Povežite se sa nama

MONITORING

Nije fer

Objavljeno prije

na

opozicija

U Americi je istraživanje javnog mnjenja ove sedmice pokazalo da republikanski kandidat, za tri odsto glasova, vodi ispred kandidata demokrata. Prošle sedmice je vodio demokrata. Izbori su 6. novembra. U Francuskoj je policija pretresla stan i kancelariju bivšeg predsjednika države u okviru istrage o mogućem nelegalnom finansiranju predsjedničke kampanje 2007. Za razliku od tih područja u kojima se sve oteže i komplikuje, u Crnoj Gori sve ide brzo i efikasno. Neko vrijeme se baje kad će izbori biti, ali, kad se jednom riješi, sve bude obavljeno za tili čas i – istorija može ponovo da počne. Što je najvažnije, nema naknadnih pitanja o parama. Bliži smo shvatanju da je vlast od Boga data. Ovih dana počela je da se vrti ista pokvarena ploča iz 2009. Na samom početku te godine, Vlada je predložila da Skupštini bude skraćen mandat jer smo, mjesec ranije, podnijeli zahtjev za članstvo u EU. Zbog brojnih i veoma značajnih obaveza, Vladi i Skupštini je trebao pun mandat od četiri godine. Tako i bi. Sad smo počeli pregovore sa EU, vladi opet treba puni mandat.

,,Za mene se ne postavlja pitanje da li je ovo trenutak kada bi na kraju dobro obavljenog posla, koji su nam verifikovali evroatlantski partneri, trebalo povući racionalne poteze i organizovati sve izbore koji nam slijede u nekoliko narednih mjeseci i pripremiti državni aparat za obavljanje odgovornih poslova u narednoj fazi integracija”, objasnio je nekidan Milo Đukanović, predsjednik DPS-a.

Široki su vidici: ,,Nijesmo zlopamtila, ni oni koji žive sa definicijom defintivnih saveznika ili neprijatelja. Jedino je definitivno da moramo biti posvećeni nacionalnim interesima”, objasnio je presjednik DPS-a.

I mali koalicioni partner je spreman za samostalan nastup, ali će još vidjeti. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić poletno je uzeo barjak auto-puta, za slučaj da se DPS odluči za prekid ljubavi.

Upućeni u unutarpartijska zbivanja u DPS-u ocjenjuju da su želja za oslobađanjem od SDP-a i plan da DPS sam osvoji apsolutnu vlast, malo izgubile krila nakon izbora u Herceg Novom i Tivtu. Prigodno glumljeno zadovoljstvo rezultatima izbora, krilo je razočarenje što u Novom nijesu osvojili vlast, a u Tivtu im je opet trebao kolaicioni partner. SDP, kakvo iznenađenje!

I prije četiri godine i danas, opozicija je razmišljala. Osobito SNP. Hoće li, neće li, napraviti zajedničku listu. Pričalo se mjesecima, ostali su u više kolona.

Sad se priča o Demokratskom frontu. Nova i Pokret za promjene predložile su da na njegovom čelu bude Miodrаg Lekić, bivši diplomata, sada profesor. On je načelno prihvatio. U frontu bi, nadaju se inicijatori, trebalo da bude dio opozicije, i dio nevladinog sektora. Oni vjeruju da će Demokratskom frontu dati podršku i neki nezavisni intelektualci.

Zamjenik direktora MANS-a Dejan Milovac kazao je da je veoma dobro da i političari počnu da biju bitku i pružaju otpor preko demokratskog fronta, kao što to građani na organizovan način čine putem građanskog fronta.

Profesor političke psihologije Filip Kovačević Danu je kazao da vjeruje da Lekić ima podršku međunarodnih krugova.

Kao i obično, misterija je šta planira SNP. Predsjednik te partije Srđan Milić kazao je da će prihvatiti poziv na razgovor sa Miodragom Lekićem o formiranju Demokratskog fronta. Predlog da Lekić bude na čelu fronta Milić smatra interesantnim i podsjeća da je bivšeg diplomatu, kao zajedničkog kandidata opozicije, predlagao još 2008. godine.

Nešto ranije, Milić je za RFE izričito rekao da niko ne bi trebao da podcjenjuje priču o bojkotu izbora. ,,Sad ću da kažem da smatram da u ovom trenutku ne postoje apsolutno ni fer, ni demokratski uslovi za izbore”. Na pitanje da li to znači da će izbore bojkotovati rekao je: ,,Namjerno sam naglasio: nećemo biti dio priče o datumu izbora. Sve ostalo što ćemo raditi u narednom periodu biće dogovoreno na sjednici Glavnog odbora, nakon svih ovih elemenata koje možemo očekivati u julu… Dakle, jasno i glasno ćemo da kažemo šta je ono što bi trebalo obezbijediti da bi izbori bili fer i demokratski”. Ne zna se kad.

Iz vladajuće partije stigli su glasovi da su fer i demokratski uslovi za izbore obezbijeđeni time što je usvojen novi Zakon o izboru odbornika i poslanika. Bez tog dokumenta pod miškom, valjda, nijedan aktivista DPS-a neće krenuti u kupovinu ličnih karata. Ranka Čarapić će ga držati na centralnom mjestu svog radnog stola, a tajna policija će isti, u skladu sa prirodom posla, naučiti napamet.

Ako je Milo Đukanović zamislio da izbori budu u septembru, onda bi ljudi koji govore da se ozbiljno bave politikom, na početku jula morali da znaju šta će sa tom bačenom rukavicom. Scenario o ranim jesenjim izborima poznat je mjesecima. Opozicioni političari imali su kad da precizno smisle i svakom građaninu Crne Gore daju da zna koji su to tačno uslovi da bi izbori bili fer i demokratski.

Teško da neko u ovoj zemlji može da zamisli budućeg DPS-ovog kandidata za predsjednika države, kako strepi da će mu, zbog načina na koji finansira kampanju, jednoga dana na vrata zakucati Ranka Čarapić ili bilo koja njena, od ove vlasti posađena, nasljednica. Kosa crta nasljednik.

Istorijski događaj da je Osnovni sud u Herceg Novom izrekao zatvorske kazne trojici optuženih zbog kupovine ličnih karata uoči izbora u Herceg Novom, samo je prašina jednaka onoj kad carinike osude zbog pet eura mita. Cijeli postupak, dakako, nije pokrenut tako što su policija ili tužioci uočili nešto neobično, nego je kupovinu prijavio Pokret za promjene. Na pitanje – je li iko pitao Miliju Krgovića, osuđenog za kupovinu ličnih karata, što su mi trebale i ko ga je poslao da ih kupi – javnost ne zna zvanični odgovor. Možda ih skuplja, ko salvete.

Predsjednik PZP-a Nebojša Medojević ocijenio je da je ,,kupovina ličnih karata djelo organizovane grupe funkcionera DPS koje ima sve elemente organizovanog kriminala i koje zaslužuje temeljnu i opširnu istragu kojom se moraju obuhvatiti čelni ljudi DPS-a”. To bi bio baš zgodan uslov za fer izbore. Samo, uz prethodni, da Vrhovna Ranka ode kući. Ranka je nefer i nedemokratska.

Oko sedam miliona eura građani ove zemlje daju za javni servis RTCG. Te pare mirno se mogu uračunati u DPS-ov trošak za izbore. Naravno, uz pare za aparate koji Pobjedu drže u životu. Sve drugo, krajnje je nefer i nedemokratski.

Skoro da je simpatično kad zrnce djelovanja tajne policije osjeti SDP. To DPS koristi kao vaspitnu mjeru. Nedavno je poslaniku te partije malčice prijetio jedan od lokalnih dobitnika tranzicije. Očas je transkript njihovog razgovora ukrasio stranice Pobjede. Odakle – ne zna se. Da policija katkad bude partijska policija primijetio je i predsjednik Skupštine i SDP-a Ranko Krivokapić. Partijska policija je nefer i nedemokratska.

Ako opozicija ne izbori minimum uslova za suzbijanje izbornog nasilja, bojkot je legtiman odgovor. Bojkot izbora u Crnoj Gori je, naravno, težak zadatak. Već smo gledali partijske aktiviste kako čuče u žbunju i paze ko je došao da glasa, a ko nije. U međuvremenu je DPS značajno osavremenio i unaprijedio svoje poslovanje, tako da telefonom poziva one koji zaborave na pravo da biraju. Njih.

Bojkot je ozbiljan i rizičan posao, ali su izbori pod ovim uslovima legalizacija zločina i pljačke. To svi akteri alternativne scene, kako god se zvali i organizovali, moraju imati na umu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo