Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Planovima na ptice i vjeverice

Objavljeno prije

na

Lokalna uprava u Budvi donijela je u junu 2006. odluku o izradi Detaljnog urbanističkog plana za područje Perazića dola, uvale nadomak Petrovca u kojoj se nalazi jedno od najstarijih vikend naselja na Crnogorskom primorju. Posao obrade plana dobila je firma Del projekt iz Budve. Plan još nije usvojen, a kada će biti teško je prognozirati, s obzirom da urbanizaciju ovog atraktivnog mjesta prate stanoviti problemi. Zbog velikog nezadovoljstva vlasnika vikendica i kuća predloženim rješenjima, ovaj planski dokument nekoliko je puta vraćan na doradu i javnu raspravu. DEVASTACIJA: Najprije je sredinom novembra prošle godine odluka o usvajanju tog planskog dokumenta povučena s dnevnog reda budvanske Skupštine, pa je nakon izmjena plan ponovo vraćen na javni uvid.

Krajem marta, dvije sedmice prije nego što je Recenziona komisija dala ocjenu DUP-a, Agencija za planiranje prostora uputila je inovirani plan Ministarstvu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine na ocjenu usaglašenosti plana s planovima višeg reda i novim zakonom o planiranju prostora.

Tražena saglasnost nije dobijena jer je i druga, korigovana verzija Predloga DUP-a Perazića do odbijena i vraćena na popravni, zahvaljujući prije svega žalbama stanovnika naselja, protestnim i argumentovanim pismima upućenim republičkim i lokalnim institucijama.

Kada je slučaj devastacije Perazića dola dobio zavidnu medijsku promociju, stigao na stranice Monitora, Vijesti, pa čak i državne televizije, u svoj posao konačno se uključilo Ministarstvo za uređenje prostora.

Na adresu predsjednika Rajka Kuljače stigao je prošle sedmice dopis ministra Branimira Gvozdenovića u kojem se navodi „da se nijesu stekli uslovi za davanje saglasnosti na razmatranu dokumentaciju”. Plan je vraćen na popravni.

„Predlog DUP-a Perazića do tretira prostor od izuzetnog značaja za razvoj visokokvalitetnog turizma, kao i ambijentalne cjeline rezidencijalnog karaktera i visokih kvaliteta. To su razlozi zbog kojih je neophodno intervencijama u prostoru ovog potencijala prići s osobitom pažnjom”, navodi se, između ostalog, u dopisu Ministarstva.

Biranim riječima ukazano je na očiglednu selektivnu i pristrasnu redukciju kapaciteta po zonama i ocijenjeno da plan i dalje nije u skladu s planovima višeg reda.

ZAKAŠNJENJE: Sugerira se neophodnost obezbjeđenja propisanih kvadrata zelenih površina i parkova za hotele (kategorija pet zvjezdica najmanje 100 kvadrata po gostu), maksimalna spratnost objekata u naselju, prilagođavanje novih građevina ambijentu, pejzažno uređenje i izgled fasada koje bi morale dijelom biti u autohtonom kamenu…

Iznenadna briga resornog Ministarstva za detalje uređenja Perazića dola stigla je s priličnim zakašnjenjem. Ovaj prostor doživio je urbanu katastrofu upravo u periodu od kada je donijeta odluka o izradi DUP-a. Dok su se u Budvi radili planovi, u Perazića dolu je cvjetala bespravna gradnja, koju je Republička inspekcija za zaštitu prostora uredno zaobilazila.

Savjet Mjesne zajednice Reževići ukazivao je nadležnim institucijama na novo naselje koje bez dozvole izvodi firma Bankada, vlasnika Mirka Baraća, koje se izgledom, gabaritima i spratnošću ni na koji način ne uklapa u ambijent ove pitome uvale.

Bespravna gradnja u Perazića dolu nije zaustavljena ni poslije pokretanja akcije Ministarstva za uređenje prostora – Stop divljoj gradnji!

Davne 1965. godine poznate ličnosti političkog, kulturnog i javnog života Beograda „otkrile” su Perazića do. Sazidane su 52 tipske vile za odmor, ukupne površine od 50 kvadrata, kakve su ostale sve do danas.

Zemljište na kojem se vikendice nalaze, mala dvorišta i terase, nakon stečaja vlasnika, beogradske zadruge Komfor, pripalo je Opštini Budva. Samo unutrašnjost kuća pripada vlasnicima, dok su okućnice vlasništvo Opštine. Iako je lokalna uprava donijela odluku da se vlasnicima omogući otkup zemljišta, to do sada nije učinjeno.

ARGUMENTI: Kako je prvi predlog DUP-a Perazića do predvidio povećanje gabarita i spratnosti svake vikendice, ucrtavanje novih kuća, saobraćajnica, vijadukta i tunela u naselju, legalizaciju divlje podignutih objekata, na plan je stigao veliki broj primjedbi građana koji su se pobunili protiv degradacije prostora. Tražili su da se očuva identitet naselja, smanji broj spratova i kvadrata. Oko 90 odsto zahtjeva građana Recenziona komisija uvažava i nalaže obrađivaču plana da ih kroz izmjene unese.

Objavljeni su i mnogi nostalgični tekstovi vlasnika vikendica, posvećeni potrebi očuvanja prirodnih vrijednosti Perazića dola, bogate vegetacije i guste hrastove šume u kojoj žive ptice i vjeverice.

Kampanja Doljana imala je kontra efekat. Kroz nove izmjene DUP-a Del projekt briše spratove i kvadrate, nove kuće i apartmane, ali samo za stare vikendaše, one koji su se pobunili.

Tražili ste ptičice i vjeverice – evo vam ih, glasila je osveta planera!

U novom predlogu DUP-a ona je značila zabranu svakog proširenja i rekonstrukcije starih vikendica, koje ostaju onakve kakve su bile i prije pola vijeka, dok su divlje podignute betonske gromade Bankade legalizovane i – uvećane!

Inicijatoru pobune protiv predloga DUP-a, advokatu Slobodanu Peroviću, članu Savjeta MZ Reževići, izbrisani su objekti na zemljištu u njegovom vlasništvu, koje je pretvoreno u zelenu zonu!

U svom obraćanju Ministarstvu uređenja prostora Perović ukazuje: „Nevjerovatno je da je sada, i pored neuporedivo manje površine na kojoj se dozvoljava gradnja – ukupan broj kvadrata za gradnju mnogo veći, dok se spratnost povećala na sedam nivoa! I sve to investitoru Baraću, drugima je gradnja zabranjena. Projektant te bespravne gradnje je Del projekt – ista firma koja radi predlog urbanističkog plana.”

PROTEST: Vlasnica Del projekta Senka Deletić kazala je da su posljednje izmjene DUP-a urađene i plan vraćen Ministarstvu na ponovnu ocjenu. Ona je potvrdila da vlasnicima starih vikendica ni ovoga puta nije dozvoljeno proširenje.

Zato je grupa od tridesetak građana pokrenula inicijativu za promjenu obrađivača plana.

Zahtjev je upućen predsjedniku Kuljači i direktoru Agencije za planiranje Aleksandru Tičiću.

„Mi,vlasnici i korisnici postojećih, odavno izgrađenih kuća u Perazića dolu, kao i zainteresovani ljubitelji te jedinstvene uvale i poštovaoci reda i zakona, želimo da izrazimo svoj protest protiv dosadašnjeg toka i načina izrade DUP Perazića dola, zbog nesavjesnog i nestručnog rada, nepridržavanja zakonske procedure i rokova, kao i zbog sumnje u pristrasan odnos prema pojedinim vlasnicima objekata i zemljišta na koje se odnosi DUP. Smatramo da u postojećoj situaciji nije realno očekivati da obrađivač plana izmijeni svoj način rada, pa smo riješili da zahtijevamo promjenu obrađivača plana jer smo uvjereni da je to jedina mogućnost da se plan izradi po zakonu i u razumnom roku”.

Senka Deletić odgovara da je ona posao izrade ovog DUP-a dobila na tenderu, da posjeduje licencu za planiranje i da joj ga građani, ma kako nezadovoljni bili, ne mogu oduzeti.

Da li će posljednja zelena oaza na Crnogorskom primorju odoljeti pritiscima, vezanim interesima političara, planera i investitora, vidjeće se uskoro.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo