Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEBRIGA DRŽAVE: Kod vode bez vode

Objavljeno prije

na

Crna Gora je bogata vodom, uči se u školi. Čim pripeče, pokaže se da to bogatstvo velikom broju građana izmiče iz ruku. Vode u gradskim vodovodima ljeti fali, svaka jača kiša pokrene pitanje kvaliteta vode iz česama, seoski vodovodi najčešće su izvan bilo kakve kontrole. Gotovo čitava Crna Gora otpadne vode izliva direktno u rijeke ili u more. Bogatstvo vodom rasipamo.

Prema podacima iz analiza rađenih za potrebe Vodoprivredne osnove, Crna Gora u prosjeku ima 30.000 m³ vode po stanovniku godišnje. To je, kažu stučnjaci, svrstava u zemlje izuzetno bogate vodama. Prema svjetskim kriterijumima, smatra se da je područje izuzetno bogato vodom ako ima više od 20.000 m³ po stanovniku godišnje, a veoma siromašna područja imaju manje od 2.000 m³ vode po stanovniku godišnje.

Iako se godinama u priči oko nestašica vode govorilo uglavnom o primorju, problemi sa vodosnabdijevanjem postoje u čitavoj zemlji.

Izgradnjom regionalnog vodovoda za primorje tom dijelu države voda je postala neuporedivo dostupnija nego ranije. Ostali su problemi dotrajalih gradskih mreža i pojavile se muke sa cijenom vode. ,,U strateške projekte kao što su novi cjevovodi malo je ulagano u posljednjim decenijama. Dotrajale vodovodne sisteme treba remontovati, a to je veoma skup posao”, kaže Monitorov sagovornik iz jednog od vodovodnih preduzeća.

Da se oko toga na sjeveru niko nije mnogo trudio pokazuje činjenica da u velikom broju opština u tom dijelu zemlje ljeti važe restrikcije vode. Kud god čovjek kroči, zeleno je, svuda su rijeke, potoci i izvori, ali su vodovodi strogi.

,,I pored više upozorenja i obavještenja evidentirano je da neodgovorni građani i dalje vodu koriste nelegalno i nekontrolisano.Ovlašćeni radnici preduzeća, u saradnji sa Komunalnom policijom svakodnevno će obilaziti teren i svakog korisnika koji vodu bude koristio za zalivanje bašti, pranje trotoara i u druge svrhe gdje se voda prekomjerno i nekontrolisano troši kazniće za prekršaj novčanom kaznom”, prijeti ovih dana D.O.O. Vodovod i kanalizacija iz Berana. Kažu da je za pravna lica i preduzetnike novčana kazna u visini od desetostrukog do dvestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori, dok je za fizička lica novčana kazna u visini od trostrukog do petnaestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. ,,Još jednom apelujemo na potrošače da vodu koriste racionalno kako ne bi bili prinuđeni da koristimo nepopularne mjere kažnjavanja i isključenja”, poručuju nadležni u Beranama.

Za zločin zalivanja bašte i pranja trotoara kazne su, dakle, od 573 do 1.895 eura za obične ljude i od 1.930 do 38.600 eura za firme. Na logično pitanje – zar vodovodu ne bi trebalo da bude u interesu da proda što više vode, odgovor je jednostavan – bilo bi, kad bi je imali. Da bi je bilo, moralo se nešto raditi, a decenijama nije rađeno ništa ozbiljno. Tek po neko krpljenje ili kakav kilometar predizbornih vodovoda. Rezultat je fakat da ako građani u nižim djelovima grada peru trotoare ili tepihe oni u višim djelovima, uključujući i više spratove zgrada – nemaju vode.

Za veliki broj naših vodovoda nije problem samo vrućina, problem je i kiša. Jedna od glavnih vijesti početkom decembra prošle godine glasila je: Obilne kiše zamutile su vodoizvorišta u nekoliko crnogorskih gradova, voda nije za piće u Podgorici, Herceg Novom, Beranama i Kotoru.

Iako, kad iz česama potekne blatnjava voda, nadležni najčešće kažu kako se stvar može riješiti prokuvavanjem, ili da je voda samo mutna, ne i mikrobiološki neispravna, masovno trovanje 2013. u Beranama, kad je pomoć ljekara tražilo oko dvije, a bolovalo neuporedivo više hiljada ljudi, govori da je pametno preporuke uzeti sa rezervom. To jest, kupovati vodu, najčešće iz inostranstva, ali to je neka druga priča.

Nestašice vode na Cetinju su tradicionalne. ,,Ako je u Crnoj Gori gorivo luksuz, u Donjem Kraju na Cetinju luksuz je voda. Više od mjesec postoji problem u vodosnabdijevanju, voda curi, a nema je uopšte nakon 22 sata. To što curi znači da se ne možete istuširati tokom dana, ne možete uključiti veš mašinu ni bojler jer nema pritiska, a ponekad, kad je to ipak moguće, onda trošite samo skupu struju, a mogućnost kvara uređaja je ogromna”, kaže građanka Cetinja Duška Pejović.

Ona objašnjava da ovaj problem i poslije više decenija održavaju otvorenim 80 odsto gubitaka na vodovodnoj mreži i, prema nezvaničnim informacijamasa sjednice Senata prijestonice, pogrešno kupljene pumpe. ,,U 21. vijeku ne smiju se tražiti izgovori za stanje kad se još uvijek kupate posipajući se vodom iz bidona. U tih istih više decenija građani nijesu uspjeli da natjeraju vlast da riješi ovaj problem”, kaže Duška Pejović.

S vremena na vrijeme nadležni primijete da se previše vode ,,gubi na mreži”, te da se puno vode krade. U Vladinim izvještajima zabilježeno je da je tokom prošle godine prosječna vrijednost ukupnih gubitaka vode na nivou Crne Gore, iznosila 63 odsto. Najveći su gubici u sistemima Cetinja i Herceg Novog. Na Cetinju – 80 odsto.Vodovodna preduzeća ,,gubitke na mreži” uglavnom ,,nadoknađuju” na najjednostavniji način – poskupljenjem vode.

Agencija Anadolija nedavno je objavila da najskuplju vodu za domaćinstva u regionu plaćaju građani Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, dok najjeftiniju vodu piju stanovnici Makedonije i Albanije.

Kubik vode u Budvi košta 1,66 eura, od čega naknada za vodu iznosi 1.06, a za kanalizaciju 0,61 eura. Za privredu cijena vode je 3,30 eura. Istu cijenu kao u Budvi plaćaju domaćinstva u Kotoru, među najskupljima je i voda na Cetinju. Voda iz regionalnog vodovoda košta 29 centi po kubiku. U budvanskom vodovodu objašnjavaju visoku cijenu vode time što su, kako kažu, prvi i zasad jedini uradili postrojenje za tretman otpadnih voda, pa moraju da vraćaju kredit. Šta će sa muljem koji ostane nakon prečišćavanja, još nijesu smisili.

Malo se gdje u Crnoj Gori upotrijebljena voda prečisti prije nego se ispusti u rijeku ili more. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mojkovcu je urađeno tokom sanacije jalovišta. U Nikšiću su ovih dana radili na priključenju novog cjevovoda za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Projekat izgradnje kolektora u Podgorici je istorija koja koja zasad bilježi samo neispunjena obećanja, sumnjive planove i propale tendere.

U Izvještaju o stanju životne sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora za 2013. koji je Agencija za zaštitu životne sredine uradila u sadanji sa organizacijom UNDP piše da kod kopnenih voda analiza rezultata indikatora pokazuje da je 2009. godine 40 odsto vodotoka bilo dobrog kvaliteta, dok su najlošiji kvalitet pokazale Morača, Vezišnica i Rijeka Crnojevića. Najznačajniji izvor zagađenja azotom je spiranje s poljoprivrednog zemljišta, dok najveći dio zagađenja fosforom potiče iz komunalnih i industrijskih otpadnih voda. To izaziva ekološke promjne koje mogu dovesti do gubitka biljnih i životinjskih vrsta i imaju negativan uticaj na korišćenje vode za ljudsku potrošnju i druge svrhe. U dijelu izvještaja za 2013. piše da je ,,koncentracija nitrata u crnomorskom slivu praktično nepromijenjena, dok se na jadranskom slivu javlja pad koncentracije od 33 odsto. Kod ortofosfata, dolazi do porasta na oba slivna područja i to na crnomorskom od 85 odsto, a na jadranskom od 35 procenata”.

Na skupu povodom obilježavanja Svjetskog dana voda 22. marta uočavajući probleme, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović, obavijestio je javnost kako mu se čini da je najveća opasnost i izazov: način razmišljanja. ,,Lakše je satima biti na društvenim mrežama, nego zatvoriti slavinu – da se ne rasipa voda. Lakše je kritikovati, nego zasukati rukave i uraditi bilo što produktivno”, kazao je Ivanović i poletno zaključio: ,,Zato je prvi korak ka budućnosti jedan sasvim običan korak koji možemo napraviti danas – zapitati se što svako od nas pojedinačno može učiniti da sačuvamo vodu kao resurs bez kojeg kao civilizacija ne možemo opstati”.

Sad se vi pitajte.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo