Povežite se sa nama

OKO NAS

NIKŠIĆ: ŠEZDESET GODINA ŽELJEZARE: Radnička klasa odlazi u raj

Objavljeno prije

na

Na šezdesetu godišnjicu otvaranja Željezare Boris Kidrič u Nikšiću, nekadašnje „majke hraniteljice” kako su je zvali radnici, ne vidi se ni pramičak dima iznad njenih hala.

Sadašnji vlasnici, turska kompanija Toš čelik, ne planira da obilježi jubilej. Oni investiraju, 206 radnika koliko ih je ostalo od nekadašnjih sedam hiljada zaposlenih ne rade tri mjeseca i niko ne zna šta se događa.

Njih četrdeset trojica, pripadnici druge generacije željezaraca, baš kao u sjajnoj pjesmi Haustora – Radnička klasa odlazi u raj stoje pred vratima penzionog raja. I to ako roditelji naši, vlast naša, prihvati njihovu molbu da ih tretira kao i radnike KAP-a te im omogući odlazak u penziju sa 30 godina radnog staža. Sve, ipak, još visi u zraku.

„Tražimo samo da nas tretiraju kao i druge metalske radnike jer ni naš posao nije ništa lakši. Da i mi možemo u penziju sa trideset godina benificiranog radnog staža. Imali smo obećanja ali ako nam uskoro ne riješe problem moramo izaći na ulice”, kaže Željko Perović jedan od starih radnika.

A ako im ispune molbu onda će i oni uzeti svoje mršave otpremnine, vratiti kredite, platiti struju i zbunjeni stajati ispred vrata radničkih baraka naselja broj dva ne znajući šta sa sobom. Rijetki srećnici vratiće se na sjever, u sela iz kojih su njihove roditelje – prvu generaciju željezaraca, pedesetih godina prošlog vijeka kamionima poveli u industrijalizaciju i bolju budućnost. Žuljevite ruke seljačke su se polako navikavale na strugove i glodalice. Sedam hiljada plata svakog prvog u mjesecu.

Polako pada u zaborav Nikšić kakav su oni zatekli 1951, a koji je dvije godine kasnije udvostručio broj stanovnika, baš zahvaljujući Željezari.

I pjevalo se, pričaju, u malim skučenim stanovima sa zajedničkim kupatilima gdje su se ženili i bili srećni jer će i njihova djeca imati sigurnu koru hljeba u „majci hraniteljici” koja danonoćno brekće odmah tu preko žice. I dolazio je dan kada su zajedno sa sinovima ponosno prolazili kroz kapiju, da zajednički liju tone čelika i zarade pošteni hljeb. I tako je druga generacija željezaraca počinjala svoj pohod ka penziji. Nakratko ih je na tom putu prekinuo rat i raspad države.

Kako su bili udarna pesnica u miru tako su i u ratu činili okosnicu vojne sile. I pronijeli su nadaleko slavu radničkih naselja Željezare: fotografije nekih željezaraca u bazenu Tereze Kesovije sa njenim donjim vešom na glavi obišle su svijet. I kao da im je tu izdušila hrabrost. Kada su se vratili u hladne i prazne hale fabrike, godinama su sa pokornošću trpjeli očigledno uništavanje njihove fabrike. Pogrbljeni pod svinjskim polutkama koje su dobijali umjesto plate, petnaest godina su ćutali.

Mijenjali su se na njihovoj fabrici mnogi strateški partneri od Rusa do Engleza i naših, domaćih spasitelja, raznih daka i kosanovića. Posle odlaska svakog od njih Željezara je ostajala sve praznija i sa sve većim dugom. Radnici su ćutali.

„Od kad sam u penziju samo sam jednom ušao u fabriku i kada sam vidio da je od većine pogona ostala samo hala, a da je sve drugo izrezano i pretopljeno u pećima Čeličane pobjegao sam napolje”, sa tugom priča penzioner Vasilj Perović.

Tek poslednjih godina pred završni čin uništenja fabrike počinju stidljivi protesti koji su se obično završavali još nepovoljnijom situacijom po radnike i sada su tu, sa mršavim otpremninama na vratima penzionog raja.

Njihova djeca bježe iz Nikšića. Neće biti treće generacije željezaraca. Oni srećniji i pametniji bježe na studije znojeći roditelje visinom školarina. Ostali ostaju u naseljima željezare. Ne osvrću se na zadnje dimove iz željezarinih hala.

Treća generacija željezaraca u parku kod nekadašnje rampe diluje skank. Povremeno ih hapse specijalci MUP-a Crne Gore u bombastično imenovanim akcijama i u momentima kada Zapadu treba pokazati kako se mi borimo protiv organizovanog kriminala.

Nema dima

Dobra strana umiranja Željezare je čisti zrak iznad Nikšića. Bespredmetni postaju sudski procesi od prije tri godine koje su pokrenuli stanovnici Rubeža protiv fabrike koja je godinama bez ikakvih filtera ispuštala otrove na ovo prigradsko naselje.
-Iškolovala mi je djecu ali ne mogu dopustiti da mi ubije unučad – rekao je mještanin Miladin Kadić na jednom od ročišta. Pravni zastupnik Željezare tadašnjih of šor vlasnika Željezare, bila je advokat Ana Kolarević, sestra aktuelnog premijera Mila Đukanovića.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo