Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NEBRIGA DRŽAVE: Kod vode bez vode

Objavljeno prije

na

Crna Gora je bogata vodom, uči se u školi. Čim pripeče, pokaže se da to bogatstvo velikom broju građana izmiče iz ruku. Vode u gradskim vodovodima ljeti fali, svaka jača kiša pokrene pitanje kvaliteta vode iz česama, seoski vodovodi najčešće su izvan bilo kakve kontrole. Gotovo čitava Crna Gora otpadne vode izliva direktno u rijeke ili u more. Bogatstvo vodom rasipamo.

Prema podacima iz analiza rađenih za potrebe Vodoprivredne osnove, Crna Gora u prosjeku ima 30.000 m³ vode po stanovniku godišnje. To je, kažu stučnjaci, svrstava u zemlje izuzetno bogate vodama. Prema svjetskim kriterijumima, smatra se da je područje izuzetno bogato vodom ako ima više od 20.000 m³ po stanovniku godišnje, a veoma siromašna područja imaju manje od 2.000 m³ vode po stanovniku godišnje.

Iako se godinama u priči oko nestašica vode govorilo uglavnom o primorju, problemi sa vodosnabdijevanjem postoje u čitavoj zemlji.

Izgradnjom regionalnog vodovoda za primorje tom dijelu države voda je postala neuporedivo dostupnija nego ranije. Ostali su problemi dotrajalih gradskih mreža i pojavile se muke sa cijenom vode. ,,U strateške projekte kao što su novi cjevovodi malo je ulagano u posljednjim decenijama. Dotrajale vodovodne sisteme treba remontovati, a to je veoma skup posao”, kaže Monitorov sagovornik iz jednog od vodovodnih preduzeća.

Da se oko toga na sjeveru niko nije mnogo trudio pokazuje činjenica da u velikom broju opština u tom dijelu zemlje ljeti važe restrikcije vode. Kud god čovjek kroči, zeleno je, svuda su rijeke, potoci i izvori, ali su vodovodi strogi.

,,I pored više upozorenja i obavještenja evidentirano je da neodgovorni građani i dalje vodu koriste nelegalno i nekontrolisano.Ovlašćeni radnici preduzeća, u saradnji sa Komunalnom policijom svakodnevno će obilaziti teren i svakog korisnika koji vodu bude koristio za zalivanje bašti, pranje trotoara i u druge svrhe gdje se voda prekomjerno i nekontrolisano troši kazniće za prekršaj novčanom kaznom”, prijeti ovih dana D.O.O. Vodovod i kanalizacija iz Berana. Kažu da je za pravna lica i preduzetnike novčana kazna u visini od desetostrukog do dvestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori, dok je za fizička lica novčana kazna u visini od trostrukog do petnaestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. ,,Još jednom apelujemo na potrošače da vodu koriste racionalno kako ne bi bili prinuđeni da koristimo nepopularne mjere kažnjavanja i isključenja”, poručuju nadležni u Beranama.

Za zločin zalivanja bašte i pranja trotoara kazne su, dakle, od 573 do 1.895 eura za obične ljude i od 1.930 do 38.600 eura za firme. Na logično pitanje – zar vodovodu ne bi trebalo da bude u interesu da proda što više vode, odgovor je jednostavan – bilo bi, kad bi je imali. Da bi je bilo, moralo se nešto raditi, a decenijama nije rađeno ništa ozbiljno. Tek po neko krpljenje ili kakav kilometar predizbornih vodovoda. Rezultat je fakat da ako građani u nižim djelovima grada peru trotoare ili tepihe oni u višim djelovima, uključujući i više spratove zgrada – nemaju vode.

Za veliki broj naših vodovoda nije problem samo vrućina, problem je i kiša. Jedna od glavnih vijesti početkom decembra prošle godine glasila je: Obilne kiše zamutile su vodoizvorišta u nekoliko crnogorskih gradova, voda nije za piće u Podgorici, Herceg Novom, Beranama i Kotoru.

Iako, kad iz česama potekne blatnjava voda, nadležni najčešće kažu kako se stvar može riješiti prokuvavanjem, ili da je voda samo mutna, ne i mikrobiološki neispravna, masovno trovanje 2013. u Beranama, kad je pomoć ljekara tražilo oko dvije, a bolovalo neuporedivo više hiljada ljudi, govori da je pametno preporuke uzeti sa rezervom. To jest, kupovati vodu, najčešće iz inostranstva, ali to je neka druga priča.

Nestašice vode na Cetinju su tradicionalne. ,,Ako je u Crnoj Gori gorivo luksuz, u Donjem Kraju na Cetinju luksuz je voda. Više od mjesec postoji problem u vodosnabdijevanju, voda curi, a nema je uopšte nakon 22 sata. To što curi znači da se ne možete istuširati tokom dana, ne možete uključiti veš mašinu ni bojler jer nema pritiska, a ponekad, kad je to ipak moguće, onda trošite samo skupu struju, a mogućnost kvara uređaja je ogromna”, kaže građanka Cetinja Duška Pejović.

Ona objašnjava da ovaj problem i poslije više decenija održavaju otvorenim 80 odsto gubitaka na vodovodnoj mreži i, prema nezvaničnim informacijamasa sjednice Senata prijestonice, pogrešno kupljene pumpe. ,,U 21. vijeku ne smiju se tražiti izgovori za stanje kad se još uvijek kupate posipajući se vodom iz bidona. U tih istih više decenija građani nijesu uspjeli da natjeraju vlast da riješi ovaj problem”, kaže Duška Pejović.

S vremena na vrijeme nadležni primijete da se previše vode ,,gubi na mreži”, te da se puno vode krade. U Vladinim izvještajima zabilježeno je da je tokom prošle godine prosječna vrijednost ukupnih gubitaka vode na nivou Crne Gore, iznosila 63 odsto. Najveći su gubici u sistemima Cetinja i Herceg Novog. Na Cetinju – 80 odsto.Vodovodna preduzeća ,,gubitke na mreži” uglavnom ,,nadoknađuju” na najjednostavniji način – poskupljenjem vode.

Agencija Anadolija nedavno je objavila da najskuplju vodu za domaćinstva u regionu plaćaju građani Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, dok najjeftiniju vodu piju stanovnici Makedonije i Albanije.

Kubik vode u Budvi košta 1,66 eura, od čega naknada za vodu iznosi 1.06, a za kanalizaciju 0,61 eura. Za privredu cijena vode je 3,30 eura. Istu cijenu kao u Budvi plaćaju domaćinstva u Kotoru, među najskupljima je i voda na Cetinju. Voda iz regionalnog vodovoda košta 29 centi po kubiku. U budvanskom vodovodu objašnjavaju visoku cijenu vode time što su, kako kažu, prvi i zasad jedini uradili postrojenje za tretman otpadnih voda, pa moraju da vraćaju kredit. Šta će sa muljem koji ostane nakon prečišćavanja, još nijesu smisili.

Malo se gdje u Crnoj Gori upotrijebljena voda prečisti prije nego se ispusti u rijeku ili more. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mojkovcu je urađeno tokom sanacije jalovišta. U Nikšiću su ovih dana radili na priključenju novog cjevovoda za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Projekat izgradnje kolektora u Podgorici je istorija koja koja zasad bilježi samo neispunjena obećanja, sumnjive planove i propale tendere.

U Izvještaju o stanju životne sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora za 2013. koji je Agencija za zaštitu životne sredine uradila u sadanji sa organizacijom UNDP piše da kod kopnenih voda analiza rezultata indikatora pokazuje da je 2009. godine 40 odsto vodotoka bilo dobrog kvaliteta, dok su najlošiji kvalitet pokazale Morača, Vezišnica i Rijeka Crnojevića. Najznačajniji izvor zagađenja azotom je spiranje s poljoprivrednog zemljišta, dok najveći dio zagađenja fosforom potiče iz komunalnih i industrijskih otpadnih voda. To izaziva ekološke promjne koje mogu dovesti do gubitka biljnih i životinjskih vrsta i imaju negativan uticaj na korišćenje vode za ljudsku potrošnju i druge svrhe. U dijelu izvještaja za 2013. piše da je ,,koncentracija nitrata u crnomorskom slivu praktično nepromijenjena, dok se na jadranskom slivu javlja pad koncentracije od 33 odsto. Kod ortofosfata, dolazi do porasta na oba slivna područja i to na crnomorskom od 85 odsto, a na jadranskom od 35 procenata”.

Na skupu povodom obilježavanja Svjetskog dana voda 22. marta uočavajući probleme, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović, obavijestio je javnost kako mu se čini da je najveća opasnost i izazov: način razmišljanja. ,,Lakše je satima biti na društvenim mrežama, nego zatvoriti slavinu – da se ne rasipa voda. Lakše je kritikovati, nego zasukati rukave i uraditi bilo što produktivno”, kazao je Ivanović i poletno zaključio: ,,Zato je prvi korak ka budućnosti jedan sasvim običan korak koji možemo napraviti danas – zapitati se što svako od nas pojedinačno može učiniti da sačuvamo vodu kao resurs bez kojeg kao civilizacija ne možemo opstati”.

Sad se vi pitajte.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo