Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Odgađanje pravde

Objavljeno prije

na

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica zadovoljna je radom sudova. Po njoj, crnogorski sudovi su u prošloj godini dosegli nivo potpune ažurnosti. Medenica je za to podastrla obilje statističkih podataka. Da brojke nijesu presudno mjerilo konstatovao je i ministar pravde Duško Marković komentarom ,,da je statistika majka svih laži”.

Ne daj Bože da predsjednica Vrhovnog suda laže, ali kad se zaviri iza statistike, stvari nijesu baš onakve kakvim ih ona pokušava predstaviti.

,,Odložena pravda, uskraćena pravda”, poznato je. Dok Medenica broji predmete koje su sudovi završili, zanimljiva je statistika o onima koji još traju.

Čak trećina od 720 predstavki koje su iz Crne Gore upućene Evropskom sudu za ljudska prava odnose se na slučajeve povrede prava suđenja u razumnom roku. O poslovičnoj ažurnosti crnogorskih sudova svjedoče i pritužbe građana Ombudsmanu, kojih je u prošloj godini bilo 481, a najviše ih se odnosilo upravo na odugovlačenje sudskih postupaka.

Zakon za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku donijet je 2007, ali stručnjaci ocjenjuju da se za tri godine njegove primjene malo koristi. Dokaz za to je 10.853 zaostala predmeta iz 2008. i starijih, i oko 240 predstavki pred Evropskim sudom, sa brojem podnijetih kontrolnih zahtjeva (181) i tužbi (33) pred Vrhovnim sudom.

Kako to izgleda u praksi predstavljeno je u Analizi primjene ovog zakona koju je prošlog mjeseca prezentovala Akcija za ljudska prava. Ređaju se primjeri procesa koji traju godinama, pa i decenijama – od osnovnih sudova do viših. Jedan od primjera u Vrhovnom sudu: ,,Tužba zavedena pod Tpz 7/10 podnijeta je od stranke koja navodi da je već devet godina u pritvoru bez pravnosnažne sudske odluke navodeći dva broja krivičnih predmeta, te da se obraćao kontrolnim zahtjevom Vrhovnom sudu 14. 01. 2010. O ovom zahtjevu Vrhovni sud još nije odlučio”.

Darka Kisjelica, advokatica koja je radila pomenutu analizu, za Monitor kaže da je od 181 podnijetog zahtjeva za ubrzanje postupka usvojeno samo 19. ,,Povodom obavještenja predsjednika suda da se sudija u predmetu izjasnio da će određene radnje preduzeti ili predmet završiti u roku ne dužem od četiri mjeseca, od 76 slučajeva u polovini od tog broja taj je rok bezuspješno protekao”.

Ovakav način rada sudova dovodi do ,,nepovjerenje stranaka u domaći pravni sistem pa se rađe obraćaju stranim instancama – na primjer Evropskom sudu za ljudska prava nego što ponovo pokušavaju da ostvare pravo u okviru našeg pravnog poretka”, kaže Kisjelica.

Oni koji pokušaju da iscrpe sve domaće mehanizme susreću se sa različitim aršinima. Praksa Vrhovnog suda povodom primjene zakona nije bila za sve ista. U većini slučajeva sud je odbacio tužbe zbog toga što postupci nisu bili pravnosnažno okončani prije nego što je žalba podnesena.

Kisjelica smatra da ,,ovakvo postupanje izaziva pravnu nesigurnost i podstiče gubitak povjerenja javnosti u sudstvo. Zakon je potpuno jezički jasan – tužba se može podnijeti za sve vrijeme trajanja postupka. Takav stav zauzima u svim svojim odlukama i Evropski sud za ljudska prava. Drugačijim tumačenjem, Vrhovni sud je učinio da zaštita prava na suđenje u razumnom roku postane iluzorna”.

Od 33 podnijete tužbe za pravično zadovoljenje djelimično je usvojen zahtjev samo u tri slučaja, među kojima su i tužbe Vrhovnim sudom povodom vanparničnog postupka koji traje od 1982. Međutim, to što je tužba usvojena i što je utvrđeno da je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku, te dosuđena naknada – nije uticalo na završetak postupka. Još se vodi. Stranke su ostvarile naknadu na ime pravičnog zadovoljenja zbog predugog trajanja postupka od po 500 eura.

Ako je država uštedjela na onima koji godinama čekaju pravdu, neki procesi mnogo su je koštali.

,,Prošle godine oko 280.000 eura država je isplatila građanima koji su neopravdano lišeni slobode. A za pet godina mislim da je iznos između 1 100 000 i 1 200 000 eura”, izjavio je nedavno ministar pravde Duško Marković.

Tačno 1.158.000 eura, odgovoreno je Monitoru iz Ministarstva pravde. U Ministarstvu su objasnili da se za mjesec dana neosnovano provedenih u pritvoru isplaćuje od tri do četiri hiljade eura. Riječ je o naknadi materijalne i nematerijalne štete koju utvrđuje sud u parničnom postupku. Međutim, ovoj proceduri prethodi sporazum sa Ministarstvom pravde: u slučaju da osobe postigne sporazum sa Ministarstvom, onda im se na ime nematerijalne štete isplaćuje do dvije hiljade eura za svaki mjesec koji je ta osoba neosnovano provela u pritvoru.

Bez obzira na to da li je Ministarstvo neopravdano zatvorenim plaćalo dvije ili preko tri hiljade eura, dolazi se do zastrašujućeg podatka o neopravdanom utamničenju od skoro 100 mjeseci. U prošloj godini iz državnog budžeta je isplaćeno 280.200 eura, pretprošle 268.760, u 2008. ukupno 343.500 eura. Brojke ne govore ništa o sudbinama onih koji su mjesecima ležali u zatvoru i na kraju dobili odštetu od 2.000 ili više eura po mjesecu.

Medenica ovu statistiku nije pominjala. No džaba sve brojke i slova, u analitičkom izvještaju Evropske komisije upozorava se da postoji zabrinutost u pogledu valjanosti pristupa i transparentnosti korišćene metodologije i da odgovornost za sudske postupke mora biti unaprijeđena.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo