Povežite se sa nama

MONITORING

ŽARKO PAVIĆEVIĆ, GRADONAČELNIK I BIZNISMEN: Pazi, zaštićeno

Objavljeno prije

na

radojicic

Gradonačelnik Bara Žarko Pavićević i njegova kompanija Samba su od Prve banke braće Aca i Mila Đukanovića dobili kredit od 1.411.849,34 eura u vrijeme kada Prva banka nije smjela izdavati kredite, otkriva Monitor.

Prema evidenciji Uprave za nekretnine, hipoteka u korist Prve, zemljište u vlasništvu Pavićevićevog Zavoda za izgradnju bara (ZIB), uknjižena je u novembru 2010.godine pod brojem 15010/10. U to vrijeme Prva nije smjela izdavati kredite. Centralna banka zabranila je toj banci kreditnu aktivnost krajem 2008. godine, a ta je mjera ukinuta tek prošle godine, nakon dokapitalizacije Prve banke.

Gradonačelnik Bara našao se tako u odabranom društvu kome je porodica Đukanović izdavala milionske kredite, često mimo zdrave ekonomske logike i kršeći bankarske propise. U vrijeme dok joj je bila zabranjena kreditna aktivnost, Prva je, poznato je, izdala višemilionski kredit i Darku Šariću. Da se nađe u uskom krugu odabranih, gradonačelnik Bara je zaslužio. Zadužio je porodicu Đukanović i najbliže saradnike bivšeg premijera.

Pavićević je nedavno izmjenama planske dokumentacije utrostručio vrijednost nekretnine Aca Đukanovića u Baru. Mlađi Đukanović je tu zaradio bar milion. U posao je bio uključen i brat Pavićevićevog partijskog druga i ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića, Nebojša. Sa njegovom firmom Basketing Pavićević ima skopljen ugovor o trajnoj poslovno-tehničkoj saradnji na izradi planske i tehničke dokumentacije, kao i izgradnji i rekonstrukciji objekata i terena. Milošević je uključen u veliki broj Pavićevićevih unosnih poslova.

Upravo to što je Pavićević brinuo o interesima partijske centrale u Podgorici i porodičnim poslovima Đukanovića, mogao bi biti razlog što gradonačelnik Bara nije doživio sudbinu svog budvanskog kolege Rajka Kuljače, koji je bio na poslovnoj liniji porodice Svetozara Marovića, potpredsjednika DPS-a.

Tužilaštvo već dvije godine u ladici čuva krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv gradonačelnika Bara, Nebojše Miloševića, Branimira Gvozdenovića i još nekoliko osoba zbog sumnje da su organizovano zloupotrijebili službeni položaj. MANS je optužbe dokumentovao na preko 200 strana, a tužiteljici je dostavljena i šema koja pokazuje ko je kakvu ulogu imao u toj organizovanoj grupi koja je izmjenama planske dokumentacije i drugim zloupotrebama zaradila bogatstvo. Za sebe i familiju. A na uštrb gradske kase.

U novembru prošle godine MANS je podnio posljednju u nizu prijava protiv gradonačelnika Bara, u kojoj se Pavićević tereti da je zloupotrijebio službeni položaj i u javnom natjecanju za izgradnju nadvožnjaka u Baru favorizovao podgoričku firmu Bemaks. Više izvora tvrdilo je da iza te firme navodno stoji kapital jednog od najbližih saradnika Mila Đukanovića, ministra inostranih poslova, Milana Roćena. On je to demantovao.

Prošlog ljeta, kada je državna tužiteljica Ranka Čarapić najavila okončanje ,,jednog velikog predmeta”, licitiralo se da bi se među krupnim ribama mogao naći Pavićević. Pavićević je u međuvremenu opet izabran za gradonačelnika Bara. Privilegovan ili na udici DPS-a, zavisi od percepcije.

U Baru se spekuliše da bi Pavićević mogao proći po modelu ulcinjskog gradonačelnika Gzima Hajdinage, sa kojim je tužilaštvo sklopilo neku vrstu dogovora oprostivši mu urbanističke grijehe.

Pavićević je poznat i po tome da je vrlo uspješno poslovao sa samim sobom, naravno o javnom trošku. Od prodaje automobila do građevinarstva.

Tako je opština Bar 2007. godine, u vrijeme kada je Pavićević bio gradonačlenik, kupila 15 automobila marke škoda od Pavićevićeve kompanija Samba koja se jedina javila na tender opštine. Ali, kada Žarko Pavićević odluči da od Žarka Pavićevića za 200 hiljada eura naših para kupi 15 automobila, u Crnoj Gori to nije razlog ni za istragu.

Firmu inače vodi Pavićevićev sin Predrag. Zanimljivo, otkad su Pavićevići počeli da posluju sa škodama, tu marku automobila sve češće koriste u državnim službama, od Pošte do Željeznice Crne Gore, koje su od Sambe kupovale automobile.

Nerijetko je Samba bila jedina koja se javi na tender, kao u slučaju opštine Berane, gdje su na tenderu tražili isključivo automobil marke škoda. Odluku je potpisao gradonačenik Vuka Golubović u julu 2008. godine.

Automobili su tek mali dio biznisa gradonačelnika Bara. Po broju afera vezanih za njegove građevinske poslove i urbanističke malverzacije, Pavićević je tu negdje rame uz rame sa gradonačelnikom Podgorice Miomirom Mugošom.

Jedan od prvih Pavićevićevih poslova nakon što je 2006. godine izabran za gradonačelnika bio je da sa svojim preduzećem ZIB potpiše ugovor o izmjenama i dopunama DUP-a, na lokaciji na kojoj su se nalazi njegovih 270 hiljada kvadrata koje je nekada bilo opštinsko zemljište a koje je Pavićević na sumnjiv način pribavio i uknjižio na ZIB. Tim izmjenama površina zgrada koje se mogu graditi na placevima koje je posjedovao Pavićevićev ZIB povećana je za jedan sprat ili 1000 kvadrata stambeno-poslovnog prostora.

U prijavi koju je protiv gradonačelnika Bara podnio MANS dokumentovano je još Pavićevićevih poduhvata. Jedan od poznatijih gradonačenikovih poslova je kada je sa Miodragom Đurovićem, bratom Slobodana Đurovića Kardinala, nelegalno gradio i to legalizovao izmjenama planske dokumentacije. Ili, kada je kao gradonačelnik u saradnji sa barskim katastrom prodavao imovinu firme Tehnopromet .

ZIB je 2002. godine preuzeo višemilionsku imovinu Tehnoprometa, po osnovu pozajmice od 150 hiljada eura. Još traje sudski spor zbog tog posla, a ovih dana slučaj je dodijeljen novom sudiji i krenuće nanovo.

Ne treba smetnuti s uma da je Pavićević svoje urbanističke akrobacije sproveo uz aminovanje lokalnog parlamenta. Sve njegove odluke usvajala je SO Bar glasovima DPS-a i SDP-a.

Osim unosnog biznisa Pavićević solidno zarađuje i u ime naroda. Gradonačelnička plata mu je 1530 eura a za članstvo u bordu Luke Bar prima još 550 eura.

,,Ne vidim da jenjava interesovanje investitora, bez obzira na razne tekstove koji kruže medijima. Skoro da nema dana kada Pavićević nema direktan kontakt sa njima”, bio je jasan Igor Lukšić nakon što je MANS podnio krivičnu prijavu protiv Pavićevića, a mediji izvještavali o tome.

Iz vrha vlasti još nije bilo signala da Pavićević ne radi dobro. Istina, u posljednje vrijeme gradonačelnik Bara nerijetko je kritikovan u državnoj Pobjedi koju kontroliše Đukanović zbog posla na Maljeviku vrijednog više stotina miliona eura. Opština i kompanija Sonuba, koja na tom mjestu planira luksuzno zdanje, bile su u navodnom sporu zbog zahtjeva te kompanije da se urbanistička dokumentacija izmijeni. Pavićević je optuživan da je dio novca koji je Sonuba uplatila na račun komunalija potrošio neracionalno i mimo dogovora.

Zanimljivo je da je u vrijeme dogovaranja posla sa opštinom Bar Sonubu zastupala Ana Kolarević, a da je garanciju za posao Sonuba dobila od Prve banke braće Đukanović.

Na posljednjoj sjednici lokalni parlament usvojio je odluku da se krene sa izmjenama planske dokumentacije u korist Sonube.

Pavićeviću se, sve su prilike, smiješi sudbina ulcinjskog kolege.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo