Povežite se sa nama

Izdvojeno

UNIŠTENI OTKUPNI CENTRI U BERANAMA: Na tržištu stihija

Objavljeno prije

na

Nakon što je u pogledu industrijalizacije sjever vratila čitav vijek unazad, država se maćehinski postarala da uništi i poljoprivredu, tako što je pogasila sve otkupne centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja i šumskih plodova

 

Prizor urušene zgrade nekadašnje zemljoradničke zadruge u prigradskom naselju Buče u Beranama teško da nekoga može ostaviti ravnodušnim. Posebno ne stanovnike ovog naselja starije dobi, kojima je još živo sjećanje na period kada je to bila najjača zadruga na teritoriji Berana.

Oni pričaju da je zadruga zapošljavala veliki broj ljudi i imala najveću imovinu, šume, pašnjake i poljoprivredno zemljište, od Buča, pa sve gore do u planinu, odnosno do Jelovice i širokih šumskih prostranstava.  “Sve to je počelo da propada kada je propalo preduzeće Agropolimlje. Tada je počela najveća pljačka na sjeveru Crne Gore u oblasti poljoprivrede koja još nije dobila sudski epilog. Tek sada, koliko čujem, tužilaštvo nešto istražuje i prikuplja obavještenja. Bojim se da od toga neće biti ništa, a ono bogatstvo više niko ne može povratiti”, kaže jedan od poljoprivrednika sa područja beranske Mjesne zajednice Buče.

Na mjestu gdje su nekada bile poslovne prostorije, otkupni centar i prodavnica, zgrada se urušava sama do sebe. Na stubu pored nje okačena je tabla – “prodaje se”  i broj telefona. Mještani znaju kome je to pripalo poslije propasti Agropolimlja, ali dodaju da sada nema svrhe ispitivati i tragati za tim da li je sve bilo zakonito. “Ja mislim da jeste bilo zakonito. Država se u to vrijeme potrudila da sve velike pljačke zaogrne u zakonske okvire i danas sve da hoćete ne možete ništa više promijeniti. To je jedan od tih velikih lopovskih projekata”, kaže naš sagovornik. .

Predstavnici Mjesne zajednice Buče i još nekoliko mjesnih zajednica sa područja beranske opštine zatražili su upravo ovih dana od nadležnih državnih institucija da preduzmu neophodne mjere radi otvaranja otkupnih centara, kako u ovoj opštini, tako i na čitavom sjeveru.  Oni su podsjetili da i pored brojnih najava nije došlo do ponovnog aktiviranja centara za otkup tržnih viškova i naglasili da se to nije desilo iako u strateškim integracionim dokumentima posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih i pljačkaških privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država se maćehinski postarala da uništi i poljoprivredu, tako što je pogasila sve otkupne centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih proizvoda i samoniklog bilja i voća.

Otkupni centri su mahom gašeni do dvijehiljadite godine, nakon čega je donesen Zakon o kooperativama po kojem su sve bivše zemljoradničke zadruge morale da se preregistruju.

„Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa poslednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u opštini Berane živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke. U Višegodišnjem investicionom planu se navodi da su ljekovito bilje i šumski plodovi, gdje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali“, navode predstavnici beranskih mjesnih zajednica. Oni svjedoče da i pored takvih resursa ni u jednoj seoskom mjesnom centru, pa ni u gradu, ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

„Otkup uglavnom vrše nakupci, zbog čega su proizvođači lišeni potrebne sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave određenim djelatnostima. To znači da bi država morala da uloži dodatni napor kako bi kroz otvaranje otkupnih centara u mjesnim centrima, bar donekle uvela red na tržištu“, kažu poljoprivredni proizvođači sa područja beranske opštine.

Oni podsjećaju da su tokom tranzicionih procesa svi ti centri ugašeni, dok je raspoloživa imovina prepuštana konstantnom propadanju.

“Da je nekada samo na području Berana otkupnih centara bilo više nego sada u čitavoj državi, govore ruševine u selima Lubnice, Polica, Šekular, Štitari, Buče. U kakvom su stanju ti nekadašnji veliki objekti bolje je ne vidjeti. A čiji su, u velikom broju slučajeva, i ne zna se”, tvrde poljoprivredni proizvođači.

Monitor je ranije pisao o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, koja je bila potpuno funkcionalna i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat.

Ta hladnjača nekada je bila prepuna šumskih plodova koji su tu dobro uskladišteni mogli stajati duže vrijeme, čekajući najboljeg kupca i najbolji momenat za prodaju.

Da bi stvari mogle da se pomjere sa mrtve tačke pojavila se izvjesna nada kada je iz Ministarstva poljoprivrede bilo najavljeno da će se u Beranama izgraditi takozvana kuća poljoprivrede, odnosno jedan objekat pod čijim krovom bi bile sve državne i opštinske službe koje su u funkciji razvoja pojoprivrede i pomoći poljoprivrednicima.

Od svega toga do sada nije bilo ništa. Slično se desilo sa Kućom voća u Andrijevici, čija izgradnja je započeta, ali nije završena.

U čitavom regionu Polimlja i šire nakupci su u potpunosti preuzeli posao otkupa šumskih plodova. Dobro obaviješteni sagovornici kažu da oni novac uglavnom unaprijed dobijaju iz jednog grada u Srbiji, gdje kasnije predaju otkupljenu robu, da bi se ona odatle distribuirala dalje u inostranstvo.

U međuvremenu je predmet o privatizaciji beranskog preduzeća AD “Poljoprivreda i šumarstvo”, koje je nekada bilo dio velikog poljoprivednog preduzeća “Agropolimlje”, prešao iz osnovnog u Specijalno državno tužilaštvo i u radu je kod specijalne državne tužiteljke Sanje Jovićević. Oštećeni manjinski akcionari i bivši radnici pritužbom Specijalnom državno tužiocu obratili su se još u decembru 2019. godine, navodeći vlasnika koji je, kako kažu, pokrao i njih i državu Crnu Goru.

Oni su ranije dostavili i imena šesnaest građana Berana, na koja je, kako smatraju nezakonito, prenijeta imovina “Poljoprivrede i šumarstva” AD. Među tim imenima ima i advokata, sudija, privatnih preduzetnika i šumara iz Berana, koji su se navodno našli u sprezi sa novim vlasnikom.

Beranski agroindustrijski kompleks “Agropolimlje” nastao je kao dio nekadašnje kompanije “Agrokombinat 13. jul”. Tada, već daleke 1963. godine, upošljavao je preko 800 radnika. Preduzeće je u svom sastavu imalo pekaru, mljekaru, klanicu, voćnjak od 47 hektara, brojne trgovinske i uslužne objekte, kao i preko sto hektara šume i zemljište na kom se obavljala poljoprivredna proizvodnja.

Odlukom Skupštine akcionara DD “Agropolimlja” Berane od 24. juna 1998. godine, to društvo je podijeljeno na 10 novih pravnih subjekata, a imovina tako usitnjenih preduzeća lako se našla na meti raznih tajkuna od Berana, do Podgorice.

Poljoprivrednici kažu: sve i da se slučaj do kraja rasvijetli, niko više ne može povratiti ono što je uništeno. Zato i traže da država formira nove otkupne centre i zaustavi stihiju na tržištu. Da započne izgradnju prerađivačkih kapaciteta. Sjeverni region, kažu upućeni, nema ni jedan ozbiljan proizvodni pogon za preradu šumskih plodova. I to je između ostalog pokazatelj kako trenutno stoje stvari u poljoprivrednoj proizvodnji države koja bi da bude dio Evrope.

                                                                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo