Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ništa bez veze

Objavljeno prije

na

Da će pripravnički staž odraditi u Skupštini Crne Gore nadalo se krajem prošle godine 127 visokoškolaca sa svježim diplomama. Toliko ih se prijavilo na konkurs koji je Uprava za kadrove Crne Gore raspisala drugog decembra prošle godine , za devet pripravničkih mjesta u parlamentu. Osim uobičajenih uslova koji se traže za radna mjesta u državnoj upravi, oglas je predviđao i polaganje testova iz engleskog jezika i rada na računarima. Te testove položila su 72 kandidata.

ČUDNA ODLUKA: Posao je, na osnovu rješenja generalnog sekretara Skupštine Damira Davidovića i bez prethodno obavljenih intervjua sa svim kandidatima, dobilo njih devet koji nijesu bili niti najbolji na testovima, niti su imali najvisočije ocjene na studijama. U pisanoj odluci Davidovića, u koju je Monitor imao uvid, ni riječi o razlozima zašto su baš ti kandidati izabrani.

Takođe, primljena su dva kandidata koji su test engleskog položili iz drugog puta, nakon što su tražili da im se pruži druga prilika. Pravilnik o testiranju kandidata Uprave Crne Gore, a ni Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne propisuje takvu mogućnost. U Upravi za kadrove, međutim, objašnjavaju da oni tu mogućnost nude svima kada za to postoje opravdani razlozi.

U Upravi za kadrove, takođe, napominju da oni, po zakonu, nemaju mogućnost uticaja na konačnu odluku o izboru kandidata, pa ni u slučaju pripravnika u Skupštini. Uprava za kadrove osnovana je 2004. godine sa ciljem da „ unaprijedi sistem upravljanja kadrovima u državnoj upravi, i da poveća stepen njihove stručne osposobljenosti”. U konkretnom slučaju njeno postojanje se svelo tek na uzalud utrošeni papir za testove koji poslodavcu ne znače mnogo.

Na osnovu kog kriterijuma je Davidović napravio odabir pripravnika nijesmo uspjeli saznati, pošto se nije javljao na telefon. Nakon upoređivanja uspjeha na testovima i uspjeha na studijama kandidata koji su zadovoljili uslove iz konkursa, a bez obavljenog razgovora sa svima, apsolutno je nejasno kojim se kriterijuma Davidović vodio. U najmanju ruku, bila je to čudna odluka. A „čudne odluke državnih organa”, objašnjava se upravo na sajtu Uprave za kadrove, u publikaciji Prevencija korupcije, jedan su od znakova „koji novinarima istraživačima mogu da ukažu da se radi o korupciji”.

VEZE: Moguće da nije nevažno: jednostavno Gugl pretraživanje biografija primljenih kandidata pokazuje da među njima ima onih koji su od početka studija u podmlatku Socijaldemokratske partije i onih koji, bar u internet zajednicama, imaju prijatelje poput Raška Konjevića poslanika iste partije (iako nijesu skloni virtuelnim prijateljstvima sa političarima). Tu su i kandidati koji su prethodno bili zaposleni u civilnom sektoru i u bliskoj „saradnji” sa parlamentarcima. Za ostale je samo sigurno da nijesu dugo čekali na posao – diplome su im otkucane tek koji mjesec prije raspisivanja oglasa.

Odabir pripravnika u parlament tek je jedna od živopisnih ilustracija onoga što je u svom posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore za 2009. godinu konstatovala Evropska komisija: „Postupci zapošljavanja u javnoj upravi su generalno zasnovani na javnim oglasim ali koncept zapošljavanja i napredovanja zasnovanog na zaslugama nije predviđen propisima niti se primjenjuje u praksi”. U izvještaju se naglašava da je potrebno uspostaviti „profesionalnu, odgovornu, transparentnu državnu službu zasnovanu na zaslugama i oslobođenu političkog uplitanja”

EK od Crne Gore traži da uspostavi takozvani merit sistem prilikom zapošljavanja državnih službenika. To bi, između ostalog, značilo i aktivniju ulogu Uprave za kadrove u tom procesu. Uprava ne bi trebalo samo da prikuplja dokumenta i vrši testove, već i da rangira kandidate. Ta rang lista bi bila obavezujuća za poslodavca.

U Upravi za kadrove objašnjavaju da u praksi i zakonodavstvu evropskih zemalja postoji pravilo da je poslodavac dužan da zaposli prvih petoro, ili troje, sa rang liste koju utvrdi ustanova poput ovdašnje Uprave za kadrove.

Ovako, obesmišljena je svaka uloga Uprave za kadrove.

NEPOTIZAM: Slučaj izbora pripravnika u Skupštinu bez jasnih kriterijuma i nije top story za one koji pokušavaju da nađu zaposlenje u Crnoj Gori. I nije usamljen slučaj. Nedavno je i Tea Gorjanc-Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava ukazala na sličan slučaj, prilikom izbora sudija u Viši sud u Podgorici.

 

,,Prilikom izbora sudija u Viši sud u Podgorici u oktobru 2008, ne zna se zbog čega su izabrani kandidati koji su čak prema krajnjim ocjenama imali manje ili iste ocjene. Tačno je da se u tom slučaju niko nije žalio (nije podnio tužbu), ali mislim da je to zbog toga što se još uvijek nema povjerenja u to da se žalba neće uzeti za zlo prilikom sljedećeg konkursa”, upozorila je.

Ona je ocijenila da će dok se ne preciziraju normativi za vrednovanje okvirno propisanih kriterijuma za izbor na radno mjesto u državnoj upravi i sudstvu uvijek postojati „mogućnost za značajnu prevagu subjektivne ocjene članova izborne komisije tj. proizvoljnosti, nad objektivnom ocjenom kandidata”.

„Nakon nekog vremena prestala sam da se javljam na konkurse Uprave za kadrove”, kaže mlada pravnica, koja je željela da ostane anonimna. „Bilo je jasno da mi je potrebna veza, ili bar dokaz o odgovarajućoj političkoj pripadnosti. Sada sam zaposlena u državnoj upravi, ugovorom o djelu, i čekam da me prime, odnosno da potpišem ugovor o radu”. Ona objašnjava da bi u slučaju da joj sadašnji poslodavac ispuni obećanje, bio raspisan oglas, a oni koji bi se, pored nje, na taj oglas javili bi testove radili – uzalud.

Da je nepotizam teški problem Crne Gore, konstatovano je više puta, sa različitih i domaćih i međunarodnih adresa. Pri tom, složili su se sociolozi, nepotizam ne znači samo privilegije i usluge za bliske rođake, već i druge vrste veza poput kumstva, prijateljstva, ili političke pripadnosti.

Mediji odavno ukazuju na nepotizam u sudstvu, tužilaštvu, Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Skoro je opozicija optužila Ministarstvo inostranih poslova da ne bira diplomatski kadar po zaslugama i stručnosti. Iz opozicije su pitali nadležne u MIP-u kako to da „niko drugi od velikog broja mladih, obrazovnih i ambicioznih ljudi, koji rade u MIP-u, nijesu imenovani za diplomate, nego baš sin Miomira Mugoše ili kćerka Dušanke Jeknić.

Nije bolje ni na Univerzitetu. Na Pravnom fakultetu uknjižena su dva slučaja da su sinovi profesora asistenti na predmetima svojih očeva. Da se ne pominje politička diskriminacija.

A visokoškolci upravo tamo nauče šta su potrebne vještine za rad u državnim organima. Znanje, politički aktivizam u partijama na vlasti ili tek lijepe oči kojima poslodavac ne može da kaže ne.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo