Povežite se sa nama

MONITORING

NOVA-STARA STRATEGIJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Monopol za privilegovane

Objavljeno prije

na

Vlada je nakon godina protesta odlučila da preispita gradnju malih hidroelektrana. Mještani Šavnika i dalje ne vjeruju obećanjima Vlade nego stražom sprječavaju gradnju Bukovice 1 i 2 na istoimenoj rijeci

 

,,Nema insistiranja na projektima koji se kose sa interesima lokalne zajednice i neće biti potrebe da niko u Crnoj Gori svojim životom brani rijeke, šume, jezera”, izjavio je premijer Duško Marković na nedavnom premijerskom satu.

Samo par dana prije toga premijer je osvrćući se na proteste, koji traju u Šavniku zbog gradnje malih hidroelektrana(mHE) na rijeci Bukovici, ustvrdio da se to važno pitanje politizuje. To što male HE grade kompanije sa licima povezanim sa vlašću, uglavnom sa predsjednikom države i partije Milom Đukanovićem,  izgleda nije politika, već biznis. Građani to nikako da shvate, pa već godinama, mještani Andrijevice, Plava, Berana, Bijelog Polja, Murina, Gusinja, sela Bukovica i Štitarica organizuju proteste, pitajući Vladu kako mogu da žive bez vode i tražeći da se uvede zabrana na gradnju novih postrojenja.

Upornost se isplatila pa je Vlada naprasno odlučila da preispita posao oko gradnje malih HE. ,,Protesti mještana nisu novina, a vi me pitate danas za Bukovicu, a ja znam da na različitim lokacijama građani unazad nekoliko godina protestuju, potpuno razumijevajući njihov protest jer su to rijeke na koje su oni navikli da koriste vodu i za vodosnabdijevanje i za svoje poljoprivredne aktivnosti. Ne možemo ostati naravno nijemi na bilo kakav protest bilo kojeg od građana”, izjavila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Iz Vlade su saopštili da neće davati nove koncesije za mHE. Kod dosadašnih, Vlada nije konstatovala nijednu zloupotrebu u procesu dodjele koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, ali će ipak preispitati svu dokumentaciju u vezi sa postojećim ugovorima o malim HE. Prema tvrdnjama NVO Green Home večina izgrađenih malih HE odobrena je uz kršenje zakona. Naime, za 50 malih elektrana potpisani su ugovori bez plana davanja koncesija za korišćenje vodotoka i prateće studije o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, kazala je Nataša Kovačević iz NVO Green Home. ,,Svi ugovori zaključeni do 2016. treba da budu raskinuti kroz proces za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti opštih akata’’, kazala je Kovačević.

Vlada je za sada ukinula jednu od naknada za obnovljive izvore energije na računima za struju, oko kojih je u javnosti bilo mnogo buke jer je bilo očigledno da građani svojim parama finansiraju biznise privilegovanih bogataša.  Vlada je tu grešku priznala pa je najavila da će ubuduće davanje koncesija za gradnju malih elektrana biti moguće jedino ukoliko bi vlasnici prodavali struju po tržišnim cijenama bez subvencija sa računa potrošača.

Vlada ponovo obmanjuje javnost da će građani biti djelimično rasterećeni plaćanja po osnovu korišćenja obnovljivih izvora energije, zaključili su iz URA. Prevara se sastoji u tome što će se umjesto iz novčanika potrošača struje, novac tajkunima od sada plaćati direktno iz budžeta.

Odluka Vlade da ne daje nove koncesije za gradnju malih HE je dobra ali zakašnjela, ocijenio je član predsjedništva Građanskog pokreta URA Dejan Mijović. On je istakao da Vlada prećutkuje da takva odluka u ovom trenutku najviše odgovara onima koji su već izgradili mHE: ,,Tom odlukom Vlada obezbjeđuje najbližim članovima, kumovima i prijateljima porodice Đukanović i čelnika DPS-a monopol na garantovane visoke prodajne cijene električne energije”.

Da se podsjetimo vlasničke strukture kompanija koje se bave obnovljivom energijom i gradili su i grade male HE. Kompanija Đukanovićevog sina Blaža, BB Hidro, vlasnik je dvije koncesije za male HE. Predsjednikov brat od ujaka Milovan Maksimović gradiće još dvije, a kum Vuk Rajković dobio je koncesiju za četiri HE. U poslu sa malim HE je i građevinski investitor Tomislav Čelebić. Konzorcijum u kome su Oleg Obradović, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović već je sagradio šest malih HE, a dobili su koncesije za još 13. Kompanija Kronor, iza koje stoje Žarko BurićŽeljko Mišković i Predrag Bajović, zet bivšeg premijera Igora Lukšića, otvorili su HE sredinom 2017. godine. Fudbalski reprezentativac Stefan Savić, član konzorcijuma Hydro Bjelojevićtakođe je u ovom poslu. Igor Mašović, član Opštinskog odbora DPS-a Andrijevice i brat gradonačelnika potkomovske varošice ima dvije male HE. Dvije HE rade pod okriljem firme MN Power koja je u vlasništvu supruge Nenada Mićunovića, sinovca Branislava Brana Mićunovića.

Ova biznis elita je dosada od države i građana dobila subvencije od oko 30 miliona eura, a iza sebe je ostavila devastirane rijeke i u mnogim slučajevima lokalno stanovništvo bez pristupa vodi.

Da je riječ o naknadnoj pameti Vlade i pojedinih nevladinih organizacija, ocijenio je Milan Kastratović iz NVO Perućica. On je optužio Green Home da se nije protivila izgradnji malih HE: ,,Očigledno Green Home se više bavi politikom i finansijama, dok se u prvi plan naknadno vrši istraga ko je griješio prilikom davanja dozvola, zaboravljajući da sve ove godine nije imao nijedan značajan istup gdje bi se oštro suprotstavio gradnji mHE iako je za to imao prilike i ogromni budžet iz evropskih fondova”,  kazao je Kastratović.

On je preporučio građanima da i dalje samostalno brane rijeke, a ne da to u njihovo ime ,,radi neko kojem je glavni cilj profit, pa makar to bile i NVO organizacije ogrnute evropskim plaštom’’.

A i pored Vladinih odluka, sa gradnjom malih HE se ne staje. Nevladine organizacije Ozon, Breznica i Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) ističu da svakodnevno dobijaju različite informacije i foto dokumentaciju sa terena iz kojih se jasno vidi da se nesmetano, pa čak i sa većim intezitetom nastavlja sa pripremnim radovima na većini započetih objekata. Sve uz već uobičajeno uništavanje riječnih korita i okolnog šumskog ekosistema. Ove nevladine organizacije zahtijevaju da se pod hitno obustave svi započeti radovi na izgradnji malih HE: ,,I najvećim laicima je jasno da je javni interes stavljan iza privatnog, što daje povoda da se naročito državno tužilaštvo aktivno uključi i u komunikaciju sa građanima, kao i kroz analizu svih relevantnih dokumenata izdatih za male hidroelektrane”.

Mještani Šavnika i dalje ne vjeruju obećanjima Vlade pa stražom sprječavaju gradnju Bukovice 1 i 2 na istoimenoj rijeci. Njima su u isto vrijeme kada i informacija o Vladinom moratorijumu na gradnju malih HE, iz režimskih novina plasirani kolosalni planovi za razvoj ove siromašne opštine, a sve zahvaljujući malim HE.

Predsjednik Opštine Šavnik Mijomir Vujačić objašnjava da za ovu  izuzetno nerazvijenu opštinu sa samo 2.000 stanovnika, izgradnja dvije mHE predstavlja najveću privatnu direktnu investiciju u istoriji, procijenjenu na 8,8 miliona eura. Budžet Opštine od koncesije treba da ima korist od tri miliona eura, a tokom 24 mjeseca izvođenja projekta postoji šansa za zaposlenje oko 60 ljudi, kazao je Vujačić. Najavio je i obezbjeđivanje konstantnog i stabilnog napajanja grada strujom, poboljšanje vodosnabdijevanja kroz izgradnju vodovoda, probijanje pristupnih puteva do privatnih imanja prema zahtjevu Mjesne zajednice Boan radi unapređenja poljoprivrede, te saniranje postojećih puteva. Šavnik će prvi put imati i snjegočistatač, a Hydra MNE će još finansijski podržati sve aktivnosti osnovnih škola u ovom gradu.
„Investitor je u obavezi da na godišnjem nivou izvrši poribljavanje Bukovice sa 15.000 komada mlađi i obezbjeđuje dva ribočuvara”, kazao je Vujačić.

Izvršni direktor konzorcijuma Hydra MNE Boban Garović izjavio je da njihova dokumentacija sadrži mnogo više nego što to zakon predviđa, te da
Crna Gora u pojedinim zakonskim regulativama ima radikalnije procedure od EU. Garović se ipak poziva na evropska iskustva, pa navodi da u Evropi radi oko 24.000 mHE, a više od dvije trećine vodotoka za proizvodnju struje su iskoristile Norveška, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Švedska…

Međunarodne ekološke organizacije upozoravaju da je na prostoru od  Slovenije do Albanije planirana izgradnja 3.000 malih hidroelektrana.  Napominju da su zemlje Balkana utočište nekih od posljednjih evropskih rijeka slobodnog toka, te da bi gradnjom planiranih malih HE Balkan i Evropa mogli ostati bez jednog od najvrednijih resursa – vode.

Kako izgleda rijeka bez vode, suvog korita, ukroćena u cijevi, uvjerili su se mještani kod rijeke Šekular kod Berana, i oni na Hridskoj i Treskavičkoj rijeci u Plavu.

Čuvari Bukovice i dalje protestuju – neće da im rijeku obuzdaju u cijevi. A velike planove čelnika Opštine i investitora sasvim podržavaju – da se stočarima i poljoprivrednicima omoguće struja, voda i put… Samo ističu da  se u šavničkoj opštini to radi privilegovanima.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo