Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Oslobodilac nepoznat

Objavljeno prije

na

Nedavno je Uprava policije Crne Gore saopštila da je ,,prilikom sprovođenja operativno-taktičkih radnji u Bijelom Polju, u akciji Balkanski ratnik, lišeno slobode lice Muhamed Agović, koji se nalazi na potjernici koju je raspisala Njemačka”. Policija je uhapsila Agovića u Bijelom Polju, tokom potjere za narko-dilerom Darkom Šarićem. Mnogi vjerovatno nisu pridavali značaj podatku da je crnogorska policija uhapsila Agovića, ali oni koji prate crne hronike sigurno su se ne malo iznenadili pri pomenu njegovog imena. A kako i ne bi – Agović uhapšen u Bijelom Polju, a trebalo bi da izdržava višegodišnju robiju u Spužu.

Muhamed Agović, rodom iz Berana, prije deset godina osuđen je u njemačkom gradu Trijeru, odakle je pobjegao u Crnu Goru, na doživotnu kaznu zatvora. Pošto ga Crna Gora zbog pravnih prepreka nije mogla izručiti Njemačkoj, osuđen je u Višem sudu u Bijelom Polju na 40 godina zatvora. Vrhovni sud Crne Gore tu presudu preinačuje na 20 godina zatvora, koje Agović počinje da izdržava u KP Domu Spuž. Međutim, taj spuški zatvorenik našao se na slobodi juna prošle godine! Kako?

Povodom najnovijeg hapšenja Muhameda Agovića, Vladan Pavićević, vlasnik privatne detektivske agencije iz Podgorice, polovinom februara podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužiocu Ranki Čarapić protiv nepoznatih osoba zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. U prijavi, Pavićević obavještava Vrhovnog tužioca o sudskim kaznama izrečenim Agoviću i traži od Čarapićke da ispita kako se on našao na slobodi.

,,Pitao sam Vrhovnog državnog tužioca kako je moguće da osoba pravosnažno osuđena na kaznu od 20 godina zatvora, koju je izdržavala u Kazneno-popravnom domu Spuž, i to u najbezbjednijem dijelu te ustanove, bude na slobodi od 30. juna prošle godine”, kaže Pavićević, u razgovoru za Monitor.

Pavićević još nije dobio odgovor od Ranke Čarapić.

Postoje samo tri varijante kako se zatvorenik može naći na slobodi: da pobjegne, da dobije uslovni otpust ili da bude amnestiran.

Prema članu 65 Zakona o izvršenju krivičnih sankcija o uslovnom otpustu odlučuje komisija koju formira ministar pravde. Komisija ima predsjednika i šest članova, a sačinjavaju je predstavnici Vrhovnog suda, Državnog tužioca, MUP-a, Ministarstva zdravlja, ministar pravde i direktor ZIKS-a. Zakon dalje predviđa da se o uslovnom otpustu odlučuje na osnovu molbe osuđenog ili člana njegove uže porodice. I direktor ZIKS-a ima diskreciono pravo da otpusti osuđenog, ali samo šest mjeseci prije isteka kazne.

Odredbom o amnestiji, predviđeno je oslobađanje od izvršenja kazne ili njeno ublažavanje, ali samo do četvrtine od ukupno izrečene kazne, s tim što se ne mogu amnestirati osuđeni za najteža krivična djela.

Da bismo saznali kako se zaista Agović našao na slobodi, obratili smo se prvo Ministarstvu pravde. Otuda su nas uputili na nadležnog za ovaj slučaj – Zavod za izvršenje krivičnih sankcija. Prije dvadesetak dana poslali smo dopis Zavodu uz molbu da dobijemo objašnjenje kako je Agović oslobođen. Prošle sedmice ponovili smo zahtjev, ali ni poslije nekoliko telefonskih poziva i razgovora sa službenicama ZIKS-a, portparol Zavoda Anka Cerović nije odgovorila na naše pitanje.

Prema nezvaničnim informacijama Agović je najvjerovatnije amnestiran odlukom crnogorskog parlamenta. Nismo mogli dobiti zvaničnu potvrdu za to. U svakom slučaju Agoviću je nezakonito prekinuto izdržavanje zatvorske kazne i to u vrijeme dok je direktor ZIKS-a bio Božidar Vuksanović.

Sticajem okolnosti, detektivu Vladanu Pavićeviću ,,slučaj Agović” poznat je od prije sedam godina.

,,Kao službenik KP Doma Spuž, zajedno sa kolegom Dragišom Bulatovićem, obratio sam se početkom jula 2003. godine tadašnjem načelniku dopisom i predložio mu da se prema Agoviću preduzme najveća mjera obezbjeđenja radi sprečavanja eventualnog bjekstva. Preko službenika obezbjeđenja zatvora Bijelo Polje došli smo do podatka da je Agović iz bijelopoljskog zatvora pripremao bjekstvo”, prepričava Pavićević navode iz tog dopisa.

Bulatović i Pavićević predložili su načelniku preduzimanje ,,najviših mjera obezbjeđenja i smještaj u C odjeljenje, a sve u cilju predostrožnosti eventualnog bjekstva i ugrožavanja tuđih života”.

Pavićević je kasnije napustio službovanje u spuškom zatvoru i opet se nedavno ,,susreo” sa Agovićem preko policijskog saopštenja o njegovom hapšenju.

Agović je poznat i policijama drugih država. Policajci Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u noći između 6. i 7. maja 1999. godine, uhapsili su na području opštine Ilijaš Agovića na osnovu zahtjeva Interpola njemačkog grada Visbaden. U saopštenju kantonalnog MUP-a navodi se da je za Agovićem, rođenim 1970. godine u Ivangradu, državljaninom SR Jugoslavije, raspisana potjernica zbog počinjenih krivičnih djela ubistva, teške pljačke, pljačke sa ubistvom, iznuđivanja…

Početkom decembra prošle godine u medijima je pominjan Agović u vezi presude Satku Adroviću, iz Vrbnice kod Rožaja, zbog teškog razbojništva i razbojničke krađe.

U optužnici se navodi da su Adrović i njegovi zemljaci Muhamed Agović i Kemal Ciriković, kao i turski državljanin Čengiz Koča, 10. decembra 1998. godine, u Njemačkoj, maskirani i naoružani pištoljem, bejzbol palicom i nožem, ušli u diskoteku Tropikal, vlasništvo Helge i Edmuda Šmita. Po ulasku u diskoteku, Agović je ispalio hitac u plafon, naredivši prisutnima da legnu na pod. Nakon toga Adrović, Ciriković i Koča su napali blagajnika Aleksandra Higela, kojeg je Koča dva puta udario nožem u stomak. Od tih povreda Higel je kasnije podlegao.

Nakon toga razbojnici su od gostiju uzeli 2.500 njemačkih maraka i nekoliko komada nakita, a potom pobjegli u nepoznatom pravcu.

Agović je uspio da se domogne Crne Gore. Javnost nije obaviještena gdje se nalazi nakon nedavnog hapšenja.

 

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo