Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Planovima na ptice i vjeverice

Objavljeno prije

na

Lokalna uprava u Budvi donijela je u junu 2006. odluku o izradi Detaljnog urbanističkog plana za područje Perazića dola, uvale nadomak Petrovca u kojoj se nalazi jedno od najstarijih vikend naselja na Crnogorskom primorju. Posao obrade plana dobila je firma Del projekt iz Budve. Plan još nije usvojen, a kada će biti teško je prognozirati, s obzirom da urbanizaciju ovog atraktivnog mjesta prate stanoviti problemi. Zbog velikog nezadovoljstva vlasnika vikendica i kuća predloženim rješenjima, ovaj planski dokument nekoliko je puta vraćan na doradu i javnu raspravu. DEVASTACIJA: Najprije je sredinom novembra prošle godine odluka o usvajanju tog planskog dokumenta povučena s dnevnog reda budvanske Skupštine, pa je nakon izmjena plan ponovo vraćen na javni uvid.

Krajem marta, dvije sedmice prije nego što je Recenziona komisija dala ocjenu DUP-a, Agencija za planiranje prostora uputila je inovirani plan Ministarstvu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine na ocjenu usaglašenosti plana s planovima višeg reda i novim zakonom o planiranju prostora.

Tražena saglasnost nije dobijena jer je i druga, korigovana verzija Predloga DUP-a Perazića do odbijena i vraćena na popravni, zahvaljujući prije svega žalbama stanovnika naselja, protestnim i argumentovanim pismima upućenim republičkim i lokalnim institucijama.

Kada je slučaj devastacije Perazića dola dobio zavidnu medijsku promociju, stigao na stranice Monitora, Vijesti, pa čak i državne televizije, u svoj posao konačno se uključilo Ministarstvo za uređenje prostora.

Na adresu predsjednika Rajka Kuljače stigao je prošle sedmice dopis ministra Branimira Gvozdenovića u kojem se navodi „da se nijesu stekli uslovi za davanje saglasnosti na razmatranu dokumentaciju”. Plan je vraćen na popravni.

„Predlog DUP-a Perazića do tretira prostor od izuzetnog značaja za razvoj visokokvalitetnog turizma, kao i ambijentalne cjeline rezidencijalnog karaktera i visokih kvaliteta. To su razlozi zbog kojih je neophodno intervencijama u prostoru ovog potencijala prići s osobitom pažnjom”, navodi se, između ostalog, u dopisu Ministarstva.

Biranim riječima ukazano je na očiglednu selektivnu i pristrasnu redukciju kapaciteta po zonama i ocijenjeno da plan i dalje nije u skladu s planovima višeg reda.

ZAKAŠNJENJE: Sugerira se neophodnost obezbjeđenja propisanih kvadrata zelenih površina i parkova za hotele (kategorija pet zvjezdica najmanje 100 kvadrata po gostu), maksimalna spratnost objekata u naselju, prilagođavanje novih građevina ambijentu, pejzažno uređenje i izgled fasada koje bi morale dijelom biti u autohtonom kamenu…

Iznenadna briga resornog Ministarstva za detalje uređenja Perazića dola stigla je s priličnim zakašnjenjem. Ovaj prostor doživio je urbanu katastrofu upravo u periodu od kada je donijeta odluka o izradi DUP-a. Dok su se u Budvi radili planovi, u Perazića dolu je cvjetala bespravna gradnja, koju je Republička inspekcija za zaštitu prostora uredno zaobilazila.

Savjet Mjesne zajednice Reževići ukazivao je nadležnim institucijama na novo naselje koje bez dozvole izvodi firma Bankada, vlasnika Mirka Baraća, koje se izgledom, gabaritima i spratnošću ni na koji način ne uklapa u ambijent ove pitome uvale.

Bespravna gradnja u Perazića dolu nije zaustavljena ni poslije pokretanja akcije Ministarstva za uređenje prostora – Stop divljoj gradnji!

Davne 1965. godine poznate ličnosti političkog, kulturnog i javnog života Beograda „otkrile” su Perazića do. Sazidane su 52 tipske vile za odmor, ukupne površine od 50 kvadrata, kakve su ostale sve do danas.

Zemljište na kojem se vikendice nalaze, mala dvorišta i terase, nakon stečaja vlasnika, beogradske zadruge Komfor, pripalo je Opštini Budva. Samo unutrašnjost kuća pripada vlasnicima, dok su okućnice vlasništvo Opštine. Iako je lokalna uprava donijela odluku da se vlasnicima omogući otkup zemljišta, to do sada nije učinjeno.

ARGUMENTI: Kako je prvi predlog DUP-a Perazića do predvidio povećanje gabarita i spratnosti svake vikendice, ucrtavanje novih kuća, saobraćajnica, vijadukta i tunela u naselju, legalizaciju divlje podignutih objekata, na plan je stigao veliki broj primjedbi građana koji su se pobunili protiv degradacije prostora. Tražili su da se očuva identitet naselja, smanji broj spratova i kvadrata. Oko 90 odsto zahtjeva građana Recenziona komisija uvažava i nalaže obrađivaču plana da ih kroz izmjene unese.

Objavljeni su i mnogi nostalgični tekstovi vlasnika vikendica, posvećeni potrebi očuvanja prirodnih vrijednosti Perazića dola, bogate vegetacije i guste hrastove šume u kojoj žive ptice i vjeverice.

Kampanja Doljana imala je kontra efekat. Kroz nove izmjene DUP-a Del projekt briše spratove i kvadrate, nove kuće i apartmane, ali samo za stare vikendaše, one koji su se pobunili.

Tražili ste ptičice i vjeverice – evo vam ih, glasila je osveta planera!

U novom predlogu DUP-a ona je značila zabranu svakog proširenja i rekonstrukcije starih vikendica, koje ostaju onakve kakve su bile i prije pola vijeka, dok su divlje podignute betonske gromade Bankade legalizovane i – uvećane!

Inicijatoru pobune protiv predloga DUP-a, advokatu Slobodanu Peroviću, članu Savjeta MZ Reževići, izbrisani su objekti na zemljištu u njegovom vlasništvu, koje je pretvoreno u zelenu zonu!

U svom obraćanju Ministarstvu uređenja prostora Perović ukazuje: „Nevjerovatno je da je sada, i pored neuporedivo manje površine na kojoj se dozvoljava gradnja – ukupan broj kvadrata za gradnju mnogo veći, dok se spratnost povećala na sedam nivoa! I sve to investitoru Baraću, drugima je gradnja zabranjena. Projektant te bespravne gradnje je Del projekt – ista firma koja radi predlog urbanističkog plana.”

PROTEST: Vlasnica Del projekta Senka Deletić kazala je da su posljednje izmjene DUP-a urađene i plan vraćen Ministarstvu na ponovnu ocjenu. Ona je potvrdila da vlasnicima starih vikendica ni ovoga puta nije dozvoljeno proširenje.

Zato je grupa od tridesetak građana pokrenula inicijativu za promjenu obrađivača plana.

Zahtjev je upućen predsjedniku Kuljači i direktoru Agencije za planiranje Aleksandru Tičiću.

„Mi,vlasnici i korisnici postojećih, odavno izgrađenih kuća u Perazića dolu, kao i zainteresovani ljubitelji te jedinstvene uvale i poštovaoci reda i zakona, želimo da izrazimo svoj protest protiv dosadašnjeg toka i načina izrade DUP Perazića dola, zbog nesavjesnog i nestručnog rada, nepridržavanja zakonske procedure i rokova, kao i zbog sumnje u pristrasan odnos prema pojedinim vlasnicima objekata i zemljišta na koje se odnosi DUP. Smatramo da u postojećoj situaciji nije realno očekivati da obrađivač plana izmijeni svoj način rada, pa smo riješili da zahtijevamo promjenu obrađivača plana jer smo uvjereni da je to jedina mogućnost da se plan izradi po zakonu i u razumnom roku”.

Senka Deletić odgovara da je ona posao izrade ovog DUP-a dobila na tenderu, da posjeduje licencu za planiranje i da joj ga građani, ma kako nezadovoljni bili, ne mogu oduzeti.

Da li će posljednja zelena oaza na Crnogorskom primorju odoljeti pritiscima, vezanim interesima političara, planera i investitora, vidjeće se uskoro.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo