Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, PREDSJEDNIK POKRETA ZA PROMJENE: Novi DPS-ov blic krig

Objavljeno prije

na

  MONITOR: Povodom otvaranja pregovora Crne Gore sa EU rekli ste da je opozicija dobila jakog saveznika. Šta pod tim podrazumijevate?
MEDOJEVIĆ: U EU postoje uticajne članice, kao što su Holandija, Francuska, Švedska koje smatraju da vlast u Crnoj Gori nije ispunila uslove u vezi sa rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i da nije zaslužila da otvori pregovore. Opozicija je lobiranjem uspjela da uvjeri naše partnere u EU da je nepohodno što prije otvoriti pregovore, ali sa posebnim fokusom na veze vlasti i organizovanog kriminala i na reforme u policiji, ANB-u, tužilaštvu i pravosuđu. Pod uticajem opozicije, EU je za Crnu Goru pripremila novi pristup pregovorima: da se pregovori otvore sa poglavljima 23 i 24 i da EK pripremi akcioni plan, bez prevelikih konsultacija sa Vladom. Uključivanje EUROPOLA u pregovore pokazuje koliko je EU svjesna razmjera kriminala u Crnoj Gori, njegove političke pozadine. To je potvrda ispravnosti insistiranja PzP da je srastanje djelova institucija i organizovanog kriminala najveći problem Crne Gore. Svaki naredni korak u pregovorima predstavljaće smanjivanje uticaja režima i veći prostor slobodama i reformama. To povećava šanse opoziciji da se izbori sa promjene.

MONITOR: Ima li PZP konkretne planove kako da se iskoriste pregovori za efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori?
MEDOJEVIĆ: PzP ima vrlo razvijenu saradnju sa velikim brojem vladinih, parlamentarnih i nevladinih institucija u EU. Godinama informišemo naše partnere o korupciji i organizovanom kriminalu. NVO Grupa za promjene je 2003. objavila strategiju borbe protiv korupcije koja se zasniva na tzv. ,,ostrvima integriteta” i ,,nultom tolernacijom” prema korupciji. Mi smo još kao NVO radili sa renomiranim međunarodnim ekspertima na izradi modela zakona o konfliktu interesa, javnim nabavkama, parlamentarnoj istrazi, slobodnom pristupu informacijama. Bezbjednosne službe u EU i SAD godinama prikupljaju podatke i dokaze o djelovanju narko kartela iz Crne Gore i tu nema nepoznanica. U Srbiji, Italiji i Hrvatskoj vode se sudski postupci protiv mafijaša iz Crne Gore i naše bezbjednosne službe, tužilaštvo i sudovi biće od jeseni pod strahovitim pritiskom iz EU da otvore konkretne slučajeve i okončaju ih brzo i efikasno.

MONITOR: Zašto se vlast odlučila na jesenje parlamentarne, a vjerovatno i predsjedničke izbore?
MEDOJEVIĆ: Nakon kratkotrajne euforije zbog dobijanja datuma pregovora, vlast se naglo utišala. Kada su čuli da EUROPOL priprema specijalni izvještaj o stanju organizovanog kriminala u Crnoj Gori i da će od tog izvještaja zavisiti otvaranje pregovora za poglavlja 23 i 24, režim je uhvatila panika. Predsjednik Vujanović ne pokazuje spremnost da skrati sebi mandat i tako omogući istovremeno održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Đukanović je dobio jasan odgovor od strane SAD i EU da nijesu za njegov povratak na državne funkcije. Krivokapić ubjeđuje najbliže saradnike da je bolje da izađu iz koalicije tako što će na izbore izaći samostalno, jer zna šta ih čeka u toku pregovora ako ostanu sa političkim krilom mafije u koaliciji. Političke prilike smanjuju prostor DPS-u za manipulacije, raspirivanje podjela i širenje strahova od opozicije. Plan novog blic kriga od strane DPS-a ne ide tako jednostavno.

MONITOR: Mislite da Đukanović nema šansi da se vrati na neku državnu funkciju?
MEDOJEVIĆ: Đukanović dobro zna ono što je i opoziciji rečeno sa najrelevantnijih mjesta svjetske politike. Njegovo vrijeme je prošlo, rok upotrebe istekao. Ne postoji više nijedan politički i geostrategijski razlog da bi neko želio političara takvog profila i hipoteka na čelu vlade ili države.

MONITOR: Da li vlast žuri sa izborima i zbog toga da preduhitri procesuiranje aktera brojnih afera?
MEDOJEVIĆ: Otvaranje konkretnih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije visokog profila je neminovno.

MONITOR: Koji su uslovi da predstojeći izbori budu fer?
MEDOJEVIĆ: Nakon 67 godina jednopartijske vladavine teško je govoriti o demokratskim izborima. Prvi takvi izbori biće oni koje će organizovati vlada koja smijeni DPS. To ne znači da opozicija treba da sjedi i čeka da joj neko drugi obezbijedi elementarne uslove za izbore. Usvajanjem izbornog zakona napravljen je određeni napredak, ali treba obezbijediti kontrolu biračkih spiskova, tokova novca i nadzor nad zakonskim normama koje zabranjuju zloupotrebe državnih funkcija, resursa i fondova u toku kampanje. Politički angažman ANB, policije i kriminala nemoguće je spriječiti dok ne dođemo na vlast.

MONITOR: Često se govori da je jedina mogućnost za demokratske promjene da uslove za izbore pripremi prelazna vlada.
MEDOJEVIĆ: Formiranje prelazne vlade je dio programa PzP od osnivanja. To je jedan od uspješnih modela za mirnu, demokratsku transformaciju vlasti, ali za njeno formiranje nepohodno je da dođe ili do smjene totalitarnog režima ili da sam režim inicira društveni dijalog koji bi doveo do nacionalnog konsenzusa o mjerama i politikama koje treba realizovati za temeljne promjene sistema. Za sada ne postoji nijedan od ova dva neophodna uslova.

MONITOR: Da li postoji kredibilna alternativa vlasti?
MEDOJEVIĆ: U Crnoj Gori je od 1990. postojala kvalitetna alternativa režimu, ali su bezbjednosne službe i režim zloupotrebljavali poluge vlasti da tu alternativu razbiju, smanje njen značaj ili da je uvuku u vlast. Formiranjem demokratskog fronta doći će do artikulisanja demkratske, programske i kredibilne alterantive režimu. Tu je već kao politička i demokratska činjenica i Građanski front, slobodni mediji, a sazrela je i svijest da je nepohodno staviti tačku na crnogorsko-srpske podjele i da je došlo vrijeme da zajedno gradimo novu Crnu Goru kao demokratsku, pravnu državu, zajedničku kuću za sve. Odnos EU i SAD prema režimu i opoziciji je bitno drugačiji. U korist opozicije i demokratskih antirežimskih snaga, naravno. Opozicija ima pripremljen ozbiljan projekat objedinjivanja svih opozicionih snaga.

MONITOR: Da li je propala ideja o bojkotu izbora?
MEDOJEVIĆ: Ideja o bojkotu je opet ideja PzP, koji je to pokazao na izborima u Cetinju i Mojkovcu. Tada smo se i uvjerili da bojkot ima smisla samo ako ga podrže sve opozicione stranke. SNP je razbio našu ideju bojkota lokalnih izbora i tada nam je bilo jasno da SNP, ipak, više vodi računa o svojim partijskim interesima nego o promjena u Crnoj Gori. To se potvrdilo i ovih dana, kada je lider parlamentarne frakcije SNP Damjanović jasno iskazao protivljenje bojkotu i za samostalni izlazak ove stranke na izbore.

MONITOR: Đukanović je otvorio vrata za koaliciju sa DPS-om. Ko će od opozicionih stranka kroz njih ući?
MEDOJEVIĆ: To su očajnički pokušaji diktatora na odlasku da igra na čuvenu crtu crnogorskog mentaliteta – strast prema moći. Možda se neka od opozicionih stranaka i navuče na taj mamac. Svima u Crnoj Gori je jasno na koga nije misilio i koga doživljava kao najvećeg političkog neprijatelja. Ponosan sam zbog toga.

MONITOR: Koji je najveći doprinos građanskih protesta ?
MEDOJEVIĆ: Ti protesti su oslobodili građane straha od režima. Organizatori su uspjeli da prevaziđu podjele, ne uprljaju proteste sa strankama i da pošalju jasnu političku poruku Vrijeme je za promjene. Organizatori protesta i građani koji su učestvovali su poslali signal međunarodnoj zajednici da je stanje u zemlji loše, da je vlast korumpirana i povezana sa mafijom, da siromaštvo i nepravda rastu i da narod hoće promjene. Sada nas i naši partneri u EU i SAD mnogo bolje razumiju kada mi iznosimo slične ocjene. Građanski front je, takođe, sjajna ideja. Nepohodna je minimalna koordinacija, međusobno poštovanje, dobra volja i svijest da učestvujemo u činu od najvećeg značaja za budućnost naše države.

Enigma Roćen

MONITOR: Je li i za Vas iznenađenje ostavka ministra Roćena?
MEDOJEVIĆ: Ostavka ključnog čovjeka od povjerenja Mila Đukanovića, veliko je iznenađenje. Poznajući njegovu opsjednutost vlašću i nezajažljivom željom za kontrolom bezbjednosnih službi, medija, povezanosti sa kriminalnim švercerskim strukturama, teško je povjerovati da je tek tako odlučio da ode u penziju. Ili je protekle nedjelje sa neke od adresa u inostranstvu, koja se ne odbija, dobio poruku da mora da podnese ostavku, ili je zajedno sa Đukanovićem pripremio neki plan za zavaravanje EU i SAD, koje su prema njemu imale vrlo negativan odnos. Njegov su odlazak munjevito pozdravili predstvanici SAD i Njemačke. To govori kakav je kredibilitet imao kao ministar kod najvažnijih svjetskih sila. Ako je dao ostavku zbog pritiska spolja, onda je to veliki udarac za Đukanovića i najava njegovog sličnog povlačenja. Ako se radi o novom planu za prevaru međunarodne zajednice, onda je to potez davljenika koji se hvata za slamku.

Monstruozna baza podataka

MONITOR: Afera kupovine ličnih karata u Herceg Novom dobila je sudski epilog. S tim u vezi rekli ste da se DPS-ova baza podataka o njegovim biračima ažurira i na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. O čemu se radi?
MEDOJEVIĆ: Presudu Osnovnog suda u Herceg Novom protiv aktivista DPS-a koji su kupovali lične karte za lokalne izbore doživljavam kao pozitivan znak postojanja života u crnogorskom pravosuđu. Kupovina ličnih karata je djelo organizovane grupe funkcionera DPS-a koja ima sve elemente organizovanog kriminala. PzP raspolaže pouzdanim informacijama da DPS u okviru projekta ,,Sigurni glas” vodi i ažurira monstruoznu bazu podataka sa nezakonito prikupljenim podacima o biračima DPS-a, koja se puni uz podršku ANB i mreže doušnika, paralelnih službi, ali i nekih baza podataka državnih organa, sudova, policije, socijalnih službi… Glavni koordinator nelegalnog prikupljanja podataka o biračima DPS-a je Nada Martinović, šef računovodstva na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radi se o teškom krivičnom djelu, koje će, kada se prezentira javno, uzburkati evropsku javnost. Ovakve mjere nadzora nad građanima nijesu sprovodili ni Štazi, ni Sekuritatea, ni Sigurimi…

 

Straža mafijaškog režima

MONITOR: Pojedine stranke i mediji našli su se na udaru režima i prebjega iz nekadašnjeg antiratnog pokerta samo zato što su kritični prema režimu Mila Đukanovića. Kako to objašnjavate?
MEDOJEVIĆ: Kao Crnogoracu, suverenisti i borcu protiv ratno-huškačke politike 90-ih, teško mi padaju neutemljene optužbe nekadašnjih saboraca koji su za manje ili veće privilegije pristali da budu počasna straža mafijaškog režima. Ali jedno sam naučio za sve ove godine borbe za demokratiju: istina, pravda, hrabrost, upornost i ljubav prema istinskoj, čistoj Crnoj Gori će pobijediti. I to uskoro.

 

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

SONJA DRAGOVIĆ, ISTRAŽIVAČICA IZ OBLASTI URBANIZMA NA UNIVERZITETSKOM INSTITUTU LISABON I ČLANICA GRUPE KANA: Temeljno nerazumijevanje planiranja prostora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mi – čitavo društvo – godinama pokušavamo da se snađemo u sistemu planiranja prostora određenom kombinacijom starih planova koji su i dalje na snazi, i novih propisa koji su neproduktivni, ako ne i sasvim beskorisni

 

MONITOR: Vidite li naznake da nova vlast ima volju da poboljša prostorno planiranje i da spriječi dalji urbanistički i graditeljski haos u Podgorici i na Primorju?

DRAGOVIĆ: Nosimo se sa temeljnim nerazumijevanjem problema u prostornom planiranju od strane nadležnih za ovu oblast. Uzmimo za primjer to što se dešava, ili bolje rečeno ne dešava, sa zakonskim okvirom. Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. je i dalje na snazi, iako je poguban za održiv i ujednačen prostorni razvoj Crne Gore;  o predlogu za izmjene opet treba da raspravljamo usred ljeta – kažem opet, jer je tako bilo i prošle godine, kada je ovaj Zakon posljednji put izmijenjen. Evidentan je nedostatak shvatanja važnosti zakonskog okvira i hitnosti temeljnog preispitivanja modela koji je do sada bio na snazi, a to je nužno za bilo kakav napredak u ovoj oblasti.

MONITOR: Koliko povjerenje uliva ministar Mitrović?

DRAGOVIĆ: Ministar Mitrović ne uliva povjerenje, nego  pruža razloge za zabrinutost. Njegove izjave pokazuju nerazumijevanje povezanosti prostornog planiranja, ekonomske situacije i održivog razvoja, što je veliki hendikep za nekog ko vodi ovako važan resor. Primjera je mnogo, ali navešću jedan iz emisije Načisto, kada je Mitrović rekao da je jedan od razloga za sadašnje stanje prostornog razvoja to što prije 15 godina ekološka svijest nije bila razvijena i da bi bilo dobro da se ekolozi uključe u procese planiranja. Niko ne poriče da smo danas svjesniji ekoloških problema nego što smo bili ranije – i u Crnoj Gori, i globalno – i da je neophodno veće učešće stručnjaka za ovu oblast u svim procesima koji se tiču budućeg razvoja. No od suštinske je važnosti da ministar koji se bavi ovom oblašću razumije da korijen problema leži u nečemu drugom: u ekonomskom modelu zasnovanom na stalnoj ekspanziji gradnje, u permisivnosti zakonskog okvira, i u nemoći vlasti da artikuliše i sprovede viziju razvoja zasnovanu na opštem, zajedničkom dobru, umjesto na privatnoj dobiti. Ministar je pokazao da ovo ne razumije i sopstvenim postupcima, kada je odlučio da mu to što posjeduje zemlju na kojoj može da gradi i novac za izgradnju daje pravo da gradi kuću mimo planova – kada je, dakle, odlučio da mu to što je u privilegovanoj imovinskoj poziciji daje pravo da ne poštuje plan. Zabrinjavajuće je da neko sa takvim razumijevanjem sistema planiranja sada vodi resor koji bi trebalo da donese i sprovede progresivne promjene, i ne znam da li se tome možemo nadati.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VESNA PEŠIĆ, SOCIOLOŠKINJA: Srbija da okrene drugi list

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za mene je pitanje zašto je veliki dio srpskog naroda u Bosni i Srbiji izgubio svaku ljudsku empatiju i saosjećanje prema preko osam hiljada pobijenih dječaka, muškaraca, sinova, očeva i muževa

 

MONITOR: Valentin Incko je na samom kraju mandata nametnuo dopunu Krivičnog zakona BiH, propisujući kazne za poricanje zločina genocida. Kako komentarišete tu odluku?

PEŠIĆ: Ne mogu da se upuštam u poteze Incka da li su dobri i koliko će biti uspešni da se u BiH kažnjava poricanje genocida u Srebrenici (reakcije Dodika su već poznate). Za mene je to pitanje zašto je veliki deo srpskog naroda u Bosni i Srbiji izgubio svaku ljudsku empatiju i saosećanje prema preko osam hiljada pobijenih dečaka, muškaraca, sinova, očeva i muževa. Zar ne osećamo ljudsku tugu prema tolikim ljudskih žrtvama koje su iskasapljene od ruke srpskog vođstva u RS. Kao da nam na pamet ne pada da se izvinimo za tolike pokolje, zatražimo  opraštaj i većno sećanje na te žrtve i sopstvenu bruku. Kakvo je to preganjanje da li je u Srebrenici bio genocid ili „strašni zločin“, kao da nije bilo suda i presuda. Srbija je jedina koja ne priznaje genocid u Srebrenici. Čestitam Crnoj Gori koja je uspela da donese Rezuluciju o genocidu u Srebrenici.

MONITOR: Jedan od mojih skorašnjih sagovornika iz BiH postavio je pitanje: Šta ćemo sa prošlošću? Svakodnevno svjedočimo prepucavanju političkih elita u tzv. regionu. REKOM proces se, izgleda, pokazao neizvodljivim. Šta je izvodljivo?

PEŠIĆ: Istoričar Markovina iz Hrvatske je konstatovao da je suočavanje sa prošlošću na tlu bivše Jugoslavije propalo, ili jednostavno nije uspelo. REKOM je postavio visoke zahteve u tom pogledu, a da ih je postavio i manje ambiciozno, opet i najskromnije zamišljeno suočavanje sa prošloću kao uslov pomirenja – ne bi uspelo. Time smo pokazali da nismo važni ni sebi ni drugima. Nema ovde kapaciteta za razumevanje događaja  i tragedije iz devedestih. Podgreva se balkanska „večna mržnja“, održava se ta vatra, bilo da je reč o vlastima ili opoziciji. Šta može umesto toga?  Markovina predlaže „miroljubivu koegzistenciju“, pa se i meni učinilo da bi to već bio veliki skok, ako zaista ne možemo da skočimo više od toga. Da bi to bio skromniji vid pomirenja, ali za nas značajan, da živimo u miru i koegzistenciji, i možda usmereni u istom pravcu, vrednostima i  saradnji.

MONITOR: Većinu zemalja Zapadnog Balkana opterećuju teški oblici organizovanog kriminala. Najčešće se u vezu dovode Srbija i Crna Gora. Kako ćemo izaći iz takvog „bratskog zagrljaja“?

PEŠIĆ: Pa tako što ćemo uvesti pravnu državu i ustavnu demokratiju, drugačiji sistem vrednosti, transparentnost vlade, umesto korupcije i ličnih odnosa – „ja tebi ti meni“ koji vladaju u našim plemenskim društvima u kojima su lični odnosi na prvom mestu, pa šta onda ostane za zakone koji se po pravilu olako krše. Samo u državama uređenim na vladavini prava možemo stići do normalne države, a mafija i kriminal ne mogu biti sistemski njen deo, nego se moraju  uredno goniti i kažnjavati. Kad država ne može da izađe na kraj sa klanovima, to je samo izgovor. To govori da su klanovi povezani sa državom ili su te države totalno nefukcionalne. Imam utisak da su neke bivše jugoslovenske republike to uspele, to da mafija nije u državi nego van nje – protiv koje se država bori i eliminiše je legitimnim i zakonskim sredstvima. I Hrvatska je jedno vreme bila mafijaška država, ali je uspela da mafiju izbaci iz države, što ne značći da mafije nema, nego je nema u državi. Srbija i Crna Gora u tome nisu uspešne države, a nisu ni na putu da do toga stignu, jer vidimo da se vlast održava i funkcioniše korišćenjem i uvlačenjem mafije u državu. Bez mafije ne uspevaju da se održe na vlasti, nego od mafije traže usluge koje moraju da se vrate. Eto to sada gledamo sa uhapšenim Belivukom, Miljkovićem i drugima koji u svojim iskazima  svedoče koliko i na koji način su bili angažovani od vrhova vlasti. To je tek početak i nisu sve rekli. Da bi se to sakrilo, Vučić danima prikazuje leševe, iskasapljene ljude, čisto smo zaplivali u nekrofiliju da bi se nekako skrenula pažnja sa toga šta ta družina radi na vlasti.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Nema obećanih reformi u prosvjeti. Čak ni o tome kako će tretirati užasna stanja u kojima se pojedine škole u Crnoj Gori nalaze – ministarka ne govori.

Mr Olivera Leković, v.d. direktorica nevladinog udruženja (NVU) Prosvjetna zajednica Crne Gore (PZCG), kazala je za Monitor da od resornog ministarstva zahtijevaju da se posveti gradnji nepartitokratskog sistema. „Imamo odgovornost da budemo kritičari svih koji pokušavaju da umjesto reforme koja će cijeniti stručnost i voditi kvalitetnijem obrazovanju svakog djeteta, nastave sa sprovođenjem sistema u kojem je najbitna partijska knjižica”.

Iz PZCG-a su nedavno, u saradnji sa NVO Udruženje Roditelji, pokrenuli kampanju pod nazivom Za društvo znanja, čiji je cilj da navede odgovorne u Vladi i Skupštini da prekinu tradiciju postavljanja partijskih vojnika za direktore škola i vrtića. Tražiće, navodi mr Leković, i izmjene Opšteg Zakona o obrazovanju kojim će se izbor direktora ubuduće urediti na način koji će garantovati transparentnost, profesionalizaciju i depolitizaciju, a na osnovu predloga prosvjetnih radnika, stručne zajednice i nevladinih organizacija. „Hoćemo da se sistem obrazovanja decentralizuje, kao i da resorno ministarstvo bude otvoreno za saradnju. Želimo da se budžet namijenjen za prosvjetu transparentno rasporedi i da se odrede prioriteti. Interesuje nas i kad će nastavnicima biti plaćen svaki čas preko norme, kad će se zaposliti kolege i asistenti (neki su i po deceniju na birou), kad ćemo imati plaćen prevoz, kad će se sistemski rješavati stambena pitanja prosvjetara i provjeriti rad Zadruge Solidarno, kao i do kad ćemo imati najmanju platu u regionu, pa i u Evropi. Nećemo stati sa zahtjevima. Godinama smo degradirani i na rubu egzistencije. Želimo društvo znanja”, navodi v.d. direktorica PZCG-a.

Nedavno je više članova radne grupe za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju pobunilo protiv MPNKS-a, tvrdeći da su iz Ministarstva utvrdili nacrt tog propisa, bez konsultacije sa njima. Toliko o najavljivanom poboljšanju saradnje sa prosvjetarima.

Iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) pokrenuli su postupak za interpelaciju u kojoj će tražiti smjenu ministarke.

Mnogo je znakova koji ukazuju na očigledan nedostatak kompetencija u resoru Vesne Bratić. Kadrovska politika tek je jedan od njih.

Andrea JELIĆ

 

DETEKTOR: Svega, kao na vašaru

U Ministarstvu prosvjete nauke kulture i sporta – veselo. Smjenu direktora osnovnih i srednjih škola, upotpunile su i promjene u kadrovskoj strukturi Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na mjesto bivšeg direktora Božidara Božovića bila je   postavljena Milena Martinović, konzervatorka za papir, iz čuvene svešteničke porodice. Nakon 5 dana efektivnog rada ona je dala neopozivu ostavku. Nije se, kako se čuje, snašla u nesređenoj dokumentaciji svojih prethodnika.

Nije to ni lako. Evo ilustracija. U Upravi za zaštitu kulturnih dobara ne postoji registar popisa valorizovanih kulturnih pokretnih i nepokretnih dobara. Između ostalog ne postoji ni dokument iz 1945. godine kojim se potvrđuje preuzimanje Ikone presvetle Bogorodice Filermose. Od 1929. godine Ikona se nalazila kod kralja Aleksandra Karađorđevića ali je kralj Petar II Karađorđević prije napuštanja zemlje, predao na čuvanje Manastiru Ostrog. Takođe, ne postoji ni rješenje iz 1978. godine kojim se potvrđuje vlasništvo drzave nad Ikonom. Držalac ikone je Narodni muzej Crne Gore, koji je to postao aktom Vlade Crne Gore, odnosno Republičke komisije za vjerska pitanja od 20. januara 1978. Papiri se negdje zaturili…  Takođe, ne postoji dokument da li Ikona treba da se čuva u muzeju. Ili u nekom od crkvenih objekata za što se zalaže ministrica Vesna Bratić.

Za vrijeme petodnevne „vladavine” mr Milene Martinović krenulo se sa rekonstrukcijom cetinjskog manastira. Za nju su trebali posebni konzervatorski uslovi i prije svega saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Detektor saznaje – Mitropolija je zaboravila proceduru. Ili je  smatrala da joj saglasnost i ne treba.  Kao slučaju sanacije prilaznog stepeništa  Cetinjskog manastira kada je samo obavijestila Upravu da su radovi toga i toga datuma završeni.

Uglavnom, ode Milena Martinović. Njen prethodnik, bivši direktor Božidar Božović, DPS kadar, bio se prešaltao u nove vladajuće redove. Skrasio se kao  pomoćnik direktora za UNESCO.  No, preplivavanje nije uspjelo. Vlada ga je nedavno smijenila.

Bez direktora se ne može. Ministrica je na elektronskoj sjednici Vlade postavila Mladena Zagarčanina, arheologa iz Bara, na mjesto najnovijeg v. d. direktora Uprave za zastitu kulturnih dobara. Među ostalim kriterijuma za postvaljenje, jedan, po novome, veoma važan je ispunio: njegove fotografije sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem i ostalim svještencima iz Mitropolije krase društvene mreže. Uoči stupanja na funkciju najavio je jedan od prioriteta: “ Pronalaženje zajedničkog jezika s crkvom kojoj pripada veliki broj nepokretnih kulturnih dobara”. Prioritet će biti ispoštovan. Već prvog radnog dana u četvrtak ujutro direktor je zakazao sastanak sa Mitropolijom.

Da li će sa novim direktorom osvježiti u Upravi, čuće se. Pošto dolazi iz Bara sljeduju mu auto i vozač, njihove dnevnice i benzin. I, naravno, varijabila. Sve kao što je imala i njegova sugrađanka Anastazija Miranović kad je, u ime DPS-a, bila direktorica Uprave.

Koliko je nova valast ljuti protivnik nepotizma i partijskog zapošljavanja kazuje i opjevani podatak da je Vesna Bratić za  v.d. direktoricu podgoričke Gimnazije Slobodan Škerović postavila Biljanu Vučurović, suprugu poslanika i odbornika Jovana Jola Vučurovića, poznatog po vatrenom negiranju genocida. Za v.d. direktoricu OŠ Narodni heroj Savo Ilić u Kotoru  postavila je profesoricu Smiljanu Lazović, odbornicu  Demokratskog fronta. U Budvi je za v.d. direktoricu Srednje mješovite škole Danilo Kiš imenovana profesorica Nada Purić, bivša potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) koja je u januaru napustila tu stranku i dala podršku predsjedniku Opštine i lideru koalicije ,,Za budućnost Budve“ Marku Batu Careviću. Svega još tu ima.

U Crnoj Gori, prema zvaničnim podacima, postoje 162 državne osnovne škole, 50 srednjih škola i 21 predškolska ustanova, 13 muzičkih škola, dva obrazovna centra, tri resursna centra, deset učeničkih i studentskih domova i četiri internata. Na smijenjena mjesta direktora do sad je postavljeno svega 7 ljudi koji ne pripadaju „pravoslavnoj većini”. Eto tako.

Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo