Povežite se sa nama

OKO NAS

PODMORJE I NAFTA: Daleko je ,,crno zlato”

Objavljeno prije

na

Ulcinj-800

Što se crnogorske Vlade tiče, ,,posao stoljeća” već može da počne. Ona je početkom ovog mjeseca slavodobitno saopštila da je potpuno zaokružila zakonsku regulative za istraživanje i eksploataciju nafte. Nezvanično se saznaje da je sprovedeno i seizmičko snimanje podmorja. ,,Sada se definišu linije funkcionisanja za narednih 50 godina u ovom poslu. Greške koje se naprave u prvoj fazi kasnije se teško ispravljaju i zbog toga smo bili jako pažljivi”, kaže ministar ekonomije Vladimir Kavarić. Uz pažljivost je neophodna i velika umješnost pregovaranja sa koncesionarima. Jer, na detaljima ovako vrijednih ugovora mogu se izgubiti ogromne sume novca.

Generalni direktor za rudarstvo i geološka istraživanja pri tom resoru Vladan Dubljević tvrdi da je tokom pripreme tendera najviše vođeno računa o zaštiti životne sredine. Prema njegovim riječima, biće formiran i Naftni fond, a takođe je poznato da će ukupni prihodi države od naftnog biznisa iznositi 65 do 70 odsto neto profita svih koncesionara.

,,Tečno zlato” će u ulcinjskom podmorju, na površini od tri hiljade kvadratnih kilometara, đe se najprije kreće sa istraživanjem, tražiti nekoliko koncesionara. Na tom prostoru su Udružene jugoslovenske naftne kompanije osamdesetih godina prošlog vijeka postavile bušotinu, ali nafta nije pronađena. Kotorski Jugopetrol i novosadski Naftagas su tih godina bušili i u Valdanosu do dubine od 5.309 metara. Na toj bušotini je sada čep. U jednom elaboratu Helenik petroleuma navodi se da se ,,u ulcinjskom bloku nalazi potencijalnih desetak nalazišta prirodnog gasa”. Krajem 2006. godine čelnici američke kompanije Foster Viler predložili su Vladi Crne Gore gradnju rafinerije kod Ulcinja. Tu bi se, kako su saopštili, prerađivala uvezena, ali i nafta eventualno pronađena u podmorju južnog Jadrana. Preradom sirove nafte dobijali bi se svi derivati, od benzina do običnog petroleja. Cijela investicija iznosila je 1,5 milijardu eura, a trebalo je da zapošljava 350 ljudi. Sve je, međutim, ostalo samo na planovima. Ovi slučajevi su, dakle, potvrdili da u ovom poslu sve zavisi od rezultata bušenja. Tek bušotine mogu da zadovolje šest od sedam kriterijuma neophodnih za isplativu eksploataciju. U slučaju Crne Gore, to će pokazati i istraživanja koja se sada rade u susjednim zemljama: Albaniji, Italiji i Hrvatskoj.

Norveška kompanija Spectrum potvrdila je da se u jadranskom podmorju nalaze „pogodne strukture za akumulaciju nafte i gasa”, odnosno da je riječ o nalazištima većim nego što se smatralo u drugoj polovini prošlog stoljeća. Uz to, istraživanja u Bosni i Hercegovini pokazaće da li će se u našoj zemlji krenuti i sa bušotinama na kopnu. Ona će trajati tri do pet godina, a onda će još toliko trebati za pripremu bušotina, što znači da će eksploatacija nafte u Crnoj Gori krenuti onda kada ova zemlja bude ulazila u EU – oko 2022. godine! Do tada će cijena nafte na svjetskom tržištu vjerovatno biti veća, od sadašnjih oko 100 eura, koja je takođe opravdana za komercijalnu proizvodnju.

Inače, objavljivanje tendera poklapa se sa odlukom o izgradnji jednog kraka Transjadranskog gasovoda (TAP), koji treba da prođe kroz Crnu Goru. ,,To poboljšava performanse ovog projekta, jer realizacijom TAP-a dolazimo u situaciju da ono što su gasni resursi mogu biti direktno prikopčani na najbolju evropsku transferzalu u toj oblasti”, kaže ministar Kavarić.

Teška ekonomska situacija i porast državnog zaduženja, te milijarde pod morem, mogle bi da budu jak argument za što skoriji početak istraživanja podmorja južnog Jadrana. I u naftnom biznisu nije danas lako naći ozbiljnog i jakog partnera koji će imati dovoljno para za istraživanja, jer put do nafte je skup i dug. ,,Do sada je veliki broj naftnih kompanija izrazio interesovanje. Hrvati najavljuju veliko otkriće oko Prevlake, mi smo rezervisaniji od njih u tom dijelu, jer ne očekujemo da će tu biti Saudijska Arabija”, naglašava Dubljević.

Tender za istraživanje nafte i gasa objavljen je u avgustu i trebalo je najprije da traje do februara, ali ga je u decembru Vlada produžila na još tri mjeseca.

Od oktobra 2011. godine, kada je zvanično otvoren pristup informacijama istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori, sobu sa podacima posjetilo je tridesetak renomiranih kompanija sa gotovo svih kontinenata. ,,To je razumljivo za sve one koji se nešto razumiju u ovaj veoma profitabilan posao”, kaže profesor na Metalurškom fakultetu u Tuzli Abdulah Bašić. ,,Crna Gora, južna Crna Gora sa Albanijom, je najperspektivnije naftno područje u Evropi”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo