Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVA BANKA U POTRAZI ZA NOVIM VLASNIKOM: Ima neka tajna veza

Objavljeno prije

na

Trebalo je da prođe 5 dana da se u Srbiji oglase oko medijskih navoda, da Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd, čiji je većinski vlasnik Vlada Republike Srbije, dogovara preuzimanje Prve banke Crne Gore, čiji najveći akcionar je Aco Đukanović . I to  tokom zvanične posjete crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića toj zemlji, kada je bilo nemoguće izbjeći pitanja novinara

 

Početkom jula brojni mediji u Crnoj Gori i Srbiji su prenijeli vijest da Banka Poštanska štedionica a.d. Beograd, čiji je većinski vlasnik Vlada Republike Srbije, dogovara preuzimanje Prve banke Crne Gore, čiji najveći akcionar je Aco Đukanović (41.46 odsto akcija). Portal RTCG se pozvao na raniju objavu portala Nova.rs rekavši da je i RTCG dobio nezavisnu potvrdu o „pregovorima o kupovini koji su u završnoj fazi“. Isto su javile i Vijesti pozivajući se na potvrde iz svojih izvora. Nova.rs je objavila da je 4. juna u Beogradu izvršni direktor Prve banke Tarik Telaćević predstavio poslovne bilanse i druge relevatne podatke o banci kao i da se pregovori o kupovini vode već nekoliko mjeseci. Navodno se takođe pričalo i o kupovini udjela koji Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) (19,75 odsto akcija) ima u Prvoj banci. Kao razlog akvizicije se navodi uspostavljanje direktnog platnog prometa između Crne Gore i Srbije jer banka Đukanovića ima razgranatu strukturu koja bi bila podrška takvom projektu. Sva dosadašnja trgovinska razmjena između dvije zemlje, teška oko milijardu, se obavlja preko korespodentskih banaka u Evropskoj Uniji (EU) i Švajcarskoj što je automatski znači i veće troškove poslovanja.

Trebalo je da prođe 5 dana da se u Srbiji  oglase oko medijskih navoda, i to tokom zvanične posjete crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića toj zemlji kada je bilo nemoguće izbjeći pitanja novinara. Na zajedničkoj press konferenciji sa svojim kolegom, predsjednik Aleksandar Vučić je rekao da su priče oko kupovine banke Đukanovića od strane Poštanske štedionice Beograd  „notorna neistina“ i „jedna od uobičajenih neistina na koju su se u Srbiji navikli“. Oglasila se istog dana ranije i Poštanska štedionica navodeći da „informacije koju su objavili pojedini mediji da je Banka Poštanska štedionica zainteresovana za kupovinu Prve banke Crne Gore… nisu tačne, kao i da nije bilo pregovora o eventualnoj kupovini“.

Međutim, poslovne zajednice obije zemlje su dovoljno isprepletene i male da bi se ovakve aktivnosti mogle lako sakriti – gdje ima dima, ima i vatre. Ponovo su se u medije vratile i priče o zajedničkim poslovnim poduhvatima Đukanovića i Vučića. Nije tajna da Prva banka već mjesecima traži novog potencijalnog investitora. Raniji pokušaji u vrijeme vladavine porodice Đukanović da prodaju (ili  utrape) banku arapskim investitorima u paketu sa Montenegro Airlines-om su propadali zbog manjka entuzijazma na arapskoj strani, prije svega Emiratima. Stanje bilansa kao i permanentno vještačko disanje koje je banka dobijala od države da bi preživjela uz razne optužbe za korupciju i pranje novca nisu doprinosile imidžu vani. Sa gubitkom izvršne, zakonodavne, a sada i predsjedničke vlasti, bilo je jasno da državne institucije i preduzeća više neće morati držati milionske depozite i vršiti transakcije preko banke predsjednikovog brata.

U nedavnom intervjuu podgoričkom portalu Press, Ana Pešukić je ispričala u dva video nastavka kako je sistem funkcionirao dok su braća vladala Crnom Gorom. Radi se o bivšoj vaspitačici djece Aca Đukanovića koja je od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) optužena da je stvorila kriminalnu organizaciju i pokrala nakit svog poslodavca iako slučajevi teške krađe nisu u nadležnosti specijalnog tužioca. Pešukićka je opisala kako su se Prvom bratu pokoravali ljudi koji su veoma značajni u sistemu- od direktora EPCG Srđana Kovačevića (EPCG je tada držala veliki novac u banci da podrži njenu likvidnost i naplatu provizija za transakcije), preko bivšeg direktora policije Veselina Veljovića (čija vjernost režimu je, po Pešukićkoj, nagrađena i članstvom u Acovoj privatnoj masonskoj loži Svetog Jovana) do posjeta bivše šefice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Aco Đukanović je njih „bezmalo/bezviše dočekivao u pidžami… u garažnom prostoru koji je on pretvorio u vrstu salona“.  Aco Đukanović je, po njenim riječima, bio osoba koja je „imala svoje ruke u temelju državnih institucija“. Situacija se od tada za Prvu banku drastično promijenila.

Polovinom maja na sajtu Montenegro berze se pojavio izvještaj revizorske kuće BDO o poslovanju banke za 2022. godinu. BDO navodi postojanje „značajnih sumnji u vezi sa sposobnošću banke da nastavi poslovanje”, čije poslovanje će „zavisiti od podrške akcionara banke i planova za dokapitalizaciju”. Revizor je obaviješten od akcionara da postoji „interesovanje za kupovinu većinskog paketa akcija banke od strane strateških investitora iz Evrope i regiona“ bez pominjanja imena. Takođe, rukovodstvo banke je naznačilo da „u kratkom roku može doći do realizacije neke od ponuda” za prodaju radi „neophodnih uslova za opstanak i dalji razvoj banke”. BDO navodi da su stavke bilansne aktive potcijenjene za 3 miliona eura i da u revizorskom postupku od uprave banke nisu „dobili odgovore na poslate zahtjeve za nezavisnu potvrdu stanja kredita i potraživanja od klijenata u iznosu 14,1 milion eura”. Iznos stečena imovina u iskazima potcijenjen za 1,35 miliona, a rezultat za 2022. precijenjen za 541 hiljadu. Potcijenjena je i ispravka vrijednosti potraživanja od pravnih lica od 2,4 miliona, što je uticalo na precjenjivanje rezultata u 2022. za 552 hiljade. BDO na osnovu raspoloživih informacija, „nije u mogućnosti procijeniti efekte potencijalnih mjera i aktivnosti koje bi Centralna banka Crne Gore (CBCG) mogla preduzeti prema banci usljed potencijalnih neusklađenosti banke u odnosu na propise koji regulišu bankarsko poslovanje u CG”.

Kako  je guverner CBCG bio Radoje Žugić, bivši funkcioner Prve banke i prijatelj Prve familije ,  predano je krio poslovanje banke. Žugić je otišao toliko daleko da je i kontrolu poslovanja banke iz 2008. i 2009. godine,  2019. godine proglasio tajnim (nakon zahtjeva MANS-a), iako je od tada prošlo deset godina. Radi o godinama  globalne finansijske krize i velikih problema sa kojima se suočila Prva banka  kada je morala biti spašena sa državnom pozajmicom od 44 miliona eura. Mnogi dovode u pitanje realno vraćanje tog duga državi i tvrde da se radi o fiktivnom vraćanju kroz knjige i manipulacije – što je posao za tužioca.

Razlog za proglašenje poslovnom tajnom podataka o kontroli je bio taj da bi informacije „mogle uticati na ekonomski sistem države i uticati na rast sajber kriminala“ što god da to znači deceniju poslije. MANS navodi da je „prema brojnim dokumentima koja su objavili istraživački novinari, kontrola Prve banke pokazala brojne zloupotrebe, uključujući i pranje novca stečenog švercom narkotika“. Žugić je i u vrijeme nove Vlade Zdravka Krivokapića koja je stupila na dužnost u decembru 2020, pa sve do sada neometano obavljao svoju dužnost i čak je pripremio i pomogao emisiju euroobveznica od 750 miliona koji je bio jedan od prvih poteza nove vlade za krpljenje rupa i nadolazećih obaveza. Predsjednik Milo Đukanović je Žugića ponovo predložio za guvernera krajem septembra prošle godine zbog „bogatog radnog iskustva i rezultata“ i “efikasnog i proaktivnog rada CBCG“, ali parlament nije do sada razmatrao izbor guvernera i malo je vjerovatno da bi taj prijedlog prošao. Prije 12 dana je objavljena vijest da će sadašnji predsjednik Jakov Milatović povući Đukanovićev prijedlog za imenovanje Žugića.

Brat predsjednika se nakon gubitka izbora u avgustu 2020. polako preselio prvo u Švajcarsku pa onda u Luksemburg gdje je vjerovatno dobio i stalni boravak. Selidbi je prethodilo prebacivanje novca u Švajcarsku i Emirate u dužem vremenskom periodu, kako je u intervjuu Press-u ispričala Ana Pešukić.

Glede  traženja novih investitora i vlasnika za izmuženu i onemoćalu Prvu banku, neki poznavaoci poslovnih odnosa između Mila Đjukanovića i srbijanskog predsjednika upućuju da oni datiraju još iz vremena kad je Vučić bio ministar odbrane. Vučić je decembra 2013. u emisiji U centar srbijanskog javnog servisa rekao da je tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović preporučio Srbiju investitorima iz Emirata (UAE). Vučić je tada sa mjesta prvog potpredsjednika Vlade premijera Ivice Dačića rekao da je za njih „bilo važno da je Đukanović rekao nekoliko lepih reči o Srbiji. Možete to da nazovete i posredovanjem“. Đukanović je preporučio Emiratima da razgovaraju sa Srbijom, „da zovu mene“, jer „mi imamo fabrike“ koje Emiraćanima mogu završiti posao, objasnio je tada Vučić. „I nije mi Đukanović to rekao, nego sam to saznao od šeika Muhameda kasnije“ nastavlja Vučić dodavši je to bio „prvi ozbiljan poslovni kontakt vezan za našu namensku industriju“. Kasnije su se nizali drugi veliki poslovni poduhvati između Emirata i Srbije uz zadovoljno trljanje ruku svih. Osobe iz tog miljea tvrde da je nemoguće da u tim „posredovanjima“ kako Vučić reče,  da ih možemo nazvati, nema i dogovora o procentima i načinima isplate. Navodno je i kupovina Prve banke dogovorena kao dio bogate poslovne saradnje, s tim što će i akvizicija, kad su već otkriveni prije završetka posla, biti odrađena preko drugih aktera.

Do tada će miloistički mediji i Demokratska partija socijalista nastaviti da trube o opasnostima od velikosrpske hegemonije i Srpskog sveta. Zaboravljajući da spomenu da ta prijetnja dolazi od  srbijanskih saveznika i prijatelja braće Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo