Povežite se sa nama

Izdvojeno

O NASILJU NA CRNOGORSKIM ULICAMA, OPET: Bez straha od kažnjivosti

Objavljeno prije

na

Za samo nedjelju dana mediji su pisali o četiri slučaja nasilničkog ponašanja u školskim dvorištima i na crnogorskim ulicama

 

Protekle sedmice u medijima su zabilježena četiri slučaja nasilničkog ponašanja. Uglavnom je bila riječ o napadu više osoba na jednu. Ako uzmemo duži vremenski period od, na primjer, dvije sedmice ili mjesec, registrovaćemo veći broj slučajeva vršnjčkog, maloljetničkog, porodičnog i klasičnog uličnog nasilja. Stiče se utisak da se na crnogorskim ulicama otvoreno demonstrira nasilje bez straha od kažnjivosti.

Građane najviše pogađa nasilničko ponašanje u školskim dvorištima i kada su počinioci i žrtve djeca ili tinejdžeri. Prije nekoliko sedmica je biolog i aktivista Darko Saveljić podijelio na društvenim mrežama kako je njegovo dijete u nekoliko navrata zlostavljala grupa vršnjaka iz druge škole. Riječ je o djeci uticajnih ljudi u crnogorskom društvu. Potom je u Baru grupa, uglavnom, maloljetnika pretukla dvojicu atletičara i Sarajeva, a na društvenim mrežama objavljen je video snimak jednog od njih u kojem pokazuje da ne žali zbog počinjenog djela. Najsvježiji primjer dogodio se prošle sedmice, kada je grupa četrdesetogodišnjaka pretukla učenika Osnovne škole „Štampar Makarije“ i njegovog starijeg brata. Navodno je pretučeni učenik ucjenjivao ćerku jednog od njih i od nje iznuđivao novac.

Roditelj djevojčice i njegovi prijatelji privedeni su na informativni razgovor. Direktor škole Novica Gačević kazao je da je do incidenta došlo u blizini dvorišta, ali da u školi nisu imali informacije da učenica ima probleme sa učenikom iz devetog razreda. Prema njegovim riječima, ni roditelji ih nisu obavijestili da postoji bilo kakav problem.

Drugi slučaj „školskog nasilja“ dogodio se na Cetinju, gdje su u dvorištu Srednje likovne škole pretučena dva maturanta. Njih su pretukli par godina stariji muškarci. Jedan od njih je teže povrijeđen, polomljen mu je nos. Dan kasnije je druga grupa mladića u podgoričkom Bloku 5 pretukla jednog Podgoričanina.

Posljednji slučaj dogodio se u Ulcinju. Objavljen je snimak na kojem se vidi da dva mladića metalnim predmetima udaraju dva Ulcinjanina koji pokušavaju da bježe. Sjutradan su, tek nakon što se pojavio snimak, privedeni Podgoričani Andrija Lambulić (20) i Andrej Šuškavčević (22). Navodno su obojica iste noći privedena u ulcinjski Centar bezbjednosti, ali drugim povodom i ubrzo su pušteni.

Zabrinuti roditelji i građani u više navrata pisali su Vladi Crne Gore da preduzme konkretne korake kako bi se zaštitila omladina. Iz Udurženja Roditelji upozorili su odlazećeg premijera Dritana Abazovića i ministra Filipa Adžića da svi ovi slučajevi pokazuju da se ne radi dovoljno da bi djeca bila zaštićena od nasilnika, kao i da nasilnici ne dobijaju jasnu poruku da će biti sankcionisani. Oni poručuju  da znaju da je dio institucija reagovao, ali da na osnovu onoga što su, kako kažu, dobili kao infomaciju, primjećuju da su reakcije bile prilično spore i nedovoljo snažne.

Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport organizovao je konsultativno saslušanje povodom vršnjačkog nasilja. Ministar Adžić je odgovornost prebacio na medije.

„Danas mi se čini da svaka svađa između vršnjaka, da li punoljetnih ili maloljetnih, osvane na naslovnici određenih medija. Negdje bih rekao da je i to, možda u nedostatku nekih značajnijih kriminalnih obračuna, nekih većih incidenata koji u posljednje godinu i po, dvije ili tri godine ne pune medijski prostor, možda medijima postalo mnogo interesantnije da se bave ovim temama“, kaže Adžić.

Kaže i da je to što se vršnjačko nasilje prijavljuje, odraz povjerenja u institucije. Tvrdi da je riječ o izuzetno složenom problemu, koji datira mnogo prije nego „što smo pojedini i rođeni“.

„Pamtim i kad smo svakodnevno, poslije škole, imali zakazane tuče. To je bila ustaljena praksa. Bilo je i incidenata gdje su i roditelji učestvovali. Nismo bili toliko prisutni u medijima. Sad svaki incident dobije mjesto na naslovnoj strani. Te teme jesu opterećujuće, ali možda su pojedinim maloljetnicima podsticaj da rade te stvari, kako bi se šira javnost za njih zainteresovala“, elaborira dalje Adžić svoju tezu.

Jovan Bojović, pravni savjetnik u NVO Juventas, poručio je da je ovakav način komunikacije Adžića za svaku kritiku. On smatra da neko ko je na ministarskoj poziciji ne bi smio da relativizuje ozbiljan problem vršnjačkog nasilja na ovaj način. Bojović poručuje da bi Adžić trebalo da shvati ozbiljnost problema i preuzme odgovornost u njegovom rješavanju, jer to nije samo „opterećujuća tema“, već nešto što zahtijeva brzu i djelotvornu akciju.

„Izjava Adžića da bi medijska pažnja mogla biti podsticaj za maloljetnike da čine nasilje je takođe neprihvatljiva i pokazuje manjak razumijevanja i osjećaja zaštite žrtava nasilja. Nasilje ne bi trebalo biti predmet senzacionalizma i pažnje medija, već bi trebalo biti tretirano kao ozbiljan problem koji zahtijeva stručno i odgovorno rješavanje“, rekao je Bojović.

Tokom pripreme za ovaj članak stigla vijest o tragediji u beogradskoj Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“. U školi je trinaestogodišnjak iz očevog pištolja usmrtio osmoro djece i čuvara, dok je sedmoro ranjeno. Učenik se po zakonu Srbije ne može krivično goniti, dok je njegov otac zadržan u zatvoru, a majka privedena.

U Crnoj Gori neće biti bolje sve dok djeca trpe nasilje u školama, a ministar priča o medijskom podsticaju na nasilje i normalizaciji „zakazanih tuča poslije nastave“. Ako se ne preduzmu konkretne akcije, nasilja će biti još više i biće još brutalnije.

 

U martu maloljetnici pretučeni zbog fudblskog dresa

Za 24. maj odgođeno je suđenje petorici optuženih za brutalno prebijanje Podgoričanina D. R. i nasilničko ponašanje na štetu M. P. početkom marta u glavnom gradu. Za to krivično djelo odgovaraju Lazar Radulović (19), Matija Vlahović (19), Aleksa Grgović (20), Obren Kovačević (20) i Petar Božović (19) zbog sumnje da su početkom marta brutalno pretukli maloljetne D. R. i M. P. Sudija je obrazložio da se glavni pretres odgađa, jer okrivljeni Božović nije primio poziv za suđenje.

„Dok je sa društvom sjedio u PC Gejmeru, s leđa mu je prišao Vlahović, uhvatio ga za desno rame i pitao: ‘Kakva ti je to majica, da li je to majica ‘Crvene zvezde’?. Nakon što je oštećeni potvrdno odgovorio, Vlahović mu je rekao da je skine, što je D. R. odbio. Vlahović mu je potom povišenim tonom ponovio da skine majcu i udario ga šakom u predjelu vilice, a onda i više puta u predjelu glave. Pridružili su mu se okrivljeni Radulović Lazar i Kovačević Obren, pa su sva trojica oštećenom zadali više udaraca – rukama u predjelu glave, i nogama u predjelu tijela“, piše u tužilačkim spisima.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo