Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OPOZICIONARI U SISTEMU PRIVILEGIJA: Kritiku zamijenili hladovinom

Objavljeno prije

na

Nedavno je objelodanjeno da je Komisija Univerziteta Mediteran, odlučila da neće da se bave plagijatom ministarke nauke Sanje Vlahović (ali ni njenog partijskog saborca Milana Babovića) jer, navodno, Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom i drugim aktima Univerziteta koji se primjenjuju u datoj situaciji, nijesu regulisana osnovna pitanja plagijata.

Komisija tog fakulteta je, dakle, stala iza brutalnog falsifikata, iako je mogla da narečeno pitanje delegira, recimo, Etičkom odboru. No, nije tema ovog teksta pomenuti plagijat, pisali smo nedavno o tome, temu otvaramo pitanjem: ko je na čelu navedene, takve, Komisije? Depeesovac? Ne. Esdepeovac? Ne. Riječ je o esenpeovcu Srđanu Božoviću. Sinekura je, očigledno, učinila svoje. No, nije on jedini među opozicionarima, sadašnjim ili bivšim, neotporan na privilegije.

Božović, od rascjepa u DPS-u do nezavisnosti – potpredsjednik SNP-a, nekadašnji poslanik te partije, fino se snašao nakon odlaska iz poslaničkih klupa, prije oko pet godina. Sada je u instituciji koja je u srcu Đukanovićevog sistema: član je Savjeta Centralne banke Crne Gore. Tu mjesečno prihoduje 900 eura. Takođe član je i Odbora za reviziju CBCG. Uz to predavač je na Univerzitetu Mediteran odakle mjesečno dobije 950 eura (ček ga penzija od 664 eura), ali i profesor na Fakultetu za državne i evropske studije (za prošlu godinu odatle zaradio 1891 euro).

Ni suprugi Nataši Božović ne ide loše: zaposlena je u Višem sudu, angažovana i u Sudskom savjetu (od jula prošle godine), ali nađe vremena i za pojedine komisije. Od svega toga mjesečno je prošle godine dotirala kućnom budžetu (iz državnog) više od 2000 eura. Srđan u bankama ima depozit u vrijednosti od 42.000 eura, a Nataša skoro 30.000.

Treba li onda da čudi – imajući u vidu udobnost u kombinaciji sa medijskom zavjetrinom – to što Božović neće ni da odgovori novinaru, autoru ovog teksta, kada ga zove za komentar povodom plagijata ministarke nauke?

I Vasilije Lalošević se umirio. Iako je više godina bio istaknuti poslanik SNP-a, nekoliko godina član Administrativnog odbora i Odbora za ljudska prava i slobode Skupštinee, ali jedno vrijeme, ranije, i član predsjedništva Udruženja novinara Crne Gore, sada je našao mirnu luku (u Kumboru), pa je borba za pravedno društvo utihnula.

Lalošević je otišao, kako su mediji prenijeli, na lukrativnu poziciju konsultanta azerbsjdžanske firme Azmont Investments, koja gradi (iako posao ne ide ni blizu najavljivanoga!) hotelsko-turistički kompleks u Kumboru. To je jedna od (sumnjivih) investicija koja je realizovana na relaciji Đukanović – njegovi azerbejdžanski partneri. Sjetimo se, početak gradnje označili su prisustvom sedmostruki crnogorski premijer Đukanović i ministar finansija Azerbejdžana Šahin Mustafajev.

Tu je i Predrag Drecun. Trenutno uhljebljen kod Đukanovićevih partnera. Nema veze što je nekada, dok je bio visoki funkcioner Narodne sloge (Novaka Kilibarde), iz političke teške artiljerije udarao po premijeru i familiji insitirajući da se vrate ukradene pare.

Nakon što je otišao iz (opozicione) politike, dao se u vlastima blizak javni angažman: prvo analitičarski, potom ekonomsko-bankarski (u Prvoj banci premijerovog brata Aca Đukanovića), da bi onda prešao kod pomenutih partnera vlasti, braće Statis. Prvo u njihovu banku, a sada i u njihov (od nedavno) hotel Maestral na Pržnu, gdje će biti direktor. Sve u svemu: Drecun je od žestokog kritičara vlastodržaca, dogurao do istaknutog igrača njihovog sistema. To je lijepo materijalizovao.

U Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) skućio se još jedan opozicionar Dragiša Pešić, esenpeovac. Bio je član Glavnog i Izvršnog odbora SNP Crne Gore, ali i potpredsjednik te partije. Od 2002. godine poslanik u Skupštini, a od 2004. imenovan za Predsjednika Odbora Skupštine za ekonomiju, finansije i budžet. Odatle odlazi u DRI, decembra 2007. godine. Član je Senata te institucije, gdje mjesečno zaradi skoro 1500 eura.

Početkom dvijehiljaditih znao je da kaže: ,,Četrnaestogodišnja neprekidna vladavina Mila Đukanovića donijela je i mnogo negativnog na moralnom planu, jer je vlast na čijem je čelu prepoznata kao akter nedozvoljenih radnji… Crna Gora je na putu da postane privatna država, privatizovana od klanova i struktura koje su se nezakonito obogatile zahvaljujući činjenici da su bili bliski sa Đukanovićem. Sve su pokupovali i ako se tome ne stane na kraj, Crna Gora će biti privatna država, u političkom i ekonomskom smislu.” Iako je danas značajno lošije stanje nego tada, iako je Crna Gora uveliko postala privatna država, Pešića nigdje. Lijepo je u DRI. Hladovina.

Ne tako davno u medije je procurio još jedan primjer opozicionarstva slično prethodnim. Naime, sekretar izvršnog odbora SNP-a i predsjednik danilovgradskog ogranka partije Spasoje Kovačević, ispostavilo se, obavlja funkciju glavnog administratora u kompaniji Projekt konsalting iz Podgorice. Detalj: firma je 100 odsto u vlasništvu Vlade Crne Gore. Po toj liniji, Vlada, koja je osni¬vač te firme za realizaciju infrastrukturnih projekata, bira i odbor direktora.

Zbog toga suse pobunile i Kovačevićeve nekadašnje stranačke kolege. Bivši prvi čovjek Asocijacije mladih SNP Danilovgrad Aleksandar Kalezić (prešao kod Demokrata Alekse Bečića), optužio je Kovačevića da partiju koriste za ostvarenje ličnih ciljeva. Zapitao se: “Kako je Spasoje Kovačević, novoizabrani sekretar Izvršnog odbora Glavnog odbora zapošljen na mjesto glavnog administratora u d.o.o. „Project-consulting” čiji je osnivač Vlada Crne Gore? Kako je zaposlen i da li mu je Srđan Milić bio veza sa Vladom prilikom takvog zapošljenja?”

Intresantno, zapazio je dnevnik Dan, da je u istoj Vladinoj firmi član od¬bo¬ra di¬rek¬to¬ra i Mi¬ju¬ško Ba¬ja¬gić, funk¬ci¬o¬ner SNP-a i pred¬sjed¬nik op¬šti¬ne Plu¬ži¬ne. Rje¬še¬nje o nje¬go¬vom naime¬no¬va¬nju za čla¬na od¬bo¬ra di¬rek¬to¬ra te kom¬pa¬ni¬je pot¬pi¬sao je pre¬mi¬jer Mi¬lo Đu¬ka¬no¬vić u apri¬lu 2008.

Koncem prošle godine strasti je uzburkao predlog naimenovanja još jednog iz opozicionih redova. Skupštinski Administrativni odbor predložio je da se savjetnik u klubu SNP-a Goran Dašić, u ime zakonodavne vlasti, predloži Vladi za člana Komisije za koncesije. Izazvalo je to žestoku polemiku na sjednici Skupštine prije nego je Dašić izabran.

Iz DF-a su tada kazali da je izbor Dašića rezultat političke trgovine SNP-a sa vladajućom koalicijom DPS-SDP. Prvi čovjek Skupštine Ranko Krivokapić (SDP) je tom prilikom kazao da kazao da on lično nema problem da podrži Dašića jer je iz politike dosta dobrih ljudi došlo na neke pozicije gdje su pokazali svoje znanje. Koča Pavlović, PZP, je odgovorio da je izbor rezultat trgovine koalicije SNP-SDP u Plavu što je Krivokapić dematovao uz obrazloženje da nema trgovine, a da je ima ne bi je javno objavljivao ako je riječ o tako malom pitanju. Bilo kako bilo: Dašićeva kandidatura je prošla većinom glasovima vladajuće većine, SNP-a i Pozitivne.

Nijesu to jedini primjeri kada političari iz redova opozicije urone u sistem koji kontroliše Đukanović i njegovi. Nije ni SNP jedina partija – iako se ističe – koja njedri takav kadar. Fenomen nadilazi jednu partiju.

Sistem: od opozicionara do sinekure.


Djelovi opozicije podržavaju kriminalizovani kadar

„Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić, uzmimo njega za primjer, baš je nedavno izjavio da su izbori organizovani nakon objelodanjivanja afere Snima obesmišljeni i neregularni. Takođe je skoro na premijerskom satu pitao Mila Đukanovića; vidi li sebe odgovornog u dijelu rasvetljavanja političke pozadine ubistva Duška Jovanovića? Ono što je još čudnije, jeste činjenica da nema nikog od neosporne opozicije da postavi identično pitanje istom Miliću; da li se on osjeća odgovornim za kreiranje društvenog ambijenta u kojem je moguće zataškati političku pozadinu ubistva Jovanovića, u kojem je moguće falsifikovati izbornu volju građana i šta sve ne, kaže za Monitor Duško Kovačević.

“Zašto ovo kažem? Zato što je SNP, po direktivi Milića, podržao većinski izbor problematičnog Ivice Stankovića na mjestu Vrhovnog državnog tužioca! A Stanković je i predložen na tu funkciju da ne bi otvarao upravo nezgodna i vrišteća pitanja koja vape i traže odgovor decenijama. Tada je trebalo misliti na sve neocrnogorske anomalije i bogaze umjesto što se to radi teatralno i retorički na reklamnoj sceni parlamenta ili medija, post festum!

Zar nije prevršilo svaku mjeru to farisejsko i utilitarmo opoziciono samoreklamerstvo nad tragedijama naše stvarnosti? Opozicija ili dio opozicije bira i podržava korumpirani i kriminalizovani kadar, u dosluhu sa režimom, pa onda postavlja nezgodna i pravdiljubiva pitanja na otvorenoj i demagoškoj sceni? A zauzvrat sama sudjeluje kadrovski u institucionalnim “ofričkim” orgijama, toj zatamljenoj tački crnogorskog parlamentarnog paradoksa gdje se najintezivnije dodiruju i asimiliraju režim i opozicija. “

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo