Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NOVE PRIJAVE I ISTRAGE PROTIV VESNE MEDENICE: Aminovala platu osuđenom sudiji

Objavljeno prije

1 godina

na

Medenica ima o mnogo čemu da priča sa bivšim kolegama iz Tužilaštva. Nepoznanica je samo da li će se pojaviti još neki „detalji“ o radu nekada prve žene crnogorskog pravosuđa

Bivša šefica crnogorskog pravosuđa Vesna Medenica više nije nedodirljiva. Osim sudskog postupka koji je pokrenut protiv nje zbog optužbe da je kao član kriminalne grupe koju je organizovao njen sin Miloš Medenica zloupotrebljavala službeni položaj i uticala na kolege prilikom donošenja odluka, to potvrđuje i sve veći broj poziva koji na njenu adresu stižu iz Višeg i Specijalnog državnog tužilaštva.

Po jednom od njih, Medenica se ove nedjelje ponovo našla u SDT-u i to pred specijalnom tužiteljkom Zoricom Milanović, koja je protiv Medenice formirala predmet zbog osnovane sumnje da je tokom 2019. i 2020.godine počinila krivično djelo „zloupotreba službenog položaja“.

Predmet je, objasnio je Medeničin advokat Zdravko Begović, formiran nakon što je SDT-u dostavljena anonimna prijava o navodnim zloupotrebama njegove branjenice.

„Događaj koji joj je stavljen na teret apsolutno nije bio u njenoj nadležnosti kao predsjednice Vrhovnog suda. O svemu tome je trebalo da odlučuje Sudski savjet. Radi se o sudiji koji je sudio na sjeveru Crne Gore, a koji je navodno trebalo da bude suspendovan. U tom periodu je primao novčanu nadoknadu kao sudija i pored toga što je, nakon podnošenja njegove ostavke, u periodu od godinu dana od strane Sudskog savjeta, donijeta odluka da mu se isplati otpremnina. Mojoj branjenici se stavlja na teret da je navodno zloupotrebila službeni položaj zbog činjenice što nije donijela odluku da mu se ne isplaćuje plata – koju je on bio dužan da prima i pored činjenice što se protiv njega vodi krivični postupak”, ispričao je Begović novinarima.

Tužilačku interpretaciju slučaja nijesmo još čuli. Ipak, osnovni detalji su upućenima u rad crnogorskog pravosuđa od ranije poznati.

Radi se o bivšem sudiji rožajskog Osnovnog suda Milosavu Zekiću koji je sredinom 2020. izbjegao da bude razriješen pred Sudskim savjetom zato što je pravosnažno osuđen zbog tuče u kojoj je učestvovao tri godine ranije u Kotoru.

Zekić je tada preduhitrio Savjet podnošenjem ostavke, nakon čega se postavilo pitanje kako to da Savjet nije znao, ili nije htio da zna, da je jedan sudija pravosnažno osuđen, što ga prema zakonu čini nedostojnim za dalje vršenje funkcije. I ko je odgovoran za tu neupućenost.

“Medenica u to vrijeme nije bila predsjednica Sudskog savjeta – već samo član i to jedna od 11 članova koji su odlučivali o tome. Po mišljenju njene odbrane takvo obavještenje, odnosno upozorenje, Sudskom savjetu je moralo doći od predsjednika suda u kojem je taj sudija radio”, tvrdi Zdravko Begović.

Ponuđeno obrazloženje ipak nije dovoljno da odgovori na pitanje koje se postavljalo još 2020. godine – zašto Sudski savjet nije pravovremeno reagovao nakon što je jedan sudija pravosnažno osuđen za dva krivična djela sa elementima nasilja?

“Imajući u vidu da su pojedini nosioci sudijskih funkcija bili dužni da blagovremeno informišu Sudski savjet o krivičnom postupku koji se vodio protiv sudije, a oni su to učinili tek nakon što je predsjednica Sudskog savjeta zatražila informaciju u julu 2020.godine, po saznanju o izvršenom krivičnom djelu od strane sudije, Savjet je zauzeo stav da je neophodno prikupiti dodatna izjašnjenja kako bi se utvrdilo činjenično stanje i odgovornost svih koji su bili dužni da sprovedu određene radnje povodom pomenutog postupka protiv sudije Zekića i upute blagovremenu i potpunu informaciju Savjetu”, saopšteno je tada iz Sudskog savjeta.

Nema naznaka da je činjenično stanje do danas utvrđeno, o čemu svjedoči i započeti postupak protiv Medenice. A tada se moglo čuti i da je Sudski savjet ovaj slučaj razmatrao tek nakon što ga je o tome obavijestila NVO Akcija za ljudska prava.

Zekić je, inače, presudom kotorskog Osnovnog suda osuđen uslovno na pet mjeseci zbog krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti i laka tjelesna povreda. Takva osuda ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije – što automatski povlači razrješenje. Ipak, Zekić je tada preduhitrio Sudski savjet i sam podnio ostavku, što su članovi Sudskog savjeta mogli samo da konstatuju, nakon čega je još godinu primao sudijsku platu. Da li su članovi Sudskog savjeta morali biti brži od bivšeg kolege i da li će istraga obuhvatiti još nekog osim Medenice, pitanje je na koje za sada nema odgovora.

Nepoznanica je i da li će se, nakon ove, pojaviti još neke stare-nove priče o radu nekada prve žene crnogorskog sudstva.

Medenica ima o mnogo čemu da priča sa bivšim kolegama iz Tužilaštva. Tako je, podsjetimo, prošlog mjeseca posjetila istu zgradu, ali kao svjedok u istrazi ubistva direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.

Njen pravni zastupnik rekao je tada da su Medenicu pozvali zbog činjenice da je u vrijeme tog ubistva bila Vrhovni državni tužilac. „Iz komunikacije sa njom mogu reći da je dala sve podatke koje je tada dobila od istražnih organa. Zadovoljna je činjenicom da se nastavlja istraga i očekuje da se uspješno okonča”, izjavio je njen advokat. Sjećamo se kako su se tada u Medenicinom Tužilaštvu svojski potrudili da okončaju istragu o ubistvu Jovanovića.

A vrijeme čuda u crnogorskom pravosuđu još traje.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

4 dana

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

2 sedmice

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo