Povežite se sa nama

INTERVJU

NEBOJŠA MEDOJEVIĆ, PREDSJEDNIK POKRETA ZA PROMJENE: Novi DPS-ov blic krig

Objavljeno prije

na

  MONITOR: Povodom otvaranja pregovora Crne Gore sa EU rekli ste da je opozicija dobila jakog saveznika. Šta pod tim podrazumijevate?
MEDOJEVIĆ: U EU postoje uticajne članice, kao što su Holandija, Francuska, Švedska koje smatraju da vlast u Crnoj Gori nije ispunila uslove u vezi sa rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i da nije zaslužila da otvori pregovore. Opozicija je lobiranjem uspjela da uvjeri naše partnere u EU da je nepohodno što prije otvoriti pregovore, ali sa posebnim fokusom na veze vlasti i organizovanog kriminala i na reforme u policiji, ANB-u, tužilaštvu i pravosuđu. Pod uticajem opozicije, EU je za Crnu Goru pripremila novi pristup pregovorima: da se pregovori otvore sa poglavljima 23 i 24 i da EK pripremi akcioni plan, bez prevelikih konsultacija sa Vladom. Uključivanje EUROPOLA u pregovore pokazuje koliko je EU svjesna razmjera kriminala u Crnoj Gori, njegove političke pozadine. To je potvrda ispravnosti insistiranja PzP da je srastanje djelova institucija i organizovanog kriminala najveći problem Crne Gore. Svaki naredni korak u pregovorima predstavljaće smanjivanje uticaja režima i veći prostor slobodama i reformama. To povećava šanse opoziciji da se izbori sa promjene.

MONITOR: Ima li PZP konkretne planove kako da se iskoriste pregovori za efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori?
MEDOJEVIĆ: PzP ima vrlo razvijenu saradnju sa velikim brojem vladinih, parlamentarnih i nevladinih institucija u EU. Godinama informišemo naše partnere o korupciji i organizovanom kriminalu. NVO Grupa za promjene je 2003. objavila strategiju borbe protiv korupcije koja se zasniva na tzv. ,,ostrvima integriteta” i ,,nultom tolernacijom” prema korupciji. Mi smo još kao NVO radili sa renomiranim međunarodnim ekspertima na izradi modela zakona o konfliktu interesa, javnim nabavkama, parlamentarnoj istrazi, slobodnom pristupu informacijama. Bezbjednosne službe u EU i SAD godinama prikupljaju podatke i dokaze o djelovanju narko kartela iz Crne Gore i tu nema nepoznanica. U Srbiji, Italiji i Hrvatskoj vode se sudski postupci protiv mafijaša iz Crne Gore i naše bezbjednosne službe, tužilaštvo i sudovi biće od jeseni pod strahovitim pritiskom iz EU da otvore konkretne slučajeve i okončaju ih brzo i efikasno.

MONITOR: Zašto se vlast odlučila na jesenje parlamentarne, a vjerovatno i predsjedničke izbore?
MEDOJEVIĆ: Nakon kratkotrajne euforije zbog dobijanja datuma pregovora, vlast se naglo utišala. Kada su čuli da EUROPOL priprema specijalni izvještaj o stanju organizovanog kriminala u Crnoj Gori i da će od tog izvještaja zavisiti otvaranje pregovora za poglavlja 23 i 24, režim je uhvatila panika. Predsjednik Vujanović ne pokazuje spremnost da skrati sebi mandat i tako omogući istovremeno održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Đukanović je dobio jasan odgovor od strane SAD i EU da nijesu za njegov povratak na državne funkcije. Krivokapić ubjeđuje najbliže saradnike da je bolje da izađu iz koalicije tako što će na izbore izaći samostalno, jer zna šta ih čeka u toku pregovora ako ostanu sa političkim krilom mafije u koaliciji. Političke prilike smanjuju prostor DPS-u za manipulacije, raspirivanje podjela i širenje strahova od opozicije. Plan novog blic kriga od strane DPS-a ne ide tako jednostavno.

MONITOR: Mislite da Đukanović nema šansi da se vrati na neku državnu funkciju?
MEDOJEVIĆ: Đukanović dobro zna ono što je i opoziciji rečeno sa najrelevantnijih mjesta svjetske politike. Njegovo vrijeme je prošlo, rok upotrebe istekao. Ne postoji više nijedan politički i geostrategijski razlog da bi neko želio političara takvog profila i hipoteka na čelu vlade ili države.

MONITOR: Da li vlast žuri sa izborima i zbog toga da preduhitri procesuiranje aktera brojnih afera?
MEDOJEVIĆ: Otvaranje konkretnih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije visokog profila je neminovno.

MONITOR: Koji su uslovi da predstojeći izbori budu fer?
MEDOJEVIĆ: Nakon 67 godina jednopartijske vladavine teško je govoriti o demokratskim izborima. Prvi takvi izbori biće oni koje će organizovati vlada koja smijeni DPS. To ne znači da opozicija treba da sjedi i čeka da joj neko drugi obezbijedi elementarne uslove za izbore. Usvajanjem izbornog zakona napravljen je određeni napredak, ali treba obezbijediti kontrolu biračkih spiskova, tokova novca i nadzor nad zakonskim normama koje zabranjuju zloupotrebe državnih funkcija, resursa i fondova u toku kampanje. Politički angažman ANB, policije i kriminala nemoguće je spriječiti dok ne dođemo na vlast.

MONITOR: Često se govori da je jedina mogućnost za demokratske promjene da uslove za izbore pripremi prelazna vlada.
MEDOJEVIĆ: Formiranje prelazne vlade je dio programa PzP od osnivanja. To je jedan od uspješnih modela za mirnu, demokratsku transformaciju vlasti, ali za njeno formiranje nepohodno je da dođe ili do smjene totalitarnog režima ili da sam režim inicira društveni dijalog koji bi doveo do nacionalnog konsenzusa o mjerama i politikama koje treba realizovati za temeljne promjene sistema. Za sada ne postoji nijedan od ova dva neophodna uslova.

MONITOR: Da li postoji kredibilna alternativa vlasti?
MEDOJEVIĆ: U Crnoj Gori je od 1990. postojala kvalitetna alternativa režimu, ali su bezbjednosne službe i režim zloupotrebljavali poluge vlasti da tu alternativu razbiju, smanje njen značaj ili da je uvuku u vlast. Formiranjem demokratskog fronta doći će do artikulisanja demkratske, programske i kredibilne alterantive režimu. Tu je već kao politička i demokratska činjenica i Građanski front, slobodni mediji, a sazrela je i svijest da je nepohodno staviti tačku na crnogorsko-srpske podjele i da je došlo vrijeme da zajedno gradimo novu Crnu Goru kao demokratsku, pravnu državu, zajedničku kuću za sve. Odnos EU i SAD prema režimu i opoziciji je bitno drugačiji. U korist opozicije i demokratskih antirežimskih snaga, naravno. Opozicija ima pripremljen ozbiljan projekat objedinjivanja svih opozicionih snaga.

MONITOR: Da li je propala ideja o bojkotu izbora?
MEDOJEVIĆ: Ideja o bojkotu je opet ideja PzP, koji je to pokazao na izborima u Cetinju i Mojkovcu. Tada smo se i uvjerili da bojkot ima smisla samo ako ga podrže sve opozicione stranke. SNP je razbio našu ideju bojkota lokalnih izbora i tada nam je bilo jasno da SNP, ipak, više vodi računa o svojim partijskim interesima nego o promjena u Crnoj Gori. To se potvrdilo i ovih dana, kada je lider parlamentarne frakcije SNP Damjanović jasno iskazao protivljenje bojkotu i za samostalni izlazak ove stranke na izbore.

MONITOR: Đukanović je otvorio vrata za koaliciju sa DPS-om. Ko će od opozicionih stranka kroz njih ući?
MEDOJEVIĆ: To su očajnički pokušaji diktatora na odlasku da igra na čuvenu crtu crnogorskog mentaliteta – strast prema moći. Možda se neka od opozicionih stranaka i navuče na taj mamac. Svima u Crnoj Gori je jasno na koga nije misilio i koga doživljava kao najvećeg političkog neprijatelja. Ponosan sam zbog toga.

MONITOR: Koji je najveći doprinos građanskih protesta ?
MEDOJEVIĆ: Ti protesti su oslobodili građane straha od režima. Organizatori su uspjeli da prevaziđu podjele, ne uprljaju proteste sa strankama i da pošalju jasnu političku poruku Vrijeme je za promjene. Organizatori protesta i građani koji su učestvovali su poslali signal međunarodnoj zajednici da je stanje u zemlji loše, da je vlast korumpirana i povezana sa mafijom, da siromaštvo i nepravda rastu i da narod hoće promjene. Sada nas i naši partneri u EU i SAD mnogo bolje razumiju kada mi iznosimo slične ocjene. Građanski front je, takođe, sjajna ideja. Nepohodna je minimalna koordinacija, međusobno poštovanje, dobra volja i svijest da učestvujemo u činu od najvećeg značaja za budućnost naše države.

Enigma Roćen

MONITOR: Je li i za Vas iznenađenje ostavka ministra Roćena?
MEDOJEVIĆ: Ostavka ključnog čovjeka od povjerenja Mila Đukanovića, veliko je iznenađenje. Poznajući njegovu opsjednutost vlašću i nezajažljivom željom za kontrolom bezbjednosnih službi, medija, povezanosti sa kriminalnim švercerskim strukturama, teško je povjerovati da je tek tako odlučio da ode u penziju. Ili je protekle nedjelje sa neke od adresa u inostranstvu, koja se ne odbija, dobio poruku da mora da podnese ostavku, ili je zajedno sa Đukanovićem pripremio neki plan za zavaravanje EU i SAD, koje su prema njemu imale vrlo negativan odnos. Njegov su odlazak munjevito pozdravili predstvanici SAD i Njemačke. To govori kakav je kredibilitet imao kao ministar kod najvažnijih svjetskih sila. Ako je dao ostavku zbog pritiska spolja, onda je to veliki udarac za Đukanovića i najava njegovog sličnog povlačenja. Ako se radi o novom planu za prevaru međunarodne zajednice, onda je to potez davljenika koji se hvata za slamku.

Monstruozna baza podataka

MONITOR: Afera kupovine ličnih karata u Herceg Novom dobila je sudski epilog. S tim u vezi rekli ste da se DPS-ova baza podataka o njegovim biračima ažurira i na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. O čemu se radi?
MEDOJEVIĆ: Presudu Osnovnog suda u Herceg Novom protiv aktivista DPS-a koji su kupovali lične karte za lokalne izbore doživljavam kao pozitivan znak postojanja života u crnogorskom pravosuđu. Kupovina ličnih karata je djelo organizovane grupe funkcionera DPS-a koja ima sve elemente organizovanog kriminala. PzP raspolaže pouzdanim informacijama da DPS u okviru projekta ,,Sigurni glas” vodi i ažurira monstruoznu bazu podataka sa nezakonito prikupljenim podacima o biračima DPS-a, koja se puni uz podršku ANB i mreže doušnika, paralelnih službi, ali i nekih baza podataka državnih organa, sudova, policije, socijalnih službi… Glavni koordinator nelegalnog prikupljanja podataka o biračima DPS-a je Nada Martinović, šef računovodstva na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Radi se o teškom krivičnom djelu, koje će, kada se prezentira javno, uzburkati evropsku javnost. Ovakve mjere nadzora nad građanima nijesu sprovodili ni Štazi, ni Sekuritatea, ni Sigurimi…

 

Straža mafijaškog režima

MONITOR: Pojedine stranke i mediji našli su se na udaru režima i prebjega iz nekadašnjeg antiratnog pokerta samo zato što su kritični prema režimu Mila Đukanovića. Kako to objašnjavate?
MEDOJEVIĆ: Kao Crnogoracu, suverenisti i borcu protiv ratno-huškačke politike 90-ih, teško mi padaju neutemljene optužbe nekadašnjih saboraca koji su za manje ili veće privilegije pristali da budu počasna straža mafijaškog režima. Ali jedno sam naučio za sve ove godine borbe za demokratiju: istina, pravda, hrabrost, upornost i ljubav prema istinskoj, čistoj Crnoj Gori će pobijediti. I to uskoro.

 

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CGO: Živimo život za 2+

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživanja pokazuju da nam je opšte povjerenje u institucije i organizacije prije avgusta 2020. bilo jače nego danas kada najviše rangirani jedva prebacuju 2,5 na skali od 1 do 4. I mnogo je važnih segmenta koji su nam na ocjeni 2+.  Život koji se kreće oko ocjene 2+ nije onaj koji ukazuje na poboljšanje

Za očekivati je da na ovim izborima imamo manju izlaznost nego u avgustu 2020. godine, jer nema više mobilizacijskog potencijala koji bi mogao da se aktivira kao tada, niti su na isti način spoljni akteri zainteresovani za Crnu Goru, kaže Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) u razgovoru za Monitor. „Nema ni onog DPS-a koji je bio homogenizirajući kako za svoje birače, tako i za one koji su izlazili samo da glasaju protiv. To predstavlja izazov mnogima koji su svoju politiku gradili samo na oponiranju DPS-u i sistemu koji je ona oblikovao.

Takođe, dio građana i građanki je poslije ove tri godine razočaran i onim akterima za koje su glasali na prethodnim izborima jer su vidjeli da im je na prvom, a često i jedinom, mjestu lični interes”.

MONITOR: Čeka nas Parlament, a moguće i Vlada, sa mnogo novih lica. Treba li to da nas raduje ili plaši?

ULJAREVIĆ: Problem Crne Gore danas je što ona od obnove nezavisnosti nije uspjela da stvori jaku, prozapadnu alternativu Đukanoviću i DPS-u. Umjesto toga, svjedočimo rastu desno-populističkih snaga, uz dio onih koji su nepouzdani i neotporni na štetne uticaje ili retrogradne strukture. Zato mi sa novim licima, nažalost, najmanje dobijamo kvaliteta u pristupu politici, rukovođenju, pa i u onom što se odnosi na struku kad je riječ o specifičnim oblastima.

Vrijedi podsjetiti da smo mi već imali tu političku fazu u kojoj su samo mladost, neiskustvo, i puka kritika prema prethodnicima bili protežirani kao prednosti – a to nijesu prednosti u politici demokratskih društava. Izgleda da lekciju naučenu 90-ih godina prošlog vijeka moramo da obnavljamo, a vidjećemo i koliko će nas to koštati.

MONITOR: A kakva bi mogla biti nova Vlada?

ULJAREVIĆ: Sada se u dijelu javnosti pozicionira pretpostavljena većina koja bi trebalo da je formira, a koji bi činili Evropa sad sa koalicijom Demokrate-URA i manjinskim partijama. Imajući u vidu sve razlike koje postoje među njima, ali i lične animozitete koji se kao u talasima javljaju i ukrivaju, za očekivati je da to bude mučan proces.

Nema tu kohezivnog faktora koji bi se zasnivao na principima i vrijednostima, uz činjenicu da za neke i ne znamo koje su to magistralne vrijednosti na kojima stoje.

Dodatno, imamo još nekoliko nepoznatih: da li je DF i dalje neprihvatpjiv kao dio vlasti, jer smo svjedoci da se on već duže od aktera sadašnje Vlade i njima bliskih saveznika iz različitih sfera „umiva”; kako će se odvijati stvari u PES-u s obzirom na vidno postojanje različitih struja; da li će koalicija Demokrate – URA biti raskinuta nakon izbora; Kakav će biti odnos Spajića prema Abazoviću i njegovoj partiji koja je bila ključna u obaranju Vlade čiji je on faktički bio drugi čovjek i protiv kojeg je Abazovićeva Vlada prije samo nekoliko sedmica podnijela prijavu zbog zaduženja iz 2020…

Konačno, uz očekivani uspjeh PES-a i činjenicu da su oni otvorili Pandorinu kutiju primarno ekonomskog populizma, bila bi neka kosmička pravda i da dođu u poziciju da pokušaju sprovesti svoja obećanja.

MONITOR: Kako, u odsustvu stabilnih institucija, nadomjestiti očekivani nedostatak iskustva kod budućih nosilaca ključnih političkih funkcija?

ULJAREVIĆ: Nije samo neiskustvo ono što karakteriše novu političku strukturu, već i nedostatak odgovornosti i nevjerovatno brza i jaka opijenost onim što nosi funkcija, a takvima odgovaraju erodirane institucije.

Pored izostanka kvaliteta političkih struktura, treba ukazati i na hronično nedostajanje zdrave kritičke misli u dovoljnom obimu. Naglašavam ovo zdrava kod kritičke misli, da bi pravili razliku između kritike i krikova, a mi, na žalost, prečesto čujemo samo te neartikulisane i prizemne krikove sa raznih strana.

Upravo nedostatak zdrave i principijelne kritike, stalno kalkulisanje niza aktera sa novim ili prolaznim donosiocima odluka, predstavlja opasnost u društvu koje prolazi kroz turbulentne procese u pokušaju da dođe do nove paradigme političkog djelovanja. To bi uključilo fokus na institucijama a ne na ličnostima, realnim javnim politikama a ne promotivnoj kampanji, osluškivanje pulsa građanstva čak i kad nije u skladu sa onim što su preferencije, kao i donošenje odluka koje vode emancipaciji društva, a ne njegovom nazadovanju da bi se lakše vladalo.

Zoran RADULOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako znama da je porijeklo svakog nasilja rezultanta straha kao jedne od tri osnovne emocije, uz bijes i gnijev, onda moramo znati da obezbjeđivanjem osjećaja sigurnosti kod svakog pojedinca, najbolje možemo spriječiti pojavu nasilnog ponašanja

 

MONITOR: Upozorili ste tokom pandemije na pogoršanje psihičkog zdravlja ljudi. Koliko je povećana agresija i nasilje rezultat pandemije, a koliko drugih faktora?

BURDŽOVIĆ: Posljednjih dana, dešavanja kojima svijedočima kod nas, u regionu, a reklo bi se i u čitavom svijetu, nesumnjivo ukazuju da je nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu. Pritiak na mentalno zdravlje svakog pojedinca  nakon zvaničnog kraja pandemije produbio se pogoršanjem socioekonomske situacije, rata u Ukrajini, te raznih političkih previranja. Kada imamo takve prilike u drštvu, a odgovorni ne čine potrebne intervencije da to ublaže, pojačan stepen svih oblika agresije je neminovan.

MONITOR: Kako preduprijediti nasilje?

BURDŽOVIĆ:  Ako znama da je porijeklo svakog nasilja rezultanta straha kao jedne od tri osnovne emocije, uz bijes i gnijev, onda moramo znati da obezbijeđivanjem osjećaja sigurnosti kod svakog pojedinca, najbolje možemo spriječiti pojavu nasilnog ponašanja. Veliki problem kod nas predstavlja porast vršnjačkog nasilja o kome se dosta govorilo u posljednje vrijeme, a moramo znati da sigurnost dijece isključivo zavisi od  odraslih koji brinu o njima. Kad kažem „odrasli”, mislim na njihove roditelje, blisko okruženje, prosvjetne radnike i sve one koji kreiraju ambijent u kome ta djeca rastu. Jasnim strategijama zdravstvenih vlasti, brigom o mentalnom zdravlju, intervencijama prosvjetnih radnika,  možemo učiniti mnoga za nas i naše najmlađe.

Predrag NIKOLIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko god nas svađali, plašili i djelili, to nije toliko uspješno koliko se na prvi pogled čini. Najviše putujemo unutar regiona. Rodbinski i prijateljski smo povezani. Govorimo isti jezik, imamo isto porijeklo, mentalitet nam je sličan, jedemo istu hranu, slušamo istu muziku i protiv toga su nemoćni svi naši nacionalizmi

 

MONITOR: Kako vidite posljedice dva masovna ubistva u Beogradu koja su imala reperkusije i u regionu, pa i u Republici Srpskoj gdje je policiji prijavljeno više incidentnih situacija, naročito u školama?

PUHALO: Ako izuzmemo Sloveniju i donekle Hrvatsku, za ostale zemlje koje su nastale raspadom Jugoslavije, možemo reći da su zapuštana društva u svakom smislu. I to traje već 30 godina. Siromašni smo, PTSP-om se niko nikada nije bavio, permanetno smo pod stresom, politička nestabilnost je svakodnevica, nezadovoljni smo, naoružani smo… Antidepresivi, alkohol i lake droge su nam najbolji prijatelji, besperspektivnost dominira, ljudi odlaze, roditelji nemaju kada da se bave poslom roditelja od trke da zarade za pristojan život, djeca odrastaju u takvom društvu i smatraju ga normalnim, a niko ništa ne preduzima da se to zaustavi.

Što se tiče sistema vrijednosti koji dominira, čini mi se da imamo ozbiljne razlike između onoga što se govori u školama i realnosti.

Imamo sve predispozicije da budemo agresivni, ljuti i samo je pitanje kako će se to ispoljiti prema sebi, porodici, slabijim od sebe, pederima, ljudima druge nacionalnosti ili protivničkim navijačima.

Kao što vidite, namjerno ne spominjem rijalitije, video igrice, jutjubere, Tik-Tok i ostale „kvaritelje omladine“ jer mislim da oni nisu mnogo važni u čitavoj ovoj tragediji.

Naravno, ne smijemo na osnovu jednog ili dva slučaja donositi generalizacije, ali je sasvim jasno da od ovakvih incidenata nijedno društvo nije zaštićeno. Sada treba sjesti i prepustiti stručnjacima da predlože plan kako sanirati štetu i šta raditi na prevenciji da nam se ovakve tragedije ne bi ponavljale.

MONITOR: Ove tragedije su dovele i do nove solidarnosti sa žrtvama i građanstvom u Srbiji. U BiH i Crnoj Gori je proglašen, povodom njih, i dan žalosti. Kako bi to trebalo da razumijemo?

PUHALO: Prije svega naš problem je što nas tragedije najčešće ujedinjuju, sjetimo se poplava ili zemljotresa u Hrvatskoj. Koliko god nas svađali, plašili i djelili, to nije toliko uspješno koliko se na prvi pogled čini. Najviše putujemo unutar regiona. Rodbinski i prijateljski smo povezani. Mi govorimo isti jezik, imamo isto porijeklo, mentalitet nam je sličan, jedemo istu hranu, slušamo istu muziku i protiv toga su nemoćni svi naši nacionalizmi. Na kraju, kada nastradaju djeca, svaki roditelj, kao i odrasli čovjek, ne može da ne saosjeća sa roditeljima žrtava. Empatija je biološki uslovljena i to ne može zaustaviti nijedna granica, niti ideologija ili politika.

Nastasja RADOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo