Izdvojeno
NOVA VLADA U PREDNACRTU: Jedino je vlastoljublje očigledno

Medijski izvještaji o neformalnim pregovorima o budućoj vladi, za sada više izgledaju kao ogledalo apetita političkih struktura, pa i ogledalo medijske scene, nego što se iz njih može dobiti precizna informacija o tome dokle se sa tim “neformalnim” pregovorima došlo, i kako izgleda platforma za kreiranje buduće vlade
Dok se čeka da Državna izborna komisija (DIK) proglasi konačne rezultate izbora, nakon čega bi se konstituisao parlament i započeli zvanični pregovori o formiranju 44. crnogorske vlade, mediji uveliko izvještavaju o neformalnim pregovorima koji se vode oko formiranja buduće vlade. Čitajući, međutim, medijske izvještaje, oni više izgledaju kao ogledalo apetita pojedinih političkih struktura, i ogledalo medijske scene, nego što se iz njih može dobiti precizna informacija o tome dokle se sa tim “neformalnim” pregovorima došlo, i kako izgleda platforma za kreiranje buduće vlade.
Za sada je izvjesno tek da su u nešto intenzivnijoj komunikaciji oko formiranja vlade – Pokret Evropa sad (PES) , koji je osvojio najveći broj mandata na vanrednim parlamentarnim izborima – 24, Demokrate (sedam mandata ) i predstavnici manjinskih partija – Bošnjačka stranka, Albanski forum, Albanska Alijansa. Demokratska partija i Hrvatska građanska incijativa (HGI) koji skupa imaju 10 mandata. Ukupno, ove partije imaju prostu većinu u parlamentu – 41 poslanika. Hoće li se na tome stati, nije izvjesno, pošto se lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, koji se vidi kao budući mandatar, nije o sastavu buduće vlade izjašnjavao, nakon što je odmah nakon izbora saopštio da u buduću vladu ne želi Građanski pokret URA Dritana Abazovića, zbog afere Do Kvon. U sedmici pred izbore Abazović je pokrenuo aferu Do Kvon, te otvorio sumnje da je lider PES Spajić imao neprimjerene konekcije sa poznatim svjetskim bjeguncem, Do Kvonom čije izručenje traže Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog prevare teške desetine milijardi dolara na tržištu kriptovaluta, a koji je u Crnoj Gori uhapšen u martu ove godine. Takođe, iz tehničke vlade podgrijane su sumnje da je Do Kvon, odnosno “kripto zajednica” finansirala kampanju Spajića. Procjene su da je zbog te afere Pokret Evropa sad ostvario slabiji rezultat od očekivanog na junskim izborima.
Spajić je nakon izbora saopštio da su njegovoj partiji Demokrate i partije manje brojnih naroda “prioritetni partneri”, te da su otvoreni za razgovor sa koalicijom Za budućnost Crne Gore. Takođe, saopštio je da neće pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista.
Milan Knežević, lider koalicije Za budućnost Crne Gore, izjavio je prije nekoliko dana da oni do sada uopšte nijesu učestvovali u pregovorima oko vlade. “Imao sam jedino razgovor sa Spajićem, nedugo nakon što su se završili parlamentarni izbori, ali ne mogu reći da su to bili pregovori već više sagledavanje neke opšte situacije, mogućnosti ili perspektiva eventualne saradnje, ili nesaradnje”, kazao je Knežević. On tvrdi da o neformalnim razgovorima o formiranju vlade čita iz medija, pa je na taj način saznao i za nezvanične informacije da lider Demokrata Aleksa Bečić inicira sastanak Demokrata, Pokreta Evropa sad, GP URA i SNP-a, a da su navodno spremni i da njegovoj koaliciji ponude mjesto šefa parlamenta i još neke pozicije u vlasti
I on je odlučio da pritisne one koji utiču na izgled buduće vlade, pa je poručio Spajiću da ukoliko ne budu u vlasti neće biti konstruktivna opozicija: “Ukoliko nas nema u vladi, mi smo opozicija, ali nismo konstruktivna opozicija, nego smo opozicija koja će učiniti sve da tu Vladu đavoliše što prije”.
Koalicija Za budućnost Crne Gore je na vanrednim parlamentarnim izborima osvojila je 13 mandata. Kao i nakon avgustovskih izbora 2020. godine, kada je pao Đukanovićev DPS, sa međunarodnih adresa stigle su i sada direktne poruke da ih admiistracija SAD ne vidi kao partnere. U avgustu 2020. formirana je ekspertska vlada, a nakon što je izgubila povjerenje, bivši DF je ostao van manjinske vlade, iako je preuzeo brojna mjesta „po dubini“.
Pregovora PES i URA, takođe, nije bilo, iako su neki mediji izvještavalli da se lider Demokrata Aleksa Bečić ponudio da organizuje sastanak Demokrata, PES, URA i Socijalističke narodne partije, koja je čestvovala u manjinskoj, a danas tehničkoj vladi Abazovića . Do tog sastanka nije došlo, niti je mugućnost takvog sastanka komentarisana od strane lidera i funkcionera Spajićevog Pokreta Evropa sad. Iako je u medijima objavljeno da bi Spajić mogao promijeniti mišljenje o ulasku URE u buduću vladu ukoliko Abazović promijeni stav o aferi Do Kvon, to niko iz PES nije potvrdio. Čini se, da takvi navodi više ukazuju na želje predsjednika tehničke Vlade Abazovića da nastavi da učestvuje u novoj vlasti.
Objava o navodnoj želi Bečića da organizuje sastanak PES, URA i SNP, uslijedila je nakon što je objavljeno da Bošnjačka stranka Ervina Ibrahimovića traži brojne resore u budućoj vladi, što su neki mediji predstavili kao ucjenjivačku poziciju te partije koja je ostvarila veliki rast na prethodnim izborima. Bošnjačka stranka je demantovala navode da traži veći broj resora. „ Netačna je informacija da je Bošnjačka stranka proširila svoje zahtjeve, i tražila dodatne resore i pozicije za ulazak u novu vladu”, kazao je portparol te stranke Adel Omeragić.
Mediji bliski koaliciji ZBCG Milana Kneževića, tvrde da su „da bi zamaskirali svoju poziciju, Demokrate prethodnih dana preko jednog broja medija spinovali priču kako žele razgovore i sa koalicijom Za budućnost Crne Gore, ali je postalo jasno da je to bio klasičan spin kako bi disciplinovali aktere manjinskih stranaka da ih plaše sa ulaskom u vladu dijela bivšeg DF-a, kako bi za sebe zagrabili što više funkcija”. Oni tvrde da već postoji dogovor o budućoj vladi, po kom će u opoziciji ostati ZBCG, DPS I URA, “dok je status SNP-a i dalje ni na nebi ni na zemlji”.
Vlastoljublje je jedino što je u kontuniitetu više nego očigledno. A zbog njega, Crna Gora je „ni na nebu ni na zemlji“.
SDP-u presudio Leposavić?
Predsjednik liste Pravda za sve Vladimir Leposavić povukao je sve žalbe koje je ta partija prethodno uputila Ustavnom sudu. On je to učinio, kako je i sam potvrdio, zbog mogućnosti da Socijaldemokratska partija (SDP) na ponovljenim izborima ostvari parlamentarni status.
DIK je, u međuvremenu, odbio prigovor Socijaldemokratske partije (SDP) kao neblagovremen, nakon što se ta partija žalila tražeći ponavljanje izbora na jednom biračkom mjestu u Kolašinu, za koje je Leposavić povukao ustavnu žalbu. Očekuje će da će SDP nakon praznika uputiti žalbu Ustavnom sudu istim povodom.
Na ponovljenim izborima na Cetinju SDP nije uspjela da dobije mjesto u državnom parlamentu, ali je znatno povećala broj glasova. Na ponovljenom glasanju na biračkom mjestu Lovćenski partizanski odred II na Cetinju, prema rezultatima koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT), SDP je dobio 375 glasova, dok im je za prelazak cenzusa nedostajao 42 glasa.
Kako SDP ne bi obezbijedila prelazak cenzusa na ponovljenim izborima na drugim mjestima, Leposavić je povukao sve žalbe.
” Budući da bi pomenuta partija ovakvim radnjama izvjesno ostvarila parlamentarni status na sledećim ponovljenim izborima, koje je inicirao Narodni pokret Pravda za sve, odlučili smo da u najkraćem roku promijenimo strategiju i ne dozvolimo da naša borba za vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom bude zloupotrebljena za potpuno suprotne političke ciljeve”, navodi se u saopštenju Leposavića. On je optužio SDP i “političke pomagače” za izborni inžinjering.
Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović poručio je da je na Cetinju bio inženjering, ali sa Pokretom Evropa sad i Vladimirom Leposavićem u glavnim ulogama. “Da više niko ne sumnja da li Leposavić i PES imaju isti osjećaj za pravdu”. On je reagovao nakon što su iz PES pohvalili potez Leposavića.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis
Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.
Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.
“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.
Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.
Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija: “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
HORIZONTI
POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški izazovi za Beograd i Prištinu

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana pronašla ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“ i rekao da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“
U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska, dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.
Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića.
Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA2 sedmice
Rupa pravde