Izdvojeno
UNIŠTENI OTKUPNI CENTRI U BERANAMA: Na tržištu stihija
Nakon što je u pogledu industrijalizacije sjever vratila čitav vijek unazad, država se maćehinski postarala da uništi i poljoprivredu, tako što je pogasila sve otkupne centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova
Prizor urušene zgrade nekadašnje zemljoradničke zadruge u prigradskom naselju Buče u Beranama teško da nekoga može ostaviti ravnodušnim. Posebno ne stanovnike ovog naselja starije dobi, kojima je još živo sjećanje na period kada je to bila najjača zadruga na teritoriji Berana.
Oni pričaju da je zadruga zapošljavala veliki broj ljudi i imala najveću imovinu, šume, pašnjake i poljoprivredno zemljište, od Buča, pa sve gore do u planinu, odnosno do Jelovice i širokih šumskih prostranstava. “Sve to je počelo da propada kada je propalo preduzeće Agropolimlje. Tada je počela najveća pljačka na sjeveru Crne Gore u oblasti poljoprivrede koja još nije dobila sudski epilog. Tek sada, koliko čujem, tužilaštvo nešto istražuje i prikuplja obavještenja. Bojim se da od toga neće biti ništa, a ono bogatstvo više niko ne može povratiti”, kaže jedan od poljoprivrednika sa područja beranske Mjesne zajednice Buče.
Na mjestu gdje su nekada bile poslovne prostorije, otkupni centar i prodavnica, zgrada se urušava sama do sebe. Na stubu pored nje okačena je tabla – “prodaje se” i broj telefona. Mještani znaju kome je to pripalo poslije propasti Agropolimlja, ali dodaju da sada nema svrhe ispitivati i tragati za tim da li je sve bilo zakonito. “Ja mislim da jeste bilo zakonito. Država se u to vrijeme potrudila da sve velike pljačke zaogrne u zakonske okvire i danas sve da hoćete ne možete ništa više promijeniti. To je jedan od tih velikih lopovskih projekata”, kaže naš sagovornik. .
Predstavnici Mjesne zajednice Buče i još nekoliko mjesnih zajednica sa područja beranske opštine zatražili su upravo ovih dana od nadležnih državnih institucija da preduzmu neophodne mjere radi otvaranja otkupnih centara, kako u ovoj opštini, tako i na čitavom sjeveru. Oni su podsjetili da i pored brojnih najava nije došlo do ponovnog aktiviranja centara za otkup tržnih viškova i naglasili da se to nije desilo iako u strateškim integracionim dokumentima posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.
Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih i pljačkaških privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država se maćehinski postarala da uništi i poljoprivredu, tako što je pogasila sve otkupne centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih proizvoda i samoniklog bilja i voća.
Otkupni centri su mahom gašeni do dvijehiljadite godine, nakon čega je donesen Zakon o kooperativama po kojem su sve bivše zemljoradničke zadruge morale da se preregistruju.
„Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa poslednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke. U Višegodišnjem investicionom planu se navodi da su ljekovito bilje i šumski plodovi, gdje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali“, navode predstavnici beranskih mjesnih zajednica. Oni svjedoče da i pored takvih resursa ni u jednoj seoskom mjesnom centru, pa ni u gradu, ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.
„Otkup uglavnom vrše nakupci, zbog čega su proizvođači lišeni potrebne sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave određenim djelatnostima. To znači da bi država morala da uloži dodatni napor kako bi kroz otvaranje otkupnih centara u mjesnim centrima, bar donekle uvela red na tržištu“, kažu poljoprivredni proizvođači sa područja beranske opštine.
Oni podsjećaju da su tokom tranzicionih procesa svi ti centri ugašeni, dok je raspoloživa imovina prepuštana konstantnom propadanju.
“Da je nekada samo na području Berana otkupnih centara bilo više nego sada u čitavoj državi, govore ruševine u selima Lubnice, Polica, Šekular, Štitari, Buče. U kakvom su stanju ti nekadašnji veliki objekti bolje je ne vidjeti. A čiji su, u velikom broju slučajeva, i ne zna se”, tvrde poljoprivredni proizvođači.
Monitor je ranije pisao o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, koja je bila potpuno funkcionalna i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat.
Ta hladnjača nekada je bila prepuna šumskih plodova koji su tu dobro uskladišteni mogli stajati duže vrijeme, čekajući najboljeg kupca i najbolji momenat za prodaju.
Da bi stvari mogle da se pomjere sa mrtve tačke pojavila se izvjesna nada kada je iz Ministarstva poljoprivrede bilo najavljeno da će se u Beranama izgraditi takozvana kuća poljoprivrede, odnosno jedan objekat pod čijim krovom bi bile sve državne i opštinske službe koje su u funkciji razvoja pojoprivrede i pomoći poljoprivrednicima.
Od svega toga do sada nije bilo ništa. Slično se desilo sa Kućom voća u Andrijevici, čija izgradnja je započeta, ali nije završena.
U čitavom regionu Polimlja i šire nakupci su u potpunosti preuzeli posao otkupa šumskih plodova. Dobro obaviješteni sagovornici kažu da oni novac uglavnom unaprijed dobijaju iz jednog grada u Srbiji, gdje kasnije predaju otkupljenu robu, da bi se ona odatle distribuirala dalje u inostranstvo.
U međuvremenu je predmet o privatizaciji beranskog preduzeća AD “Poljoprivreda i šumarstvo”, koje je nekada bilo dio velikog poljoprivednog preduzeća “Agropolimlje”, prešao iz osnovnog u Specijalno državno tužilaštvo i u radu je kod specijalne državne tužiteljke Sanje Jovićević. Oštećeni manjinski akcionari i bivši radnici pritužbom Specijalnom državno tužiocu obratili su se još u decembru 2019. godine, navodeći vlasnika koji je, kako kažu, pokrao i njih i državu Crnu Goru.
Oni su ranije dostavili i imena šesnaest građana Berana, na koja je, kako smatraju nezakonito, prenijeta imovina “Poljoprivrede i šumarstva” AD. Među tim imenima ima i advokata, sudija, privatnih preduzetnika i šumara iz Berana, koji su se navodno našli u sprezi sa novim vlasnikom.
Beranski agroindustrijski kompleks “Agropolimlje” nastao je kao dio nekadašnje kompanije “Agrokombinat 13. jul”. Tada, već daleke 1963. godine, upošljavao je preko 800 radnika. Preduzeće je u svom sastavu imalo pekaru, mljekaru, klanicu, voćnjak od 47 hektara, brojne trgovinske i uslužne objekte, kao i preko sto hektara šume i zemljište na kom se obavljala poljoprivredna proizvodnja.
Odlukom Skupštine akcionara DD “Agropolimlja” Berane od 24. juna 1998. godine, to društvo je podijeljeno na 10 novih pravnih subjekata, a imovina tako usitnjenih preduzeća lako se našla na meti raznih tajkuna od Berana, do Podgorice.
Poljoprivrednici kažu: sve i da se slučaj do kraja rasvijetli, niko više ne može povratiti ono što je uništeno. Zato i traže da država formira nove otkupne centre i zaustavi stihiju na tržištu. Da započne izgradnju prerađivačkih kapaciteta. Sjeverni region, kažu upućeni, nema ni jedan ozbiljan proizvodni pogon za preradu šumskih plodova. I to je između ostalog pokazatelj kako trenutno stoje stvari u poljoprivrednoj proizvodnji države koja bi da bude dio Evrope.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno
Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.
Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru
Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine
Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.
U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći poruku patrijrha SPC Porfirija, Joanikije rekao da „priča o srebreničkom genocidu nije naučno utemeljena, ali je i te kako politički motivisana“. Tamo se desio, rekao je zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.
Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju
Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina. Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste
Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.
Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.
Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.
Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.
Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.
Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna. Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????
Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana. ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje
UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru
APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju
-
FOKUS3 sedmiceMILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi
-
Izdvojeno3 sedmiceNASTAVAK MOBINGA NA FAKULTETU LIKOVNIH UMJETNOSTI: Docentkinja Radovanović prijavila uznemiravanje policiji
-
Izdvojeno3 sedmiceŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija
-
INTERVJU3 sedmiceBLAGOJE GRAHOVAC ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Zapadni Balkan je ključan u odbrani Evrope
-
Izdvojeno3 sedmiceVEZE BEMAKSA I VLADIMIRA EDINBURGA: Tajna dobro skrivena
-
DANAS, SJUTRA3 sedmicePomalo je tužno
-
DRUŠTVO3 sedmiceSUD PONOVO PONIŠTIO ODLUKU O IZBORU DIREKTORA RTCG: Igranje sa pravdom
-
FOKUS2 sedmiceDUŠKO KNEŽEVIĆ VRAĆEN U CRNU GORU: Prvi insajder Prve familije