Povežite se sa nama

FOKUS

Od Beča do Podgorice

Objavljeno prije

na

Svako čudo za tri dana. Samo je sedmica bila dovoljna pa da u zaborav ode izjava Predraga Mitrovića direktora Uprave za sprječavanje pranja novca. A on je, podsjetimo, saopštio da institucija kojom rukovodi istražuje višemilionsku transakciju novca koji je u kratkom periodu, bez valjane dokumentacije o porijeklu, deponovan na račune u jednoj od 11 crnogorskih banaka. Presjek Monitorovih informacija govori da nadležni u Crnoj Gori, zbog sumnji o umiješanosti u višemilionske poslove pranja novca, ispituju dešavanja u makar jednoj, vjerovatno dvije ili tri, a moguće – čak četiri ovdašnje banke sa ozbiljnom reputacijom i značajnim tržišnim učešćem. Među njima, i to je zanimljivo znati, nema prve banke koja vam je mogla pasti na pamet, već je riječ o brendiranim ćerkama čije su majke banke u minulih dvadesetak tranzicionih godina postale značajni regionalni igrači. PRIČA BEZ KRAJA: Da bi ova priča dobila jasnije obrise neophodno je sačekati da nadležni u Crnoj Gori ispitaju postojeće sumnje i, eventualno, podignu optužnice. Iskustvo kazuje da se to neće desiti.

Od 2004. do septembra prošle godine u Crnoj Gori je zbog krivičnog djela pranja novca pokrenuto ukupno 17 istraga. Podignuto je sedam optužnica i donijete tri presude. Jedna od njih je oslobađajuća a druga nije pravosnažna. Da nije bilo zlosrećnih Kineskinja Lu Ju Džin i Ču Li Čen koje su 2006. godine osuđene na po godinu zatvora zbog pranja novca, Crna Gora bi bila jedina zemlja na svijetu u kojoj tokom 21. vijeka, zvanično, nije opran ni cent.

Djela govore bolje od riječi. Državno tužilaštvo i Uprava za sprječavanje pranja novca potvrdili su da je na račun Slobodana Đurovića-Kardinala optuženog za atentat na Iva Pukanića, u CKB uplaćeno 780 hiljada eura, ali je tužilaštvo utvrdilo da tu nema krivičnog djela pranja novca, saopšteno je krajem oktobra.

Jesenas su, prenose mediji, u jednom danu akcije Merkativa broker dilera porasle za 33,38 hiljada odsto, pošto je jedan od njenih vlasnika od svojih partnera za milion eura kupio 0,6 odsto akcija preduzeća.

Na račun Nikšićkog mlina AD, tokom avgusta i septembra, stiglo je više uplata ukupne vrijednosti od dva miliona eura. Novac je uplaćivala novosadska firma Agroglob, inače većinski vlasnik Mlina. Specifičnost ovih transakcija je u tome što su iz Mlina dobijeni novac istog dana vraćali nazad u Srbiju, na isti račun sa koga je stigao.

U maju je of-šor Monte Kristo Kapital Imerdžing kompaniji Monte Kristo Kapital Holding prodala svoje vlasništvo u Rudniku uglja u Pljevljima u blok trgovini, po cijeni 100 puta manjoj od tržišne…

VRIJEME JE NOVAC: Ne treba nabrajati indikatore zbog kojih ove transakcije spadaju u red sumnjivih. Priča o lažnim (višestruko uvećanim ili umanjenim) fakturama jedna je od prvih lekcija svakog predavanja o mehanizmima pranja novca. Čuveni su primjeri sudopera koje su vješti trgovci iz Venecuele nabavili u SAD za devet hiljada dolara po komadu, ili žileta koji su u Panamu i Kolumbiju sa iste adrese stigli uz nabavnu cijenu od 23, odnosno 35 dolara, iako je njihova stvarna tržišna cijena devet centi. Možda se i neka od crnogorskih ekonomskih dogodovština nađe među najoriginalnijim rješenjima problema – kako novac stečen u nelegalnim aktivnostima legalizovati i vratiti vlasniku.

Do tada, crnogorska Uprava za sprječavanje pranja novca, prema dostupnim podacima, i dalje ispituje legalnost navedenih preduzetničkih poduhvata. Ako zaključe da u njima ima elemenata krivičnog djela, slučaj bi mogao dospjeti na sud.

Tek tamo slijedi odiseja. Crnogorski sudovi još nijesu presudili grupi od 36 okrivljenih, među kojima je 17 bivših policajaca iz Nikšića, koji se terete da su davne 2003. počinili krivična djela pranja novca, nedozvoljene trgovine, falsifikovanja isprava, zloupotrebe službenog položaja. Samo malo mlađi je slučaj Inpek u kome se zbog krivičnih djela: pranje novca, falsifikovanje isprava i zloupotrebe službenog položaja na organizovan način, sudi vlasnicima i direktorima Inpeka, podgoričke Mljekare i grupi biznismena koji su im pozajmljivali novac. Nakon ostavke sudije Lazara Akovića to suđenje će se vratiti na početak.

BOMBA IZ BEČA: Jedna istraga o pranju novca ipak bi mogla prodrmati i crnogorsku finansijsku, ekonomsku i političku elitu. Makar kao rikošet internacionalne operacije razotkrivanja mehanizama pranja novca u kome su glavne uloge povjerene balkanskim moćnicima i njihovim zapadnim bankarima.

U središtu priče nalaze se austrijska Hipo alpe adria banka (HAAB) i njena ćerka banka u Hrvatskoj. Iako upućeni tvrde da istraga, daleko od očiju javnosti, traje duže od tri godine, priča je postala aktuelna ljetos. Prvo je Ingrid Antičević – Marinović poslanica hrvatskog SDP-a i članica Nacionalnog vijeća za praćenje sprovođenja strategije suzbijanja korupcije ustvrdila da je Hrvatska izgubila podršku Njemačke i Austrije u pristupnim pregovorima sa EU zbog odbijanja njenih vlasti da sarađuju u istrazi u kojoj se Hipo banka sumnjiči da je samo u Hrvatskoj oprala 710 miliona eura.

Potom je ministar pravde Ivan Šimonović rekao da tužilaštva dvije zemlje sarađuju u slučaju Hipo banke. ,,Nema istraga od strane austrijskog ili hrvatskog državnog odvjetništva protiv Hypo Group Alpe Adria zbog sumnje na pranje novca,” ustvrdila je nakon svega glasnogovornica HAAB Martina Uster za finansijski portal www.banka.hr.

Slijed događaja joj nije dao za pravo.

Prvo je svjetlost dana ugledao izvještaj za koji se, u nedjeljniku Nacional, pretpostavlja da su ga u privatnom aranžmanu uradili pripadnici obavještajnih službi zemalja regiona, na zahtjev novog vlasnika HAAB – njemačke banke Bayer LB (BLB). Uz detaljno objašnjenje mehanizama za pranje para i uloga koji su u tom poslu imali i neki hrvatski biznismeni i političari.

Potom je prezentiran zaključak: ,,Prikupljene informacije o Hypo alpe adria banci ukazuju da su pojedinci iz Uprave u svom radu odstupali od standardnih procedura bankarskog poslovanja s namjerom da dugoročno osiguraju osobnu korist. U takvim postupcima ulazili su u spregu s osobama bliskim kriminalnom miljeu ili direktno uključenim u kriminalne radnje, a često puta u spregu i s lokalnim političarima” uz zaključak. ,,Istrage u Austriji i Hrvatskoj neće uništiti Hypo alpe adria banku, jer Austrijanci ne žele objaviti podatke da je banka narasla na prljavom novcu iz Hrvatske i Istočne Europe, čiji se prljavi novac uglavnom reinvestirao na njihovim tržištima”.

PRAONICA: Temperatura je dodatno podignuta prije nekoliko nedjelja kada su policije Njemačke, Austrije i Luksemburga, na zahtjev tužilaštva u Minhenu pretresli sjedišta HAAB, koruške regionalne vlade, BLB ali i domove njihovih nekadašnjih direktora i odnijele pronađenu dokumentaciju. Dok se očekuje sljedeći potez evropskih pravosudnih zvaničnika, iz HAAB je stigla informacija da će Grupa poslovnu godinu završiti sa gubitkom većim od milijardu eura zbog otpisa ,,nenaplativih kredita”.

Domagoj Margetić, novinar i glavni urednik hrvatskog istraživačkog portala www.necenzurirano.com, kao jedan od najupućenijih u Aferu Hypo tvrdi da istraga ,,razotkriva balkanski tranzicijski model stvaranja lokalnih političkih i ekonomskih elita i učvršćivanja njihove moći na strahovitom ratnom plijenu, opljačkanom iz balkanskih država, posebno Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore”. HAAB je, tvrdi Margetić, predstavljao ,,transbalkansku praonicu novca”. U taj su posao, tvrdi, ,,uključene elite balkanskih država”, kao i ,,korumpirane političke elite Bavarske i Austrije”. Zbog toga će se, kaže, efekti istrage osjetiti – od Beča i Minhena – do Ljubljane, Zagreba i Beograda.

Monitorovi diplomatski izvori u Podgorici potvrđuju ove navode, uz zahtjev da se ne imenuju. U ovdašnjoj centrali Hypo banke za naš nedjeljnik odbijaju mogućnost da su predmet bilo kakve istrage, domaće ili međunarodne, vezane za pranje novca.

VEZE: Niko ne može osporiti činjenicu da je, po uzoru na ostale regionalne filijali HAAB, i crnogorska od svog postojanja imala tijesnu saradnju sa uticajnim ljudima iz svijeta politike.

Pravne poslove oko registracije HAAB u Crnoj Gori, 2006. godine, obavila je advokatska kancelarija premijerove sestre Ane Kolarević, koja je i danas pravni zastupnik banke. Nedugo po registraciji banke, član njenog Upravnog odbora postao je Petar Ivanović, direktor vladine Agencije za promociju stranih investicija i dugogodišnji blizak saradnik kreatora crnogorske ekonomske politike, profesora Veselina Vukotića. Ivanović je razriješen početkom 2008. godine, nakon što je HAAB dobio novog vlasnika. Iz banke je otišao ostavljajući gubitak od približno 30 miliona eura. Jedan od najinteresantnijih kreditnih aranžmana iz tog vremena bio je onaj sa novoosnovanom firmom Global Montenegro, kojoj su crnogorski čelnici Hypo banke ,,na lijepe oči” dali kredit od pet miliona eura. Suvlasnika Global-a (polovina akcija) bio je tadašnji biznismen, bivši i sadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.

Prema pouzdanim informacijama Monitora, jedan od najcjenjenijih klijenata podgoričke Hypo banke je ovdašnji biznismen koga su domaći i strani mediji prethodnih nedjelja označavali kao organizatora propalog pokušaja šverca više od dvije tone kokaina iz Kolumbije ka Luci Bar.

Osim gore navedenog, sve je u najboljem redu. U Crnoj Gori novac peru samo Kinezi. Pardon, Kineskinje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

REKONSTRUKCIJA VLADE: Otvaranje dveri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladajuće partije tek se pozicioniraju, očekujući da URA prelomi na njihovu stranu, i da tada započnu stvarni pregovori o podjeli vlasti. A pozicionira se i premijer, potvrđujući sumnje da je upućen u započetu igru. U kojoj će evropske integracije ustupiti mjesto Vučićevom otvorenom Balkanu, sve sa nadom domaćih i izvanjih  promotera da će nas to dovesti do novog srpskog sveta

 

Tri mjeseca otkako je Vlada Zdravka Krivokapića izgubila podršku parlamentarne većine, zahuhtavaju se razgovori o njenoj rekonstrukciji.

Koliko su u tom naumu ozbiljne tri vladajuće koalicije i premijer koji u pregovorima zastupa samog sebe, kao osamostaljeni (usamljeni) predvodnik koalicije Za budućnost Crne Gore, možemo vidjeti iz onoga što se čini kao neupitno nakon dosadašnjih razgovora i prepucavanja partijskim saopštenjima.

I buduću, rekonstruisanu, Vladu predvodiće sadašnji premijer, odnosno, „običan lažov i izdajnička tranja“ (citat Marina Jočić, DF). Ostanak u Vladi garantovao je i ministru finansija – „članu međunarodne kriminalen grupe“ (Nebojša Medojević, predsjednik PzP i jedan od lidera DF-a) i potpredsjedniku Vlade koji je, prema najnovijim saznanjima njegovih koalicionih partnera skupa sa svojom partijom (URA) htio, tokom nedavnih događaja na Cetinju, da „preda vlast u ruke Veselinu Veljoviću“ (saopštenje Demokrata).

Pored pomenute trojice okosnicu nove Vlade trebalo bi da čine oni koji uz DPS, prema mišljenju Demokrata, „predstavljaju političku dvoglavu zmiju koja sikće otrove u vidu mržnje, uvreda i podmetanja“ (DF), skupa sa „najobičnijim titoistima koji se lažno predstavljaju demokratama“ (iz saopštenja DF-a o Demokratama). U novoj Vladi, slažu se njeni mogući konstituenti, mjesta bi trebalo da bude i za nacionalne manjinske partije, iste one koje „prekopavaju kosti žrtava iz Srebrenice da bi ih koristili u dnevno-političke svrhe“  (poslanik DF-a i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović).

Konačno, na mjestu predsjednika Skupštine Crne Gore ostao bi Aleksa Bečić, koji  (GP URA)  napušta evropski kurs, moguće, „zbog prijetnji beogradskih tabloida o navodnom snimku“.

Sve ovo i još mnogo toga  što se ne citira u pristojnim novinama, jedni o drugima rekli su sadašnji koalicioni partneri. Uglavnom, od momenta kada je Vlada, sredinom juna, i zvanično izgubila podršku parlamentarne većine. Nakon što je parlament, uz pomoć glasova opozicionih poslanika, usvojio Deklaraciju o Srebrenici i na prijedlog premijera Krivokapića, a uz podršku DPS-a, razriješio ministra pravde Vladimira Leposavića. „Sada resetujemo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je srećan DPS”, obznanio je šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović odluku da napuste parlament.

Svjedočimo novom početku. Uz demonstriranu dozu međusobnog povjerenja, razumjevanja, pristojnosti i spremnosti na kompromis,  očekivati je da kriza koja traje, praktično, od 31. avgusta prošle godine uskoro bude prevaziđena. Samo se ne zna da li će rezultat dogovora biti nova Vlada ili novi izbori.

Aleksa Bečić je optimista, pa očekuje da ćemo dobiti Vladu koja će trajati do 2024. i termina za raspisivanje redovnih parlamentarnih izbora. Dogovor je moguć, a iz pregovora i dogovora o rekonstrukciji Vlade „ni na jedan način nije izostavljen GP URA”, kaže predsjednik parlamenta ističući potrebu da parlamentarna većina bude osnažena i manjinskim partijama. I skidajući sa sebe i svoje partije odgovornost za rezultate ekspertske, odnosno, apostolske Vlade, pošto Demokrate, saznajemo to sa nekih 10 mjeseci zakašnjenja, nijesu bile saglasne sa načinom na koji je ona formirana. ,,Mi smo se zalagali za to da niko ne može biti diskriminisan. Šta je to ekspert? Gdje je to definisano? To što je neko političar, ne znači da nije ekspert…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

To su slike još jedne crnogorske priče o istoriji diskriminacije i nepravde koja ne samo traje, već proizvodi nove mržnje i nasilja. Bitka koja se ove sedmice vodi na sjednicama Vlade i cetinjske skupštine, mnogo je više od rešavanja vlasničkog pitanja nad jednim vjerskim objektom. Ona je nastavak borbe političkih vođa  za moć preko identitetskih pitanja, i novo podizanje nacionalnih tenzija do usijanja. Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je da su nedopustive brutalne, šofinističke uvrede na račun potpredsjednika Vlade, ali i pojedinih odbornika Skupštine Cetinja, koje su se, kako je kazao, mogle čuti od pojedinih simpatizera DPS-a na Cetinju.

Krivokapić je u pravu. Poruke okupljenih predstavnicima URA, ne samo da su nedopustive, nego moraju biti i adekvatno sankcionisane. I na Cetinju, ali i u ostatku Crne Gore.

No, nedopustivo je još nešto. Komentarišući bezopoteznu odluku Vlade da Cetinjski manastir prepiše na državu, Krivokapić je kazao da je država samo ispravila – grešku.  ,,Nijedna odluka koja se donosi ne može biti protivustavna, protivzakonita i na štetu bilo koga. Taj atak na imovinu je krenuo već formiranjem tzv. Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) čiji je jedini cilj bio, ne da uspostavi vjeru, nego da vrati imovinu, kako bi ta imovina mogla da bude korišćena ili od strane države ili te NVO”, rekao je Krivokapić.  Tako je premijer, sve predstavljajući se zaštitnikom Ustava i vjerskih prava, takozvanom nazvao vjersku zajednicu upisanu u registar ove zemlje. I još jednom pokazao da je zastupnik interesa Mitropolije crnogorsko-primorske, a ne svih crnogorskih građana.

Na ovu izjavu premijera, te odbornika DPS-a Jankovića, reagovala je Akcija za ljudska prava (HRA). Oni su pozvali javne funkcionere da se uzdrže od govora koji izaziva mržnju. ,,Verbalno izazivanje i podsticanje mržnje je uvod u fizičko nasilje, pa tome svako ko ima nadležnosti i javni uticaj mora da se suprotstavi”, rekli su iz HRA. Istakli su da je premijer svojom izjavom ne samo povrijedio vjerska osjećanja vjernika CPC-a, nego i mogao da podstakne mržnju prema njima.

,,Podsjećamo da je ranije predsjednik Milo Đukanović, Srpsku pravoslavnu crkvu nazivao ‘kvazivjerskom zajednicom’, ‘koja pokušava da zadrži nezakonito prisvojenu imovinu’, ‘koja je odgovorna za genocid u Srebrenici'”, rekli su iz HRA.

Spuštanju tenzija nije pomogao ni mitropolit Joanikije. Tek nakon što je  na Cetinju, zalivenom suzavcem, ustoličen na neviđen način, on je u Danilovgradu u manastiru primio predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Osvjedočenog širitelja mržnje.  Političara koji  uprkos zabrani, nastavlja javno da negira genocid u Srbrenicu , uz spremnost, kako kaže, i da ,,robija”.  Mitropolit ga je opjevao kao viteza u borbi za srpstvo.

Trebali bi tomovi da se ispišu sva ,,podsticanja” na posijanu mržnju od strane predstavnika aktuelne i prethodne vlasti. Ne samo izjave, već i brojne odluke prethodne i ove vlast svojevrsna su vrsta nasilja i podsticanje na nasilje i mržnju. Jedna od takvih je i priča o Cetinjskom manastiru.

Cetinjski manastir, jedan od simbola Crne Gore, je izgradio u drugoj polovini 15. vijeka tadašnji crnogorski vladar Ivan Crnojević. Tokom narednih nekoliko vjekova  bio je sjedište svih crnogorskih vladara. Cetinjski manastir je jedan od  ukupno  2.000 kulturnih dobara u Crnoj Gori. Od toga oko 800 sada pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Do kraja godine znaće se tačan broj, pošto još ne postoji ni prezican registar. Do 1986. godine sve  crkve i manastiri i zemljište, bili su u vlasništvu sela, bratstava i plemena.  Od 1986. do 2006. godine, na Mitropliju crnogorsko primorsku  prepisano je gotovo sve bitnije. Najveći imovinski rast Srpska pravoslavna crkva, odnosno Mitropolija, doživjela je u vrijeme tridesetogodišnje vladavine aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji danas na Cetinju navodno brani crnogorske svetinje od apetita Srpske pravoslavne crkve i srpskog sveta.  U vrijeme njegove vladavine SPC je, bespravno gradila, zauzimala. Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve sprečavani su da vrše obrede u vjerskim objektima. Đukanović je bio strateški  partner pokojnog mitropolita Amfilohija, dok su se gomilala brojna  nerazriješena  pitanja oko vjerskih objekata kojima je SPC upravljala.

Da nova vlast nije sposobna da ta pitanja riješi na pravi način, jasno je.  Ona ih pojačava, čineći sve da ispuni interese Mitroplije crnogorsko primorske, odnosno SPC-a i Beograda.

Vlasništvo nad Cetinjskim manastirom je upisano na Opštinu Cetinje 2005. SPC je to sporila, tvrdeći da je vlasništvo nad Cetinjskim manastirom upisano neustavno i podnijela zahtjev da se taj upis prava svojine briše. Ustavni sud je navodno proglasio neustavnim taj upis, ali se do ove sedmice  Cetinjski manastir u katastru  vodio na Opštinu Cetinje.

Litije koje su prethodile padu Đukanovićevog režima, organizovala je MPC  ne pristajući da se  vjerska imovina prepiše  na državu, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i u parlamentu u decembru 2019.

Krivokapićeva Vlada je ove sedmice Upravi za katastar i državnu imovinu naložila da u vezi sa sudbinom Cetinjskog manastira uradio ovo: ,,Nalaže se Upravi za katastar i državnu imovinu da odmah i bez odlaganja izvrši ispravku upisanog nosioca prava svojine na način što će umjesto Prijestonice Cetinje kao nosioca prava svojine vratiti upis na Državu Crnu Goru, shodno rješenju Uprave za nekretnine Podgorica – Područna jedinica Cetinje od 24. 11. 2005, pri čemu se navedenim upisom ne dira u prava upisanog titulara korišćenja”.  Vlada je tu odluku donijela  13. septembra bez održavanja sjednice, a kako su saopštili,  na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Za 14. septembar već je bila najavljena rasprava u Skupštini opštine Cetinje, koja je i održana, o građanskoj inicijativi da se Cetinjski manastir vrati Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC).

Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, obje odluke nazvao je protivustavnim, i ocijenio da bi u ovoj situaciji trebalo da reaguje Ustavni sud. U toj instituciji, međutim, ćute.

,,Tu su bezumne pravne odluke, jer je malo reći da su protivustavne. To je u stvari početak jedne pravne rašomonijade u Crnoj Gori koja može da izazove vrlo teške i negativne posljedice”, kazao je Mitrić. ,,Stanje je došlo do usijanja. Vi imate i pravni apsurd u okviru ove prave rašomonijade. Prvo, ova Vlada, koja je svojom odlukom Cetinjski manastir ustanovila kao državnu svojinu, ona je prije godinu dana kada je došla na vlast poništila raniji zakon o vjeroispovijesti koji je predviđao baš to. I donijeli su novi zakon koji to ne predviđa, nego da je to vlasništvo Mitropolije. E sada kad su vidjeli da će Skupština opštine Cetinje u petak donijeti odluku o tom da se Cetinjski manastir da u vlasništvo Crnogorskoj pravoslovnoj crkvu, onda je Vlada, da bi preduhitrila takvu jednu odluku, napravila još veću nezakonitost, odnosno protivustavnost”, ističe Mitrić.

Svi znamo, da ovdje nije riječ o jednoj bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manstiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike, i Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve.  Drevni Manastir bio bi, svih nas. Naš. Umjesto policije štitila bi ga zajednička  ljubav. Okupljao bi nas. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći, kojima religija treba kao pogonsko gorivo. A nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedestih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo