Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA-STARA STRATEGIJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Monopol za privilegovane

Objavljeno prije

na

Vlada je nakon godina protesta odlučila da preispita gradnju malih hidroelektrana. Mještani Šavnika i dalje ne vjeruju obećanjima Vlade nego stražom sprječavaju gradnju Bukovice 1 i 2 na istoimenoj rijeci

 

,,Nema insistiranja na projektima koji se kose sa interesima lokalne zajednice i neće biti potrebe da niko u Crnoj Gori svojim životom brani rijeke, šume, jezera”, izjavio je premijer Duško Marković na nedavnom premijerskom satu.

Samo par dana prije toga premijer je osvrćući se na proteste, koji traju u Šavniku zbog gradnje malih hidroelektrana(mHE) na rijeci Bukovici, ustvrdio da se to važno pitanje politizuje. To što male HE grade kompanije sa licima povezanim sa vlašću, uglavnom sa predsjednikom države i partije Milom Đukanovićem,  izgleda nije politika, već biznis. Građani to nikako da shvate, pa već godinama, mještani Andrijevice, Plava, Berana, Bijelog Polja, Murina, Gusinja, sela Bukovica i Štitarica organizuju proteste, pitajući Vladu kako mogu da žive bez vode i tražeći da se uvede zabrana na gradnju novih postrojenja.

Upornost se isplatila pa je Vlada naprasno odlučila da preispita posao oko gradnje malih HE. ,,Protesti mještana nisu novina, a vi me pitate danas za Bukovicu, a ja znam da na različitim lokacijama građani unazad nekoliko godina protestuju, potpuno razumijevajući njihov protest jer su to rijeke na koje su oni navikli da koriste vodu i za vodosnabdijevanje i za svoje poljoprivredne aktivnosti. Ne možemo ostati naravno nijemi na bilo kakav protest bilo kojeg od građana”, izjavila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Iz Vlade su saopštili da neće davati nove koncesije za mHE. Kod dosadašnih, Vlada nije konstatovala nijednu zloupotrebu u procesu dodjele koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, ali će ipak preispitati svu dokumentaciju u vezi sa postojećim ugovorima o malim HE. Prema tvrdnjama NVO Green Home večina izgrađenih malih HE odobrena je uz kršenje zakona. Naime, za 50 malih elektrana potpisani su ugovori bez plana davanja koncesija za korišćenje vodotoka i prateće studije o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, kazala je Nataša Kovačević iz NVO Green Home. ,,Svi ugovori zaključeni do 2016. treba da budu raskinuti kroz proces za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti opštih akata’’, kazala je Kovačević.

Vlada je za sada ukinula jednu od naknada za obnovljive izvore energije na računima za struju, oko kojih je u javnosti bilo mnogo buke jer je bilo očigledno da građani svojim parama finansiraju biznise privilegovanih bogataša.  Vlada je tu grešku priznala pa je najavila da će ubuduće davanje koncesija za gradnju malih elektrana biti moguće jedino ukoliko bi vlasnici prodavali struju po tržišnim cijenama bez subvencija sa računa potrošača.

Vlada ponovo obmanjuje javnost da će građani biti djelimično rasterećeni plaćanja po osnovu korišćenja obnovljivih izvora energije, zaključili su iz URA. Prevara se sastoji u tome što će se umjesto iz novčanika potrošača struje, novac tajkunima od sada plaćati direktno iz budžeta.

Odluka Vlade da ne daje nove koncesije za gradnju malih HE je dobra ali zakašnjela, ocijenio je član predsjedništva Građanskog pokreta URA Dejan Mijović. On je istakao da Vlada prećutkuje da takva odluka u ovom trenutku najviše odgovara onima koji su već izgradili mHE: ,,Tom odlukom Vlada obezbjeđuje najbližim članovima, kumovima i prijateljima porodice Đukanović i čelnika DPS-a monopol na garantovane visoke prodajne cijene električne energije”.

Da se podsjetimo vlasničke strukture kompanija koje se bave obnovljivom energijom i gradili su i grade male HE. Kompanija Đukanovićevog sina Blaža, BB Hidro, vlasnik je dvije koncesije za male HE. Predsjednikov brat od ujaka Milovan Maksimović gradiće još dvije, a kum Vuk Rajković dobio je koncesiju za četiri HE. U poslu sa malim HE je i građevinski investitor Tomislav Čelebić. Konzorcijum u kome su Oleg Obradović, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović već je sagradio šest malih HE, a dobili su koncesije za još 13. Kompanija Kronor, iza koje stoje Žarko BurićŽeljko Mišković i Predrag Bajović, zet bivšeg premijera Igora Lukšića, otvorili su HE sredinom 2017. godine. Fudbalski reprezentativac Stefan Savić, član konzorcijuma Hydro Bjelojevićtakođe je u ovom poslu. Igor Mašović, član Opštinskog odbora DPS-a Andrijevice i brat gradonačelnika potkomovske varošice ima dvije male HE. Dvije HE rade pod okriljem firme MN Power koja je u vlasništvu supruge Nenada Mićunovića, sinovca Branislava Brana Mićunovića.

Ova biznis elita je dosada od države i građana dobila subvencije od oko 30 miliona eura, a iza sebe je ostavila devastirane rijeke i u mnogim slučajevima lokalno stanovništvo bez pristupa vodi.

Da je riječ o naknadnoj pameti Vlade i pojedinih nevladinih organizacija, ocijenio je Milan Kastratović iz NVO Perućica. On je optužio Green Home da se nije protivila izgradnji malih HE: ,,Očigledno Green Home se više bavi politikom i finansijama, dok se u prvi plan naknadno vrši istraga ko je griješio prilikom davanja dozvola, zaboravljajući da sve ove godine nije imao nijedan značajan istup gdje bi se oštro suprotstavio gradnji mHE iako je za to imao prilike i ogromni budžet iz evropskih fondova”,  kazao je Kastratović.

On je preporučio građanima da i dalje samostalno brane rijeke, a ne da to u njihovo ime ,,radi neko kojem je glavni cilj profit, pa makar to bile i NVO organizacije ogrnute evropskim plaštom’’.

A i pored Vladinih odluka, sa gradnjom malih HE se ne staje. Nevladine organizacije Ozon, Breznica i Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) ističu da svakodnevno dobijaju različite informacije i foto dokumentaciju sa terena iz kojih se jasno vidi da se nesmetano, pa čak i sa većim intezitetom nastavlja sa pripremnim radovima na većini započetih objekata. Sve uz već uobičajeno uništavanje riječnih korita i okolnog šumskog ekosistema. Ove nevladine organizacije zahtijevaju da se pod hitno obustave svi započeti radovi na izgradnji malih HE: ,,I najvećim laicima je jasno da je javni interes stavljan iza privatnog, što daje povoda da se naročito državno tužilaštvo aktivno uključi i u komunikaciju sa građanima, kao i kroz analizu svih relevantnih dokumenata izdatih za male hidroelektrane”.

Mještani Šavnika i dalje ne vjeruju obećanjima Vlade pa stražom sprječavaju gradnju Bukovice 1 i 2 na istoimenoj rijeci. Njima su u isto vrijeme kada i informacija o Vladinom moratorijumu na gradnju malih HE, iz režimskih novina plasirani kolosalni planovi za razvoj ove siromašne opštine, a sve zahvaljujući malim HE.

Predsjednik Opštine Šavnik Mijomir Vujačić objašnjava da za ovu  izuzetno nerazvijenu opštinu sa samo 2.000 stanovnika, izgradnja dvije mHE predstavlja najveću privatnu direktnu investiciju u istoriji, procijenjenu na 8,8 miliona eura. Budžet Opštine od koncesije treba da ima korist od tri miliona eura, a tokom 24 mjeseca izvođenja projekta postoji šansa za zaposlenje oko 60 ljudi, kazao je Vujačić. Najavio je i obezbjeđivanje konstantnog i stabilnog napajanja grada strujom, poboljšanje vodosnabdijevanja kroz izgradnju vodovoda, probijanje pristupnih puteva do privatnih imanja prema zahtjevu Mjesne zajednice Boan radi unapređenja poljoprivrede, te saniranje postojećih puteva. Šavnik će prvi put imati i snjegočistatač, a Hydra MNE će još finansijski podržati sve aktivnosti osnovnih škola u ovom gradu.
„Investitor je u obavezi da na godišnjem nivou izvrši poribljavanje Bukovice sa 15.000 komada mlađi i obezbjeđuje dva ribočuvara”, kazao je Vujačić.

Izvršni direktor konzorcijuma Hydra MNE Boban Garović izjavio je da njihova dokumentacija sadrži mnogo više nego što to zakon predviđa, te da
Crna Gora u pojedinim zakonskim regulativama ima radikalnije procedure od EU. Garović se ipak poziva na evropska iskustva, pa navodi da u Evropi radi oko 24.000 mHE, a više od dvije trećine vodotoka za proizvodnju struje su iskoristile Norveška, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Švedska…

Međunarodne ekološke organizacije upozoravaju da je na prostoru od  Slovenije do Albanije planirana izgradnja 3.000 malih hidroelektrana.  Napominju da su zemlje Balkana utočište nekih od posljednjih evropskih rijeka slobodnog toka, te da bi gradnjom planiranih malih HE Balkan i Evropa mogli ostati bez jednog od najvrednijih resursa – vode.

Kako izgleda rijeka bez vode, suvog korita, ukroćena u cijevi, uvjerili su se mještani kod rijeke Šekular kod Berana, i oni na Hridskoj i Treskavičkoj rijeci u Plavu.

Čuvari Bukovice i dalje protestuju – neće da im rijeku obuzdaju u cijevi. A velike planove čelnika Opštine i investitora sasvim podržavaju – da se stočarima i poljoprivrednicima omoguće struja, voda i put… Samo ističu da  se u šavničkoj opštini to radi privilegovanima.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo