska činjenica i Građanski front, slobodni mediji, a sazrela je i svijest da je nepohodno staviti tačku na crnogorsko-srpske podjele i da je došlo vrijeme da zajedno gradimo novu Crnu Goru kao demokratsku, pravnu državu, zajedničku kuću za sve. Odnos EU i SAD prema režimu i opoziciji je bitno drugačiji. U korist opozicije i demokratskih antirežimskih snaga, naravno. Opozicija ima pripremljen ozbiljan projekat objedinjivanja svih opozicionih snaga.

MONITOR: Da li je propala ideja o bojkotu izbora?
MEDOJEVIĆ: Ideja o bojkotu je opet ideja PzP, koji je to pokazao na izborima u Cetinju i Mojkovcu. Tada smo se i uvjerili da bojkot ima smisla samo ako ga podrže sve opozicione stranke. SNP je razbio našu ideju bojkota lokalnih izbora i tada nam je bilo jasno da SNP, ipak, više vodi računa o svojim partijskim interesima nego o promjena u Crnoj Gori. To se potvrdilo i ovih dana, kada je lider parlamentarne frakcije SNP Damjanović jasno iskazao protivljenje bojkotu i za samostalni izlazak ove stranke na izbore.

MONITOR: Đukanović je otvorio vrata za koaliciju sa DPS-om. Ko će od opozicionih stranka kroz njih ući?
MEDOJEVIĆ: To su očajnički pokušaji diktatora na odlasku da igra na čuvenu crtu crnogorskog mentaliteta – strast prema moći. Možda se neka od opozicionih stranaka i navuče na taj mamac. Svima u Crnoj Gori je jasno na koga nije misilio i koga doživljava kao najvećeg političkog neprijatelja. Ponosan sam zbog toga.

MONITOR: Koji je najveći doprinos građanskih protesta ?
MEDOJEVIĆ: Ti protesti su oslobodili građane straha od režima. Organizatori su uspjeli da prevaziđu podjele, ne uprljaju proteste sa strankama i da pošalju jasnu političku poruku Vrijeme je za promjene. Organizatori protesta i građani koji su učestvovali su poslali signal međunarodnoj zajednici da je stanje u zemlji loše, da je vlast korumpirana i povezana sa mafijom, da siromaštvo i nepravda rastu i da narod hoće promjene. Sada nas i naši partneri u EU i SAD mnogo bolje razumiju kada mi iznosimo slične ocjene. Građanski front je, takođe, sjajna ideja. Nepohodna je minimalna koordinacija, međusobno poštovanje, dobra volja i svijest da učestvujemo u činu od najvećeg značaja za budućnost naše države.

Enigma Roćen

MONITOR: Je li i za Vas iznenađenje ostavka ministra Roćena?
MEDOJEVIĆ: Ostavka ključnog čovjeka od povjerenja Mila Đukanovića, veliko je iznenađenje. Poznajući njegovu opsjednutost vlašću i nezajažljivom željom za kontrolom bezbjednosnih službi, medija, povezanosti sa kriminalnim švercerskim strukturama, teško je povjerovati da je tek tako odlučio da ode u penziju. Ili je protekle nedjelje sa neke od adresa u inostranstvu, koja se ne odbija, dobio poruku da mora da podnese ostavku, ili je zajedno sa Đukanovićem pripremio neki plan za zavaravanje EU i SAD, koje su prema njemu imale vrlo negativan odnos. Njegov su odlazak munjevito pozdravili predstvanici SAD i Njemačke. To govori kakav je kredibilitet imao kao ministar kod najvažnijih svjetskih sila. Ako je dao ostavku zbog pritiska spolja, onda je to veliki udarac za Đukanovića i najava njegovog sličnog povlačenja. Ako se radi o novom planu za prevaru međunarodne zajednice, onda je to potez davljenika koji se hvata za slamku.

Monstruozna baza podataka

MONITOR: Afera kupovine ličnih karata u Herceg Novom dobila je sudski epilog. S tim u vezi rekli ste da se DPS-ova baza podataka o njegovim biračima ažurira i na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. O čemu se radi?
MEDOJEVIĆ: Presudu Osnovnog suda u Herceg Novom protiv aktivista DPS-a koji su kupovali lične karte za lokalne izbore doživljavam kao pozitivan znak postojanja života u crnogorskom pravosuđu. Kupovina ličnih karata je djelo organizovane grupe funkcionera DPS-a koja ima sve elemente organizovanog kriminala. PzP raspolaže pouzdanim informacijama da DPS u okviru projekta ,,Sigurni glas” vodi i ažurira monstruoznu bazu podataka sa nezakonito prikupljenim podacima o biračima DPS-a, koja se puni uz podršku ANB i mreže doušnika, paralelnih službi, ali i nekih baza podataka državnih organa, sudova, policije, socijalnih službi… Glavni koordinator nelegalnog prikupljanja podataka o biračima DPS-a je Nada Martinović, šef računovodstva na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radi se o teškom krivičnom djelu, koje će, kada se prezentira javno, uzburkati evropsku javnost. Ovakve mjere nadzora nad građanima nijesu sprovodili ni Štazi, ni Sekuritatea, ni Sigurimi…

 

Straža mafijaškog režima

MONITOR: Pojedine stranke i mediji našli su se na udaru režima i prebjega iz nekadašnjeg antiratnog pokerta samo zato što su kritični prema režimu Mila Đukanovića. Kako to objašnjavate?
MEDOJEVIĆ: Kao Crnogoracu, suverenisti i borcu protiv ratno-huškačke politike 90-ih, teško mi padaju neutemljene optužbe nekadašnjih saboraca koji su za manje ili veće privilegije pristali da budu počasna straža mafijaškog režima. Ali jedno sam naučio za sve ove godine borbe za demokratiju: istina, pravda, hrabrost, upornost i ljubav prema istinskoj, čistoj Crnoj Gori će pobijediti. I to uskoro.

 

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, ORGANIZACIJA KOD: Samo bjesomučna borba za moć

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izdijeljena, posvađana i bez jasne ideje kako pokrenuti temeljne reforme, i korak dalje, kako izvući zemlju recimo iz problema da naše stanovništvo stari, da ulazimo u zonu bijele kuge, da postajemo odredište nekvalifikovane i niskoplaćene radne snage… nova većina razumije da je glavni problem odgovor na pitanje ko će biti ,,DPS poslije DPS-a”.

 

MONITOR:  Demokratski front najavio je bojkot parlamenta i svih Vladinih zakona, ukoliko u Vladu  ne uđe lider DF-a Andrija Mandić. Kako vidite taj zahtjev?

PERIĆ: Ukoliko nova vlast želi da bude operativna, ona mora pronaći put uzajamnog uvažavanja. Niti je uvažavanje da nekoga unaprijed proglasite nepoželjnim za ministarske pozicije bez obzira na procenat koji osvoji na izborima, niti je od onog ko osvoji najviše glasova u novoj vlasti korektno da insistiranjem nametanja svojih političkih ciljeva doslovno uništava subjekt koji treba da obezbijedi većinu. Da ne govorimo koje su refleksije takve pozicije na cijelu zajednicu. U tom kontekstu valja demistifikovati određenje u odnosu na državu. Ako uzmemo jednu od najneutralnijih definicija da je država skup procedura koji nam omogućava da funkcionišemo kao zajednica, onda svi treba da prihvate da će poštovati te procedure i da će činiti što i koliko mogu da se društvo nepoštovanjem tih procedura ne bi dezintegrisalo. Bez toga je doslovno nemoguće, ne samo formirati djelotvornu većinu, već i funkcionisati uopšte.

Nama fali plan i dogovor na mnogim poljima, a posebno u politici. Političari bi trebalo da rješavaju probleme, da razumiju značaj kompromisa i da podnose odgovornost. Nažalost, ovo ostaje samo lijepa želja – u praksi je to bjesomučna borba za moć uz pomoć koje onda želite da raspolažete resursima svih nas.

Sve političke partije rasporedile su  svoje ljude u javnim preduzećima na čelnim pozicijama i ,,po dubini” uveliko kadriraju. Tu vidimo da onamo gdje imaju zajedničke interese partije se bez većih problema dogovaraju – bez obzira da li je to u interesu građana ili ne. Razumijem da mnogi ljudi zbog političke pripadnosti nisu mogli da se zaposle i/ili napreduju, ali taj problem se mora rješavati time što će se prvo procesuirati svi oni koji su radili nezakonito u prethodnom periodu i tako što ćete kadrirati najkvalitetnije, a ne ,,najzaslužnije” ljude.

MONITOR: Da li pregovori parlamentarne većine vode izborima ili će se nastaviti sa krizama, uslovljavanjima i pregovorima?

PERIĆ: Nije bilo teško predvidjeti da će se tokom pregovora nastaviti uzajamne optužbe unutar vlasti. Činjenica je da svaka od koalicija ima svoj ucjenjivački kapital, ali bojim se da će stalnim naglašavanjem te pozicije građani postajati taoci te političke realnosti. Ko će biti vještiji, a čija će procjena biti loša je nešto što razumijem da zanima stranke, ali šta to znači iz perspektive propuštanja prilike realizacije suštinskih promjena koju su sami akteri nazvali istorijskom i koja zaista ima taj potencijal?

Da li su razjašnjenje ovog rebusa izbori? Oni jesu opcija, ali ne vjerujem da je ijedan subjekt spreman za njih, a još manje da je siguran da bi mogao da politički kapitalizuje to što bi ih izazvao – tako da ne očekujem izbore u najmanje narednih pola godine.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

STAŠA ZAJOVIĆ, KOORDINATORKA ŽENA U CRNOM: Moramo pogledati lice prošlosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Srbiji nikada nije postojao konsenzus oko odgovornosti za rat i ratne zločine ni na nivou države ni na nivou društva, pa čak ni civilnog društva. To je, za mene, zagrljaj smrti u ovoj zemlji

 

MONITOR: Prošlo je trideset godina od osnivanja Žena u crnom. Šta je urađeno, u čemu se uspjelo, a u čemu nije?

ZAJOVIĆ: Najvažnija je činjenica da smo mi dosledne i istrajne, da se nismo prilagođavale nikakvim projektnim ni nacionalnim zahtjevima, nikakvim konsenzusima niti modama – nego smo se prilagođavale našim moralnim, etičkim i političkim  principima. Pada mi na pamet Atena Atanasiu, naučnica koja nas je proučavala i koja kaže da je hrabrost istrajnost i odlučnost, bez obzira na neizvesnosti, bez obzira na rizike i često veoma visok stupanj straha. To je jedno opstajanje bez oslonca, bez oslonaca na neke poznate modele. Imale smo puno uzora, ali mi smo se kretale, kako kaže Hana Arent, „bez gelendera“. Imale smo prethodnice, iz NOB-a, ali i iz globalnog, antifašističkog i antimilitarističkog pokreta. Mi smo ipak smatrale da bi trebalo da napravimo svoje prakse i da se u našim teorijama oslanjamo na kontekst koji nas okružuje. Da sve što radimo izranja iz tog konteksta u kojem živimo. Naravno da pozajmljujemo znanja.

Imale smo preko 2500 uličnih akcija, bez obzira na užasne probleme koji su najviše proizlazili iz toga što smo se fokusirale i nikada nismo odustale od pitanja odgovornosti za rat i ratne zločine 90-ih. Otuda svi naši najveći problemi. Proizvele smo potpuno nove prakse jer u vezi sa tranzicionom pravdom nismo imale nikakve modele. To su prakse koje zagovaraju feministički pristup pravdi, kao što je posećivanje mesta zločina počinjenih u naše ime. To je potpuno nova vrsta politike. Zahvaljući tim praksama i doslednosti, mi smo mogle da okupimo žene žrtve iz svih zemalja bivše Jugoslavije u Ženski sud. Mislim da neću biti pretenciozna ako kažem da to nije niko drugi uspeo, jer su one iz zajednice žrtava tražile da mi kontrolišemo taj proces. To nije bilo zato što smo mi visokoprofesionalne, već zbog izgrađenog ogromnog povjerenja. Šest godina smo stajale na Trgu republike tokom ratova.To je nova paradigma mirovnog prisustva u javnosti na Trgu koji je simbol najgorih nacionalističkih narativa, a ti ga preokrećeš u mesto saosećanja sa onima koji su proglašeni nepodobnima, neprijateljima, sa onima koji su subverzivni. To su žrtve različitih etničkih predznaka. Mi smo i u takvim okolnostima napravile pluralitet javnosti, regovale smo ne samo na kontekst zla već smo i proizvodile jednu drugačiju javnost. To smo radile zajedno sa umetničkim kolektivima, stvarajući subverzivno sećanje, subverzivno pamćenje, dugačiju memoralizaciju. I kako kažu u grupi Škart „One su pokretne uznemiriteljke“. To je odluka da neprekidno uznemiravaš kako državu tako i društvo i da podsećaš da je grad Beograd odavno prestao da bude grad. Mi ih ometamo u mitomaniji, u kontroli nad nacionalnim telima. Ovaj grad i ova zemlja samo žele da kontrolišu nacionalna tela i mi smo im na Trgu republike to oduzele. I kako kaže meni blizak teoretičar Malford: grad je samo organ pamćenja. A grad koji to briše i negira, to nije grad to je samo konglomerat zgrada i fizičkih bića. Uglavnom su to tela nacije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVANA MARINIĆ KRAGIĆ, REDITELJKA: Pravo na ljubav

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će neko živjeti svoj život je isključivo osobna odluka, bez uplitanja politike u privatnost, nametanja ili lažnog moraliziranja

 

Film Nun of your business u režiji Ivane Marinić Kragić dobio je nagradu Maslačak za najbolji film u regionalnoj selekciji na nedavno završenom Underhillfestu. Ivana Marinić Kragić je takođe koscenaristkinja, direktorica fotografije i producentkinja projekta Nun of Your Business. Film je prikazan u okviru programa U fokusu, a rediteljka je bila gošća festivala. Podgorička publika je bila veoma zainteresovana da pogleda film o životnoj priči dvije časne sestre koje su se upoznale u samostanu i zaljubile. Nakon što su zajedno donijele najtežu odluku u životu, jedna za drugom odlaze iz samostana u kojem su u izolaciji proživjele godine ne uvijek idiličnog života.

MONITOR:  Kakvo iskustvo nosite iz Podgorice i UnderhillFesta i koliko Vam je prijalo da budete na festivalu koji se održava uživo, pred publikom i gostima – autorima filma, jer smo svjedoci sve većeg broja online festivala zbog pandemije i to u cijelom svijetu?

MARINIĆ KRAGIĆ: Imam same riječi hvale. Za mene gostovanje na UnderhillFestu ove godine je ujedno bio i moji prvi izlet u Crnu Goru. Divno iskustvo, čemu je prvenstveno zaslužan i odličan tim UnderhillFest-a koji se maksimalno potrudio na gostoprimstvu. S druge strane bila mi je velika čast sudjelovati sa svojim filmom u programu vrlo zanimljive i kvalitetne selekcije filmova. Iskreno se veselim idućem susretu.

MONITOR: Žiri 12. UnderhillFesta je bio jednoglasan i istakao da inovativnim, svježim i modernim rediteljskim postupkom, sve vrijeme publiku milujete i nježno navodite na smijeh tamo gdje je u pitanju najdublja emotivna drama kroz koju su junakinje prolazile zajedno sa Vama.

MARINIĆ KRAGIĆ: Lijep je osjećaj kad dobiješ priznanje struke za svog dugogodišnji rad, a pogotovo kad se to dogodi na festivalu kao što je UnderhillFest. Sjećam se svoje prve nagrade koja je došla od publike na ZagrebDox Festivalu u listopadu 2020, gdje je film ujedno imao i svoju svjetsku premijeru. Bila sam jako napeta, nisam bila sigurna kako će publika prihvatiti film, a najmanje sam se nadala nagradi. Nakon premijerne projekcije uzbuđenje je bilo toliko intenzivno da mi je trebalo tri dana da dođem k sebi.

MONITOR: U filmu “Nun of Your Business” pratimo priču o časnim sestrama i njihovoj potrazi za Bogom, kroz koju one pronalaze ljubav i jedna drugu. Kako i kada ste čuli za njihovu priču i kako ste upoznali Maritu i Fani?

MARINIĆ KRAGIĆ: Tijekom jednog ljetovanja na Korčuli upoznala sam Maritu. Bile smo igrom slučaju u istom društvu. Toga dana sam se pobliže i upoznala s njezinom pričom, pa iako me priča instant zaintrigirala, prošlo je godinu dana kada sam se usudila pitati o mogućnosti snimanja filma. Marita je bila dosta otvorena prema mojoj ideji, ali ni ona ni Fani nisu još bile spremne izaći u javnost sa punim identitetima. Od izlaska iz samostana i outanja obiteljima prošlo je malo vremena, stoga im je trebalo da se prilagode novim okolnostima. Kako je taj proces u njima sazrijevao tako je i odluka da priču podijele s drugima ojačala.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo