Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Niža kota i dvije brane

Objavljeno prije

na

Nakon upornog stava Vlade Crne Gore o gradnji četiri hidroelektrane na Morači moglo bi doći do neke vrste kompromisa. To je prvi nagovijestio ministar urbanizma i uređenja prostora Branimir Gvozdenović. Prije nekoliko dana izjavio je Portalu Analitika da se razmatra spuštanje kote akumulacije hidroelektrane Andrijevo sa 285 metara nadmorske visine na 255. ,,Obrađivač će analizirati sve predloge i sugestije, i dati stručni osvrt na sva rješenja od kojih će jedno biti i spuštanje kote Andrijeva”, rekao je Gvozdenović.

Sada se čeka šta će od čitave gomile fascikli sa predlozima i sugestijama obrađivač i Ministarstvo urbanizma i zaštite životne sredine prihvatiti, a šta ne. Teoretski – postoji mogućnost ponavljanja javne rasprave o čitavom planu ili o pojedinim njegovim dijelovima. Ali samo u slučaju da u Ministarstvu urbanizma i uređenja prostora uvide da su promjene koje je unio obrađivač toliko velike da je nova javna rasprava nužna.

PRESIJECI VRPCU, UPALI BAGER: Koliko će te promjene plana biti velike i značajne – tek ćemo vidjeti. Ovo je, ipak, veliki ispit za crnogorsku vlast kojoj se beznadežno žuri u gradnju koja bi donijela nešto para, uposlila uspavanu građevinsku mašineriju po Crnoj Gori i bila dobar povod da sijevnu makaze preko crvene vrpce. Ne treba zaboraviti ni detalj – da su neke od građevinskih firmi, prema nezvaničnim informacijama, u tijesnoj rođačko-interesnoj vezi sa ljudima iz vlasti i da je i tu vidljiv motiv za žurbu.

I dok je tvrdnja o mogućem spuštanju Andrijeva javno izgovorena nezvanično se može čuti da su izvjesne još neke, i to velike promjene. Vlada bi umjesto postojećeg plana za gradnju četiri hidroelektrane mogla uskoro obznaniti novi – sa dvije ucrtane brane. Taj plan bi, prema informacijama Monitora iz Vlade, mogao imati manji negativni uticaj na životnu sredinu, prvenstveno zato što se ne bi potapala velika površina. No, tu se otvara drugo pitanje – koliko bi dvije brane mogle biti isplative investitoru, kada je to diskutabilno i za sve četiri bez prevođenja voda Tare u Moraču. Novi koncept zahtijeva i nova tehnička rješenja.

Zna se kako smo prošli sa Tarom. Vlada je srljala u potapanje suze Evrope. Zahvaljujući velikom pritisku civilnog sektora, nezavisnih stručnjaka, stranih eksperata, medija – Tara je spašena. Ali su potrošeni – novac, energija, vrijeme. Sa Moračom isto tako. Vlada ulazi u razradu četiri decenije starih rješenja sa nejakom argumentacijom. Opet se troše pare poreskih obveznika, dragocjeno vrijeme i energija na neodržive planove.

POTENCIJALNI GRADITELJI: I dok čekamo sa čim će obrađivač i Ministarstvo pred građane – Vlada je obznanila ko se sve javio na pretkvalifikacioni tender koji je raspisan pod sumnjivim okolnostima, prije nego što je usvojen akt o koncesiji, što je zakonska obaveza.

Znalo se odavno da će na spisku prijavljenih za gradnju HE na Morači biti Elektroprivreda Crne Gore u konzorcijumu sa italijanskom A2A. Osim njih, prijave su dostavile kompanije Sihohidro korporejšn iz Kine, italijanski Enel, Štrabag internešnl Gmbh iz Njemačke i konzorcijum koji predvodi austrijski Algemajne Baugezelšaft- A. Porr Aktiengezelšaft.

O italijansko-crnogorskoj povezanosti i A2A znamo već dosta toga. No, interesantno je pogledati ko se to još prijavio da gradi elektrane na Morači.

Prema podacima sa sajta www.internationalrivers.org Sihohydro Corporation iz Kine je vodeći graditelj brana u toj zemlji. No, ta ista korporacija je, prema tvrdnjama sa istog sajta, uključena u izgradnju mnogih kontraverznih velikih brana u Kini.

,,Sada, Sihohydro Corporation, izlazi u inostranstvo i tamo gradi na desetine brana. No, mediji i civilno društvo upozoravaju da mnogi od ovih projekata ne zadovoljavaju osnovne društvene i ekološke standarde”, piše na internationalrivers web stranama. Ova korporacija radi velike brane u Sudanu, Kambodži, Laosu i Burmi, a sve više je i njihovih projekata u Južnoj Aziji.

Austrijski Algemajne Baugezelšaft-A. Porr Aktiengezelšaft je austrijska kompanija koja posluje uglavnom u oblasti građevinskih konstrukcija, građevine, izgradnje puteva kao i nekretnina i izgradnji infrastrukture. Bavi se revitalizacijom arhitektonskih pejzaža, izgradnjom tunela, željeznice…

Strabag International iz Njemačke je jedan od lidera građevinarstva u Austriji i Njemačkoj. Svoje poslovanje proširio je na istočnu i jugoistočnu Evropu. Ima iskustva sa izgradnjom brana. Trenutno radi jednu u Omanu.

Enel je italijanski energetski provajder, treći u Evropi po kapitalizaciji. I, najvjerovatnije, bi mogao ući u najuži krug, u izboru za investitora. Ova firma je itekako zainteresovana za poslovanje u Crnoj Gori. Do ovog javljanja na pretkvalifikacioni tender dovođeni su u vezu sa – poslovima sa termoelektranama.

PREDLOG INŽENJERA VLAHOVIĆA: Narednih sedmica izaći će na vidjelo šta se iza kulisa pripremilo. Ne treba zaboraviti da je još aktuelni plan za četiri hidroelektrane na Morači zeleno svjetlo dobio u Strategiji energetike. Taj dokument bio je tema žestokih kritika. Nacrt vladine strategije razvoja energetike do 2025. je ,,malo više od liste investicija koje priželjkuju u Vladi”, ocijenio je konsultant iz IPA energy.

To se planom o četiri HE na Morači pokazalo kao tačno.No, Vlada se samo uvlačila dublje u problem. A mogla je, samo da je htjela, osvrnuti se na riječi inženjera Vladislava Vlahovića koji je još 1988. godine rekao da su kaskadne elektrane optimalno rješenje. Ne ugrožavaju prirodnu sredinu, predivni kanjon Mrtvice, „niti predstavljaju opasnost za Titograd, ako se neka brana sruši”. I suština – „ove elektrane bi proizvodile energije koliko i elektrane stare koncepcije”.

Vlahović je pisao još krajem osamdesetih prošlog vijeka o planu koji je Vlada 2010. razastrla na sto i na njega troši zajedničke resurse.

 

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo