Povežite se sa nama

MONITORING

ŽARKO PAVIĆEVIĆ, GRADONAČELNIK I BIZNISMEN: Pazi, zaštićeno

Objavljeno prije

na

Gradonačelnik Bara Žarko Pavićević i njegova kompanija Samba su od Prve banke braće Aca i Mila Đukanovića dobili kredit od 1.411.849,34 eura u vrijeme kada Prva banka nije smjela izdavati kredite, otkriva Monitor.

Prema evidenciji Uprave za nekretnine, hipoteka u korist Prve, zemljište u vlasništvu Pavićevićevog Zavoda za izgradnju bara (ZIB), uknjižena je u novembru 2010.godine pod brojem 15010/10. U to vrijeme Prva nije smjela izdavati kredite. Centralna banka zabranila je toj banci kreditnu aktivnost krajem 2008. godine, a ta je mjera ukinuta tek prošle godine, nakon dokapitalizacije Prve banke.

Gradonačelnik Bara našao se tako u odabranom društvu kome je porodica Đukanović izdavala milionske kredite, često mimo zdrave ekonomske logike i kršeći bankarske propise. U vrijeme dok joj je bila zabranjena kreditna aktivnost, Prva je, poznato je, izdala višemilionski kredit i Darku Šariću. Da se nađe u uskom krugu odabranih, gradonačelnik Bara je zaslužio. Zadužio je porodicu Đukanović i najbliže saradnike bivšeg premijera.

Pavićević je nedavno izmjenama planske dokumentacije utrostručio vrijednost nekretnine Aca Đukanovića u Baru. Mlađi Đukanović je tu zaradio bar milion. U posao je bio uključen i brat Pavićevićevog partijskog druga i ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića, Nebojša. Sa njegovom firmom Basketing Pavićević ima skopljen ugovor o trajnoj poslovno-tehničkoj saradnji na izradi planske i tehničke dokumentacije, kao i izgradnji i rekonstrukciji objekata i terena. Milošević je uključen u veliki broj Pavićevićevih unosnih poslova.

Upravo to što je Pavićević brinuo o interesima partijske centrale u Podgorici i porodičnim poslovima Đukanovića, mogao bi biti razlog što gradonačelnik Bara nije doživio sudbinu svog budvanskog kolege Rajka Kuljače, koji je bio na poslovnoj liniji porodice Svetozara Marovića, potpredsjednika DPS-a.

Tužilaštvo već dvije godine u ladici čuva krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv gradonačelnika Bara, Nebojše Miloševića, Branimira Gvozdenovića i još nekoliko osoba zbog sumnje da su organizovano zloupotrijebili službeni položaj. MANS je optužbe dokumentovao na preko 200 strana, a tužiteljici je dostavljena i šema koja pokazuje ko je kakvu ulogu imao u toj organizovanoj grupi koja je izmjenama planske dokumentacije i drugim zloupotrebama zaradila bogatstvo. Za sebe i familiju. A na uštrb gradske kase.

U novembru prošle godine MANS je podnio posljednju u nizu prijava protiv gradonačelnika Bara, u kojoj se Pavićević tereti da je zloupotrijebio službeni položaj i u javnom natjecanju za izgradnju nadvožnjaka u Baru favorizovao podgoričku firmu Bemaks. Više izvora tvrdilo je da iza te firme navodno stoji kapital jednog od najbližih saradnika Mila Đukanovića, ministra inostranih poslova, Milana Roćena. On je to demantovao.

Prošlog ljeta, kada je državna tužiteljica Ranka Čarapić najavila okončanje ,,jednog velikog predmeta”, licitiralo se da bi se među krupnim ribama mogao naći Pavićević. Pavićević je u međuvremenu opet izabran za gradonačelnika Bara. Privilegovan ili na udici DPS-a, zavisi od percepcije.

U Baru se spekuliše da bi Pavićević mogao proći po modelu ulcinjskog gradonačelnika Gzima Hajdinage, sa kojim je tužilaštvo sklopilo neku vrstu dogovora oprostivši mu urbanističke grijehe.

Pavićević je poznat i po tome da je vrlo uspješno poslovao sa samim sobom, naravno o javnom trošku. Od prodaje automobila do građevinarstva.

Tako je opština Bar 2007. godine, u vrijeme kada je Pavićević bio gradonačlenik, kupila 15 automobila marke škoda od Pavićevićeve kompanija Samba koja se jedina javila na tender opštine. Ali, kada Žarko Pavićević odluči da od Žarka Pavićevića za 200 hiljada eura naših para kupi 15 automobila, u Crnoj Gori to nije razlog ni za istragu.

Firmu inače vodi Pavićevićev sin Predrag. Zanimljivo, otkad su Pavićevići počeli da posluju sa škodama, tu marku automobila sve češće koriste u državnim službama, od Pošte do Željeznice Crne Gore, koje su od Sambe kupovale automobile.

Nerijetko je Samba bila jedina koja se javi na tender, kao u slučaju opštine Berane, gdje su na tenderu tražili isključivo automobil marke škoda. Odluku je potpisao gradonačenik Vuka Golubović u julu 2008. godine.

Automobili su tek mali dio biznisa gradonačelnika Bara. Po broju afera vezanih za njegove građevinske poslove i urbanističke malverzacije, Pavićević je tu negdje rame uz rame sa gradonačelnikom Podgorice Miomirom Mugošom.

Jedan od prvih Pavićevićevih poslova nakon što je 2006. godine izabran za gradonačelnika bio je da sa svojim preduzećem ZIB potpiše ugovor o izmjenama i dopunama DUP-a, na lokaciji na kojoj su se nalazi njegovih 270 hiljada kvadrata koje je nekada bilo opštinsko zemljište a koje je Pavićević na sumnjiv način pribavio i uknjižio na ZIB. Tim izmjenama površina zgrada koje se mogu graditi na placevima koje je posjedovao Pavićevićev ZIB povećana je za jedan sprat ili 1000 kvadrata stambeno-poslovnog prostora.

U prijavi koju je protiv gradonačelnika Bara podnio MANS dokumentovano je još Pavićevićevih poduhvata. Jedan od poznatijih gradonačenikovih poslova je kada je sa Miodragom Đurovićem, bratom Slobodana Đurovića Kardinala, nelegalno gradio i to legalizovao izmjenama planske dokumentacije. Ili, kada je kao gradonačelnik u saradnji sa barskim katastrom prodavao imovinu firme Tehnopromet .

ZIB je 2002. godine preuzeo višemilionsku imovinu Tehnoprometa, po osnovu pozajmice od 150 hiljada eura. Još traje sudski spor zbog tog posla, a ovih dana slučaj je dodijeljen novom sudiji i krenuće nanovo.

Ne treba smetnuti s uma da je Pavićević svoje urbanističke akrobacije sproveo uz aminovanje lokalnog parlamenta. Sve njegove odluke usvajala je SO Bar glasovima DPS-a i SDP-a.

Osim unosnog biznisa Pavićević solidno zarađuje i u ime naroda. Gradonačelnička plata mu je 1530 eura a za članstvo u bordu Luke Bar prima još 550 eura.

,,Ne vidim da jenjava interesovanje investitora, bez obzira na razne tekstove koji kruže medijima. Skoro da nema dana kada Pavićević nema direktan kontakt sa njima”, bio je jasan Igor Lukšić nakon što je MANS podnio krivičnu prijavu protiv Pavićevića, a mediji izvještavali o tome.

Iz vrha vlasti još nije bilo signala da Pavićević ne radi dobro. Istina, u posljednje vrijeme gradonačelnik Bara nerijetko je kritikovan u državnoj Pobjedi koju kontroliše Đukanović zbog posla na Maljeviku vrijednog više stotina miliona eura. Opština i kompanija Sonuba, koja na tom mjestu planira luksuzno zdanje, bile su u navodnom sporu zbog zahtjeva te kompanije da se urbanistička dokumentacija izmijeni. Pavićević je optuživan da je dio novca koji je Sonuba uplatila na račun komunalija potrošio neracionalno i mimo dogovora.

Zanimljivo je da je u vrijeme dogovaranja posla sa opštinom Bar Sonubu zastupala Ana Kolarević, a da je garanciju za posao Sonuba dobila od Prve banke braće Đukanović.

Na posljednjoj sjednici lokalni parlament usvojio je odluku da se krene sa izmjenama planske dokumentacije u korist Sonube.

Pavićeviću se, sve su prilike, smiješi sudbina ulcinjskog kolege.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo