Izdvojeno
28 GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI: Vrijeme nije donijelo kajanje

Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode
U Memorijalnom centru u Potočarima u utorak 11. jula održana je komemoracija povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici koji su tokom jula 1995. godine počinile srpske snage nad bošnjačkim stanovništvom u ,,zaštićenoj zoni”, pod kontrolom Ujedinjenih nacija.
Obavljen je ukop 30 žrtava genocida. Najmlađa şahranjena žrtva, Elvir Salčinović je imao 15 godina kada je ubijen. Osim njega, ove godine su ukopani posmrtni ostaci još tri maloljetnika. Semir Đozić je u momentu smrti imao 17 godina, a ukopani su i šesnaestogodišnji dječaci Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Najstarija žrtva je Nezir Muminović, koji je u ubijen u 65- oj godini..
,,Mlađeg sina i muža su mi našli u masovnoj grobnici u Pilici, a sina starijeg, što je imao 25 godina kasnije, samo dio ruke i nešto prsnih kostiju”, priča za Oslobođenje Muška Omerović, jedna od srebreničkih majki. Želja joj je da sve majke pronađu svoju djecu: ,,Sestra mi je jednog jedinog sina izgubila. Ja sam još izgubila majku, brata, bratića, sestrića… Da se istina zna i da se kazuje mladima”.
Komemoraciji su pored porodica žrtava, prisustvovale brojne delegacije iz BiH, regiona, Evrope. Niko od zvaničnika Republike Srpske, kao ni prethodnih godina, nije prisustvovao komemoraciji u Potočarima.
Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je na obilježavanju 28. godišnjice genocida u Srebrenici poručio kako genocid nikada ne smije da bude negiran, i da je vrijeme da svi prihvate istinu. ,,Važno je da u ovim i dalje turbulentnim vremenima šaljemo poruku mira, poruku solidarnosti sa svim žrtvama i da šaljemo poruku nezaborava. Mi ćemo nastaviti svake godine da budemo ovdje i na taj način, makar simobilički, ukažemo tu potrebu ponavljanja da genocid nikada ne smije da bude negiran i da istina oslobađa”, kazao je Abazović.
U Federaciji BiH 11. jul je Dan žalosti, ali ne i na teritoriji cijele BiH. Srpski ministri u Savjetu ministara BiH suprotstavili su se donošenju te odluke.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je sahranjeno više od 6.750 žrtava koje je ubila Vojska Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića. Još se traga za oko 1.000 žrtava genocida.
Zbog zločina koji su pratili pad Srebrenice 11. jula 1995, do sada je osuđeno 47 ljudi na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne. Zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Hagu su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.
Prema podacima vlasti Bosne i Hercegovine i međunarodnih sudova i organizacija, u Srebrenici je ubijeno više od osam hiljada ljudi, većinom muškaraca i dječaka,
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit u Potočarima je izjavio da će početi da radi na pronalaženju pravnih rješenja kako bi svi koji negiraju genocid u Srebrenici bili krivično gonjeni. Šmitov prethodnik, Valentin Incko, donio je 2021. godine Zakon o zabrani negiranja genocida, ali iz Tužilaštva BiH nije pokrenut nijedan predmet protiv osoba koje javno negiraju genocid u Srebrenici i veličaju osobe presuđene za ratne zločine.
Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucije kojima se osuđuje genocid u Srebrenici usvojene su u skupštinama Hrvatske 2009. Sjeverne Makedonije i Srbije (u kojoj se ne pominje termin genocid) – 2010, Crne Gore i Kosova 2021. No i pored toga, svako malo, posebno u Srbiji i Crnoj Gori dolazi do relativizacije i negiranja genocida.
Komesarka za ljudska prava Savjeta Evrope Dunja Mijatović saopštila je da je krajnje vrijeme da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. ,,Da je u Srebrenici počinjen genocid nije stvar mišljenja, to je istorijska činjenica, pravno utvrđena od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova. Nažalost, mnogi ljudi ne znaju i neće da znaju za genocid, a neki ga čak i poriču. Ovo je uvreda za žrtve i ozbiljna prijetnja pravdi i miru u regionu”, navela je Mijatović u video poruci povodom 28. godišnjice srebreničkog genocida.
Ona je navela da je genocid u Srebrenici mračno poglavlje u zajedničkoj istoriji Evrope.
Da Crna Gora treba da uspostavi Dan sjećanja na na žrtve genocida u Srebrenici, istakli su iz Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Iz tih nevladinih organizacija podsjetili su da nije usvojen apel koji su uputili prošle godine Skupštini i Vladi da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to i predviđeno članom 5 Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je 2021. godine usvojila Skupština Crne Gore.
HRA, CGO i ANIMA podsjećaju i na riječi sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Fuad Riada, nakon potvrđivanja optužnice za Srebrenicu protiv Mladića i Karadžića: ,, Ovo su zaista prizori iz pakla, zapisani na najmračnijim stranicama ljudske istorije”.
Kao pozitivne iskorake iz ovih NVO navode usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida. Upozoravaju da je neophodno da njegujemo kulturu sjećanja na žrtve, pogotovo u društvu čiji obrazovni sistem još nije prepoznao niti adekvatno obradio ni ovaj ni druge ratne zločine iz savremene istorije, što produkuje ozbiljne i negativne posljedice.
A kad nema valjanog obrazovanja, niti gajenja kulture sjećanja, dešava se da navijači Sutjeske ispred stadiona u Podgorici skandiraju Nož, žica, Podgorica. To ima veze sa time što gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević na TV tvrdi da nije bilo genocida u Srebrnici, pa ga Viši sud u Podgorici početkom ove godine oslobodi sumnje da je negiranjem genocida izazvao nacionalnu i vjersku mržnju.
Žrtve i njihove porodice i ove godine su omalovažavane. Par sati nakon što je završena komemoracija u Potočarima, centrom Srebrenice se orilo Veseli se srpski rode, do slobode. Upriličen je koncert kao dio manifestacije Petrovdanski dani Srebrenice, koja se organizuje u znak sjećanja na stradanje Srba na Petrovdan 1992. u selima oko Srebrnice i Bratunca.
,,Nekada insan kada pomisli da nema dalje, onda vidite da samo nekoliko sati nakon ukupa moramo slušati muziku koja poziva na mržnju, na nove genocide, pokolje. To se dešava u dvorištu Pravoslavne crkve, u organizacije Pravoslavne crkve. Želim da pozovem Srpsku pravoslavnu crkvu da nam ona kaže šta je to bilo”, kazao je imam džamije u Srebrenici Damir Peštalić.
Jedna od majki Srebrenice Kada Hotić za Oslobođenje je tokom komemoracije u Potočarima izjavila: ,,Nikome ne bih poželjela da živi s tugom, radi s njom, spava s njom sve ove godine. U svakom slučaju, poražavajuće je da zlo nije spriječeno, da se zloće nisu pokajale za svoja nedjela. Zloćama nije svijest i savjest proradila da budu bar toliko ljudi i kažu: ovdje su grobnice. Bar toliko da doživimo od njih, ali se još nijesu osvijestili”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis
Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.
Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.
“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.
Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.
Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija: “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
HORIZONTI
POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški izazovi za Beograd i Prištinu

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana pronašla ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“ i rekao da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“
U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska, dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.
Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića.
Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno4 dana
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIĆKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO2 sedmice
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno2 sedmice
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno4 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
FOKUS3 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno4 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
INTERVJU3 sedmice
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, DOCENTKINJA NA FPN-U I NARODNA POSLANICA U SKUPŠTINI SRBIJE: Afere u Srbiji teško da mogu biti okidač radikalnih promjena