Više od deset dana buktali su požari po Crnoj Gori, gutali šume, pašnjake i kuće. Preko 250 ih je registrovano u Kolašinu, Nikšiću, Bijelom Polju… Vatrogasci i mještani sa naprtnjačama pokušavali su da zaustave razbuktavanje požara. Pomoći iz vazduha nije bilo – jedini ispravni avion za gašenje požara nije registrovan. Političari se svađaju ko je kriv za katastrofalno stanje. Čekamo kišu

Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je u srijedu na nestabilne vremenske prilike u narednim danima – obilne padavine i snažan vjetar.  Vremenska nepogoda nas je tako spasila od druge pošasti. Više od deset dana buktali su požari po Crnoj Gori, gutali šume, pašnjake i kuće. Preko 250 ih je registrovano u Kolašinu, Nikšiću, Bijelom Polju… Vatrogasci i mještani sa naprtnjačama pokušavali su bar da zaustave razbuktavanje. Pomoći iz vazduha nije bilo – jedini ispravni avion za gašenje požara nije registrovan.

O tome kako avion nema uplaćenu polisu osiguranja i kako se nadležni u Vladi i ministarstvima pola godine ne mogu dogovoriti oko registracije, upozoravaju danima vatrogasci i rukovodioci službi spasavanja. Uzalud. Ministri i političari su bili zaokupljeni lokalnim izborima, tako da se oko toga što gori pola države niko nije oglašavao.

Direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Miodrag Bešović objasnio je da raspolažu sa tri helikoptera koja su relativno stara i tri aviona od kojih je jedan ispravan, a dva oštećena, te da su u voznom stanju samo jedan avion i jedan helikopter. Od oktobra prošle godine traže pare da se u susret požarnoj sezoni stanje popravi.  Vladi se nije žurilo, iako je tokom prošle godine sagorelo preko 400 kvadratnih kilometara šume – gorjeli su Durmitor, Lovćen, kanjon Tare, brdo Gorica, šuma na Ćemovskom polju…

Iako je MUP tražio da se budžetom za ovu godinu za unaprjeđenje stanja u Avionsko-helikopterskoj jedinici obezbijedi 7,3 miliona eura, za cijeli program zaštite i spasavanja obezbijeđeno je samo 3,9 miliona. Za registraciju i osiguranje aviona bilo je neophodno 445 hiljada eura, a dobijeno je samo 245 hiljada. Vlada je početkom novembra odgodila odučivanje o potrebi unaprjeđenja stanja aviona i helikoptera za gašenje požara. Sada se ministri svađaju ko je više kriv za današnje stanje -premijer i Vlada ili Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ko god da je kriv, požare i dalje gasi kiša.

,,Imamo najhalapljiviju i najneodgovorniju političku ‘elitu’ u Evropi. Ne rade ništa – imaju sve. Crna Gora sagore – ne zanima ih. Neko će drugi to – kiša će ugasiti – pa će za par mjeseci opet da se prave ludi kad krene da gori i četinarska šuma. U danima za nama sagorelo je preko 200km² teritorije Crne Gore… Vatrogasci posljednjim atomima snage rizikuju živote da makar kuće odbrane. Političari ispijaju kafe na pjenu od mora i po beranskim lokalima dok uvode kampanju za lokalne izbore u završnicu”, ovako je prije nekoliko dana napravio presjek stanja građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica podnio je krivičnu prijavu protiv odgovornih u Vladi Crne Gore i Ministarstvu finansija zato što na vrijeme nisu obavili procedure zbog kojih avioni za gašenje požara nisu osigurani od decembra 2021.

Alarm se odavno oglasio. Samo 2017. godine u Crnoj Gori je u požarima stradalo duplo više šume nego u periodu od 1955. do 1985. godine. Prema zvaničnim podacima, procijenjena šteta od šumskih požara za period od 2012. do 2018. godine, kada smo imali 532 šumska požara sa opožarenom površinom šuma od 36.628,18ha, iznosila je 6.492,496 EUR. Međutim i ove procjene nijesu rađene u skladu sa EU kriterijumima, tako da je ekonomska šteta značajno veća i iznosi stotine miliona eura. Novac koji je izgorio umjesto da je uložen u prevenciju, zaštitu i gašenje požara.

Svako ljeto, a ove godine i proljeće, nas upozore da Crna Gora nema, bolje reći ima katastrofalan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou, nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti…

„Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo ispočetka“, neki su od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara.

Sa kakvim se nemogućim uslovima rada susreću najbolje znaju vatrogasci. Sistem zaštite i spašavanja raspolaže sa 600 vatrogasaca i spasilaca i oko 200 vozila. Komandir službe zaštite i spašavanja u Kolašinu Željko Darmanović upozorava da su vatrogasci slabo opremljeni, da im od osnovne opreme nedostaje sve: ,,Imamo radna odijela koja nijesu adekvatna i nijesu zaštitna od vatre i dima. Nemamo vatrogasnih rukavaca, imamo srce i dva vatrogasna vozila”.

U Izvještaju DRI-a se navodi da vatrogasci često nemaju adekvatnu ličnu opremu. „Imamo situaciju da je izvršena nabavka aviona i vatrogasnih vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, te rizikuju život samim pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Pristup požaru bez adekvatne opreme rezultira udisanjem štetnih čestica, te se procjenjuje da je 50 – 80 odsto smrti od požara rezultat udisanja dima, a ne opekotina (čak iako simptomi ne nastupe odmah, sitne čestice dima su tihi ubice jer su dovoljno male da mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća i izazvati ozbiljne bolesti)“, navodi se u izvještaju DRI-a.

Vatrogasci tvrde da su imali pomoć sa neba da bi mnogi požari koji su harali tokom marta bili ugašeni. Upozoravaju da je samo dva mjeseca do ljetnje požarne sezone i da nas, ako se ne riješi bar problem sa avionima, očekuje pakao.

A o apsurdnom sistemu govori i nevjerovatni podatak da vatrogasci iz Bara kada gase požar u Crmnici moraju da plate 18 eura za tunel Sozinu.   Kotorski vatrogasci ako krenu da se bore sa vatrenom stihijom na Luštici moraju da izdvoje 20 eura za trajekt da bi brže stigli jer vatra ne čeka.

Očekuje se porast temperature, pa i više opasnosti od požara. Mi ih dočekujemo totalno nespremni. A kao i ranije, političari zauzeti borbom za vlast, nemaju kad ni da omirišu zemlju koja gori.

Zemlja piromana

Najčešćih uzrok požara je ljudski faktor. Nedavni požari nastali su zbog čišćenja livada i drugih površina paljenjem. ,,Požare uglavnom izazivaju ljudi paljenjem nepokošenih livada i sitnog rastinja, koje jak vetar brzo proširi”, izjavio je Milonja Rakonjac, načelnik Službe zaštite i spasavanja u Bijelom Polju.

Pored domaćina piromana, imamo i one koji pale šume zbog pečurki. Tu su i  požari zbog ,,pravljanja” atraktvinih građevinskih parcela…

Prošlog ljeta podgorička i nikšićka policija uhapsila je nekoliko osoba za koje se sumnja da su podmetnule požare. Mediji su prenijeli da postoji sumnja i da je požar na podgoričkom Malom brdu podmetnut. Da piromani ne djeluju samo u pošumljenim područjima, pokazao je tada i video snimak na kome se vidi pokušaj podmetanja požara u podgoričkoj Staroj varoši.

U teoriji gotovo svi požari bi se mogli speriječiti jer ih posredno ili neposredno uzrokuje čovjek, a to čini u našim područjima 97 posto svih požara, navodi se u Izvještaju o zaštiti od požara Državne revizorske institucije. U praksi to ne funkcioniše. Elektrovodovi, zapaljeni kontejneri, paljenje otpada, prijave tužilaštva protiv NN lica, na tome se uglavnom završava rad istražnih organa u otkrivanju uzroka požara. Zakonske odredbe da onaj ko namjerno ili nenamjerno izazove požar, u zavisnosti od posljedica, rizikuje da bude kažnjen zatvorom od šest od 12 godina, samo su slovo na papiru.

Vatrogasci posljednjih dana apeluju da se zabrani ili bar stavi pod njihovu kontrolu paljenje na livadama u privatnom vlasništvu. U pojedinim opštinama je taj predlog usvojen. Ove nedjelje predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zabranio je  upotrebu vatre na otvorenom, radi  sprečavanja i otklanjanja opasnosti od izbijanja požara i spasavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom. Zabrana će važiti do prvih padavina.

Predrag NIKOLIĆ