Povežite se sa nama

MONITORING

Nije fer

Objavljeno prije

na

U Americi je istraživanje javnog mnjenja ove sedmice pokazalo da republikanski kandidat, za tri odsto glasova, vodi ispred kandidata demokrata. Prošle sedmice je vodio demokrata. Izbori su 6. novembra. U Francuskoj je policija pretresla stan i kancelariju bivšeg predsjednika države u okviru istrage o mogućem nelegalnom finansiranju predsjedničke kampanje 2007. Za razliku od tih područja u kojima se sve oteže i komplikuje, u Crnoj Gori sve ide brzo i efikasno. Neko vrijeme se baje kad će izbori biti, ali, kad se jednom riješi, sve bude obavljeno za tili čas i – istorija može ponovo da počne. Što je najvažnije, nema naknadnih pitanja o parama. Bliži smo shvatanju da je vlast od Boga data. Ovih dana počela je da se vrti ista pokvarena ploča iz 2009. Na samom početku te godine, Vlada je predložila da Skupštini bude skraćen mandat jer smo, mjesec ranije, podnijeli zahtjev za članstvo u EU. Zbog brojnih i veoma značajnih obaveza, Vladi i Skupštini je trebao pun mandat od četiri godine. Tako i bi. Sad smo počeli pregovore sa EU, vladi opet treba puni mandat.

,,Za mene se ne postavlja pitanje da li je ovo trenutak kada bi na kraju dobro obavljenog posla, koji su nam verifikovali evroatlantski partneri, trebalo povući racionalne poteze i organizovati sve izbore koji nam slijede u nekoliko narednih mjeseci i pripremiti državni aparat za obavljanje odgovornih poslova u narednoj fazi integracija”, objasnio je nekidan Milo Đukanović, predsjednik DPS-a.

Široki su vidici: ,,Nijesmo zlopamtila, ni oni koji žive sa definicijom defintivnih saveznika ili neprijatelja. Jedino je definitivno da moramo biti posvećeni nacionalnim interesima”, objasnio je presjednik DPS-a.

I mali koalicioni partner je spreman za samostalan nastup, ali će još vidjeti. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić poletno je uzeo barjak auto-puta, za slučaj da se DPS odluči za prekid ljubavi.

Upućeni u unutarpartijska zbivanja u DPS-u ocjenjuju da su želja za oslobađanjem od SDP-a i plan da DPS sam osvoji apsolutnu vlast, malo izgubile krila nakon izbora u Herceg Novom i Tivtu. Prigodno glumljeno zadovoljstvo rezultatima izbora, krilo je razočarenje što u Novom nijesu osvojili vlast, a u Tivtu im je opet trebao kolaicioni partner. SDP, kakvo iznenađenje!

I prije četiri godine i danas, opozicija je razmišljala. Osobito SNP. Hoće li, neće li, napraviti zajedničku listu. Pričalo se mjesecima, ostali su u više kolona.

Sad se priča o Demokratskom frontu. Nova i Pokret za promjene predložile su da na njegovom čelu bude Miodrаg Lekić, bivši diplomata, sada profesor. On je načelno prihvatio. U frontu bi, nadaju se inicijatori, trebalo da bude dio opozicije, i dio nevladinog sektora. Oni vjeruju da će Demokratskom frontu dati podršku i neki nezavisni intelektualci.

Zamjenik direktora MANS-a Dejan Milovac kazao je da je veoma dobro da i političari počnu da biju bitku i pružaju otpor preko demokratskog fronta, kao što to građani na organizovan način čine putem građanskog fronta.

Profesor političke psihologije Filip Kovačević Danu je kazao da vjeruje da Lekić ima podršku međunarodnih krugova.

Kao i obično, misterija je šta planira SNP. Predsjednik te partije Srđan Milić kazao je da će prihvatiti poziv na razgovor sa Miodragom Lekićem o formiranju Demokratskog fronta. Predlog da Lekić bude na čelu fronta Milić smatra interesantnim i podsjeća da je bivšeg diplomatu, kao zajedničkog kandidata opozicije, predlagao još 2008. godine.

Nešto ranije, Milić je za RFE izričito rekao da niko ne bi trebao da podcjenjuje priču o bojkotu izbora. ,,Sad ću da kažem da smatram da u ovom trenutku ne postoje apsolutno ni fer, ni demokratski uslovi za izbore”. Na pitanje da li to znači da će izbore bojkotovati rekao je: ,,Namjerno sam naglasio: nećemo biti dio priče o datumu izbora. Sve ostalo što ćemo raditi u narednom periodu biće dogovoreno na sjednici Glavnog odbora, nakon svih ovih elemenata koje možemo očekivati u julu… Dakle, jasno i glasno ćemo da kažemo šta je ono što bi trebalo obezbijediti da bi izbori bili fer i demokratski”. Ne zna se kad.

Iz vladajuće partije stigli su glasovi da su fer i demokratski uslovi za izbore obezbijeđeni time što je usvojen novi Zakon o izboru odbornika i poslanika. Bez tog dokumenta pod miškom, valjda, nijedan aktivista DPS-a neće krenuti u kupovinu ličnih karata. Ranka Čarapić će ga držati na centralnom mjestu svog radnog stola, a tajna policija će isti, u skladu sa prirodom posla, naučiti napamet.

Ako je Milo Đukanović zamislio da izbori budu u septembru, onda bi ljudi koji govore da se ozbiljno bave politikom, na početku jula morali da znaju šta će sa tom bačenom rukavicom. Scenario o ranim jesenjim izborima poznat je mjesecima. Opozicioni političari imali su kad da precizno smisle i svakom građaninu Crne Gore daju da zna koji su to tačno uslovi da bi izbori bili fer i demokratski.

Teško da neko u ovoj zemlji može da zamisli budućeg DPS-ovog kandidata za predsjednika države, kako strepi da će mu, zbog načina na koji finansira kampanju, jednoga dana na vrata zakucati Ranka Čarapić ili bilo koja njena, od ove vlasti posađena, nasljednica. Kosa crta nasljednik.

Istorijski događaj da je Osnovni sud u Herceg Novom izrekao zatvorske kazne trojici optuženih zbog kupovine ličnih karata uoči izbora u Herceg Novom, samo je prašina jednaka onoj kad carinike osude zbog pet eura mita. Cijeli postupak, dakako, nije pokrenut tako što su policija ili tužioci uočili nešto neobično, nego je kupovinu prijavio Pokret za promjene. Na pitanje – je li iko pitao Miliju Krgovića, osuđenog za kupovinu ličnih karata, što su mi trebale i ko ga je poslao da ih kupi – javnost ne zna zvanični odgovor. Možda ih skuplja, ko salvete.

Predsjednik PZP-a Nebojša Medojević ocijenio je da je ,,kupovina ličnih karata djelo organizovane grupe funkcionera DPS koje ima sve elemente organizovanog kriminala i koje zaslužuje temeljnu i opširnu istragu kojom se moraju obuhvatiti čelni ljudi DPS-a”. To bi bio baš zgodan uslov za fer izbore. Samo, uz prethodni, da Vrhovna Ranka ode kući. Ranka je nefer i nedemokratska.

Oko sedam miliona eura građani ove zemlje daju za javni servis RTCG. Te pare mirno se mogu uračunati u DPS-ov trošak za izbore. Naravno, uz pare za aparate koji Pobjedu drže u životu. Sve drugo, krajnje je nefer i nedemokratski.

Skoro da je simpatično kad zrnce djelovanja tajne policije osjeti SDP. To DPS koristi kao vaspitnu mjeru. Nedavno je poslaniku te partije malčice prijetio jedan od lokalnih dobitnika tranzicije. Očas je transkript njihovog razgovora ukrasio stranice Pobjede. Odakle – ne zna se. Da policija katkad bude partijska policija primijetio je i predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić. Partijska policija je nefer i nedemokratska.

Ako opozicija ne izbori minimum uslova za suzbijanje izbornog nasilja, bojkot je legtiman odgovor. Bojkot izbora u Crnoj Gori je, naravno, težak zadatak. Već smo gledali partijske aktiviste kako čuče u žbunju i paze ko je došao da glasa, a ko nije. U međuvremenu je DPS značajno osavremenio i unaprijedio svoje poslovanje, tako da telefonom poziva one koji zaborave na pravo da biraju. Njih.

Bojkot je ozbiljan i rizičan posao, ali su izbori pod ovim uslovima legalizacija zločina i pljačke. To svi akteri alternativne scene, kako god se zvali i organizovali, moraju imati na umu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo