Povežite se sa nama

OKO NAS

PODMORJE I NAFTA: Daleko je ,,crno zlato”

Objavljeno prije

na

Što se crnogorske Vlade tiče, ,,posao stoljeća” već može da počne. Ona je početkom ovog mjeseca slavodobitno saopštila da je potpuno zaokružila zakonsku regulative za istraživanje i eksploataciju nafte. Nezvanično se saznaje da je sprovedeno i seizmičko snimanje podmorja. ,,Sada se definišu linije funkcionisanja za narednih 50 godina u ovom poslu. Greške koje se naprave u prvoj fazi kasnije se teško ispravljaju i zbog toga smo bili jako pažljivi”, kaže ministar ekonomije Vladimir Kavarić. Uz pažljivost je neophodna i velika umješnost pregovaranja sa koncesionarima. Jer, na detaljima ovako vrijednih ugovora mogu se izgubiti ogromne sume novca.

Generalni direktor za rudarstvo i geološka istraživanja pri tom resoru Vladan Dubljević tvrdi da je tokom pripreme tendera najviše vođeno računa o zaštiti životne sredine. Prema njegovim riječima, biće formiran i Naftni fond, a takođe je poznato da će ukupni prihodi države od naftnog biznisa iznositi 65 do 70 odsto neto profita svih koncesionara.

,,Tečno zlato” će u ulcinjskom podmorju, na površini od tri hiljade kvadratnih kilometara, đe se najprije kreće sa istraživanjem, tražiti nekoliko koncesionara. Na tom prostoru su Udružene jugoslovenske naftne kompanije osamdesetih godina prošlog vijeka postavile bušotinu, ali nafta nije pronađena. Kotorski Jugopetrol i novosadski Naftagas su tih godina bušili i u Valdanosu do dubine od 5.309 metara. Na toj bušotini je sada čep. U jednom elaboratu Helenik petroleuma navodi se da se ,,u ulcinjskom bloku nalazi potencijalnih desetak nalazišta prirodnog gasa”. Krajem 2006. godine čelnici američke kompanije Foster Viler predložili su Vladi Crne Gore gradnju rafinerije kod Ulcinja. Tu bi se, kako su saopštili, prerađivala uvezena, ali i nafta eventualno pronađena u podmorju južnog Jadrana. Preradom sirove nafte dobijali bi se svi derivati, od benzina do običnog petroleja. Cijela investicija iznosila je 1,5 milijardu eura, a trebalo je da zapošljava 350 ljudi. Sve je, međutim, ostalo samo na planovima. Ovi slučajevi su, dakle, potvrdili da u ovom poslu sve zavisi od rezultata bušenja. Tek bušotine mogu da zadovolje šest od sedam kriterijuma neophodnih za isplativu eksploataciju. U slučaju Crne Gore, to će pokazati i istraživanja koja se sada rade u susjednim zemljama: Albaniji, Italiji i Hrvatskoj.

Norveška kompanija Spectrum potvrdila je da se u jadranskom podmorju nalaze „pogodne strukture za akumulaciju nafte i gasa”, odnosno da je riječ o nalazištima većim nego što se smatralo u drugoj polovini prošlog stoljeća. Uz to, istraživanja u Bosni i Hercegovini pokazaće da li će se u našoj zemlji krenuti i sa bušotinama na kopnu. Ona će trajati tri do pet godina, a onda će još toliko trebati za pripremu bušotina, što znači da će eksploatacija nafte u Crnoj Gori krenuti onda kada ova zemlja bude ulazila u EU – oko 2022. godine! Do tada će cijena nafte na svjetskom tržištu vjerovatno biti veća, od sadašnjih oko 100 eura, koja je takođe opravdana za komercijalnu proizvodnju.

Inače, objavljivanje tendera poklapa se sa odlukom o izgradnji jednog kraka Transjadranskog gasovoda (TAP), koji treba da prođe kroz Crnu Goru. ,,To poboljšava performanse ovog projekta, jer realizacijom TAP-a dolazimo u situaciju da ono što su gasni resursi mogu biti direktno prikopčani na najbolju evropsku transferzalu u toj oblasti”, kaže ministar Kavarić.

Teška ekonomska situacija i porast državnog zaduženja, te milijarde pod morem, mogle bi da budu jak argument za što skoriji početak istraživanja podmorja južnog Jadrana. I u naftnom biznisu nije danas lako naći ozbiljnog i jakog partnera koji će imati dovoljno para za istraživanja, jer put do nafte je skup i dug. ,,Do sada je veliki broj naftnih kompanija izrazio interesovanje. Hrvati najavljuju veliko otkriće oko Prevlake, mi smo rezervisaniji od njih u tom dijelu, jer ne očekujemo da će tu biti Saudijska Arabija”, naglašava Dubljević.

Tender za istraživanje nafte i gasa objavljen je u avgustu i trebalo je najprije da traje do februara, ali ga je u decembru Vlada produžila na još tri mjeseca.

Od oktobra 2011. godine, kada je zvanično otvoren pristup informacijama istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori, sobu sa podacima posjetilo je tridesetak renomiranih kompanija sa gotovo svih kontinenata. ,,To je razumljivo za sve one koji se nešto razumiju u ovaj veoma profitabilan posao”, kaže profesor na Metalurškom fakultetu u Tuzli Abdulah Bašić. ,,Crna Gora, južna Crna Gora sa Albanijom, je najperspektivnije naftno područje u Evropi”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo