Povežite se sa nama

Izdvojeno

OBRAZOVANJE – KAKO DALJE: Lošiji od najlošijih

Objavljeno prije

1 godina

na

Analiza Ministarstva prosvjete i UNICEF-a za period od 2015. do 2020. pokazala je da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju

 

Skoro polovina đaka u našim školama lošija je od najlošije ocijenjenih đaka iz drugih država, pokazala je Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete.

U sveobuhvatnoj analizi navodi se da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju, koji odgovara naprednim 5 i 6 nivoima. U razvijenim zemljama taj procenat je u prosjeku 10 odsto, dok u zemljama sa najboljim postignućima on iznosi 20 procenata i više.

S druge strane, na domaćem terenu, u posljednjih pet godina u Podgorici imamo konstantan broj učenika koji dobijaju „Luču“ u iznosu od 15 odsto od svih upisanih učenika u završnom razredu osnovne škole.

Tokom predstavljanja Analize srednjoškolka Jelena Jovanović ukazala je na neke od problema ovdašnjeg obrazovanja: „Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja. Bez konkretnih primjera, brzo zaboravljamo. Sistem nam je nametnuo da učimo samo za ocjenu. A, ocjenjivanje nije pravedno – profesori favorizuju odlikaše, ponižavaju one sa nižom ocjenom“.

Ona je kazala da sistem mora da se digitalizuje i poručila: „Mi ćemo zamijeniti vas u svim institucijama i privatnim firmama. Pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada“.

Koliko smo daleko od digitalizacije govori podatak da je u prosjeku 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander na predstavljanju Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori upozorio je i da dvoje od troje djece pohađaju osnovne škole s nedovoljnom infrastrukturom. On je istakao da ovo ukazuje da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama. „Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu“, istakao je Santander.

U Analizi se navodi da sedmoro od desetoro djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nezadovoljavajuća. Ističe se i da su javna ulaganja u obrazovanje u Crnoj Gori relativno niska u odnosu na međunarodne standarde iako je Vlada Crne Gore povećala relativnu potrošnju na obrazovanje sa 7,6 u 2015. godini na 8,2 odsto u 2017. godini i na taj način smanjila razliku u odnosu na međunarodni prosjek, koji iznosi 9 do 11 odsto, s izuzetkom Švedske s potrošnjom od 15,8% u 2017.

Kako to izgleda u praksi u Analizi se objašnjava da su u predškolskom obrazovanju prosječni izdaci po djetetu porasli za oko 28,7%, sa 942 eura 2015. godine na 1.212 eura u 2020. U Srednjem obrazovanju potrošnja po učeniku se takođe povećala sa 1.089 eura na 1.480 eura u 2020. godini.

Najviše, oko polovine izdataka Ministarstva prosvjete odlazi na osnovno obrazovanje – 69,6 miliona eura u 2015. godini, 82,5 miliona eura u 2020. godini. Budući da ukupni upis u osnovno obrazovanje ostaje na prilično stabilnom nivou od oko 68.000 učenika godišnje, izdaci po učeniku nominalno su porasli za 17,8 odsto, sa 1.022 eura u 2015. na 1.204 eura u 2020. godini.

Kada se ulaganja u obrazovanje, koja su od 1.000 do 1.400 po djetetu u zavisnosti od godine i nivoa obrazovanja, uporede sa ulaganjima u pomenutom preriodu za preko 4.000 službenih automobila u iznosu od oko osam miliona eura godišnje samo za gorivo – sve je jasno.

O tome u Analizi govori i odjeljak o ulaganjima u infrastrukturu. Ukupni kapitalni budžet nominalno se povećao sa 45,2 miliona eura u 2015. na 76,8 miliona eura u 2020, dok se udio kapitalnog budžeta koji se izdvaja za obrazovni sektor značajno smanjio. Udio potrošen na obrazovanje smanjio se sa 12,3% u 2015. na 5,5% u 2020. Ovaj trend, koji ukazuje na činjenicu da se obrazovanju ne daju prioriteti u kapitalnom budžetu, u direktnoj je suprotnosti s urgentnošću potrebe da se riješi goruće pitanje školske infrastrukture koja pogađa većinu djece u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, navodi se u Analizi.

U Analizi su pobrojani i brojni drugi problemi koji muče obrazovanje u Crnoj Gori – od nedostatka valjanjih statističkih podataka, do neusklađenosti sa tržištem rada. Kao i brojni statistički podaci koji zabrinjavaju: samo 89 psihologa bilo je zaposleno u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u školskoj 2020/21. godini.

Santander je naveo i da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj. Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika, kazao je Santander, je prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja.

Anketa koja je sprovedena tokom rada na ovoj Analizi pokazala je veliko nezadovoljstvo nastavnika u mnogim aspektima njihove profesije – društveni status, zarade, materijalni i pedagoški uslovi u školama i problemi vezani za realizaciju nastave tokom epidemije izazvane kovidom-19.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković predočila je analizu koju je ova organizacija radila u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Univerzitetom, koja je  pokazala da nam nedostaju nastavnici matematike, biologije, informatike, njemačkog jezika… „U 2019. je bilo 370 oglasa za nastavnika matematike, a zaposleno 111, a na biroima rada bilo je tek četiri. To znači da se na te oglase javljaju ljudi koji nisu iz struke, a to utiče na kvalitet obrazovanja, ali i rezultate istraživanja PISA”, kazala je Leković.

Poručila je da ako „nastavimo da ne ulažemo u nastavnika i infrastrukturu, nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja”.

Koliko smo daleko od takvog društva kao da su postali svjesni i u institucijama, pa iz Ministarstva prosvjete najavljuju bar neke promjene.

„Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu podizanja ciljeva održivog razvoja, s akcentom na obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje”, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

U izradi najavljene Strategiju razvoja obrazovanja do 2030. i dalje će učestvovati UNICEF, a iz Delegacije EU su obećali finansijsku pomoć tokom izrade Strategije.

Džabe nam sve strategije ako se ne promijene prioriteti. Pa da se krene od osnovnog – gradnje novih škola i vrtića.

 

Poboljšanja

Neka od malobrojnih poboljšanja u sistemu obrazovanja registrovana su u Analizi. Tako je tokom analiziranog perioda (2015–2020) naročito brzo rastao stepen pristupa ranom i predškolskom obrazovanju, na šta ukazuje porast bruto stope upisa, koja je porasla sa 64,4 u 2015. godini na 76 odsto u 2020. Uprkos tome, obuhvat ovim nivoom obrazovanja i dalje je daleko ispod zacrtanog EU prosjeka od 95 odsto obuhvata djece starije od četiri godine.

I u osnovnom obrazovanju evidentno je poboljšanje u pogledu pristupa i uspješnog završavanja tog nivoa obrazovanja, pri čemu je udio onih koji napuštaju školu smanjen.

Srednjoškolsko obrazovanje, koje nije obavezno, takođe karakterišu slični pozitivni trendovi u pogledu pristupa i stope očekivanog trajanja školovanja. Stope tranzicije između nivoa obrazovanja su visoke, pa se i prosječno očekivano vrijeme provedeno u srednjem obrazovanju popravilo sa 3,12 godina u 2015. godini na 3,35 godina u 2020.

Stope pristupa i uspješnog završavanja romske i egipćanske djece takođe su porasle u posmatranom periodu, ali uglavnom u osnovnom obrazovanju (gdje se stopa pristupa povećala na 77 odsto, a stopa uspješnog završavanja na 56 odsto), dok su stopa pristupa predškolskim ustanovama te stopa pristupa i stopa završavanja srednje škole i dalje vrlo niske – 15–36 odsto na različitim nivoima ranog obrazovanja, 3–7 odsto kada je riječ o svim razredima srednjeg obrazovanja. Pristup redovnim školama povećan je i za djecu s posebnim potrebama, i to na svim nivoima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

5 dana

na

24 Novembra, 2023

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

5 dana

na

24 Novembra, 2023

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

5 dana

na

24 Novembra, 2023

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo