Povežite se sa nama

DRUŠTVO

OPOZICIONARI U SISTEMU PRIVILEGIJA: Kritiku zamijenili hladovinom

Objavljeno prije

na

Nedavno je objelodanjeno da je Komisija Univerziteta Mediteran, odlučila da neće da se bave plagijatom ministarke nauke Sanje Vlahović (ali ni njenog partijskog saborca Milana Babovića) jer, navodno, Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom i drugim aktima Univerziteta koji se primjenjuju u datoj situaciji, nijesu regulisana osnovna pitanja plagijata.

Komisija tog fakulteta je, dakle, stala iza brutalnog falsifikata, iako je mogla da narečeno pitanje delegira, recimo, Etičkom odboru. No, nije tema ovog teksta pomenuti plagijat, pisali smo nedavno o tome, temu otvaramo pitanjem: ko je na čelu navedene, takve, Komisije? Depeesovac? Ne. Esdepeovac? Ne. Riječ je o esenpeovcu Srđanu Božoviću. Sinekura je, očigledno, učinila svoje. No, nije on jedini među opozicionarima, sadašnjim ili bivšim, neotporan na privilegije.

Božović, od rascjepa u DPS-u do nezavisnosti – potpredsjednik SNP-a, nekadašnji poslanik te partije, fino se snašao nakon odlaska iz poslaničkih klupa, prije oko pet godina. Sada je u instituciji koja je u srcu Đukanovićevog sistema: član je Savjeta Centralne banke Crne Gore. Tu mjesečno prihoduje 900 eura. Takođe član je i Odbora za reviziju CBCG. Uz to predavač je na Univerzitetu Mediteran odakle mjesečno dobije 950 eura (ček ga penzija od 664 eura), ali i profesor na Fakultetu za državne i evropske studije (za prošlu godinu odatle zaradio 1891 euro).

Ni suprugi Nataši Božović ne ide loše: zaposlena je u Višem sudu, angažovana i u Sudskom savjetu (od jula prošle godine), ali nađe vremena i za pojedine komisije. Od svega toga mjesečno je prošle godine dotirala kućnom budžetu (iz državnog) više od 2000 eura. Srđan u bankama ima depozit u vrijednosti od 42.000 eura, a Nataša skoro 30.000.

Treba li onda da čudi – imajući u vidu udobnost u kombinaciji sa medijskom zavjetrinom – to što Božović neće ni da odgovori novinaru, autoru ovog teksta, kada ga zove za komentar povodom plagijata ministarke nauke?

I Vasilije Lalošević se umirio. Iako je više godina bio istaknuti poslanik SNP-a, nekoliko godina član Administrativnog odbora i Odbora za ljudska prava i slobode Skupštinee, ali jedno vrijeme, ranije, i član predsjedništva Udruženja novinara Crne Gore, sada je našao mirnu luku (u Kumboru), pa je borba za pravedno društvo utihnula.

Lalošević je otišao, kako su mediji prenijeli, na lukrativnu poziciju konsultanta azerbsjdžanske firme Azmont Investments, koja gradi (iako posao ne ide ni blizu najavljivanoga!) hotelsko-turistički kompleks u Kumboru. To je jedna od (sumnjivih) investicija koja je realizovana na relaciji Đukanović – njegovi azerbejdžanski partneri. Sjetimo se, početak gradnje označili su prisustvom sedmostruki crnogorski premijer Đukanović i ministar finansija Azerbejdžana Šahin Mustafajev.

Tu je i Predrag Drecun. Trenutno uhljebljen kod Đukanovićevih partnera. Nema veze što je nekada, dok je bio visoki funkcioner Narodne sloge (Novaka Kilibarde), iz političke teške artiljerije udarao po premijeru i familiji insitirajući da se vrate ukradene pare.

Nakon što je otišao iz (opozicione) politike, dao se u vlastima blizak javni angažman: prvo analitičarski, potom ekonomsko-bankarski (u Prvoj banci premijerovog brata Aca Đukanovića), da bi onda prešao kod pomenutih partnera vlasti, braće Statis. Prvo u njihovu banku, a sada i u njihov (od nedavno) hotel Maestral na Pržnu, gdje će biti direktor. Sve u svemu: Drecun je od žestokog kritičara vlastodržaca, dogurao do istaknutog igrača njihovog sistema. To je lijepo materijalizovao.

U Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) skućio se još jedan opozicionar Dragiša Pešić, esenpeovac. Bio je član Glavnog i Izvršnog odbora SNP Crne Gore, ali i potpredsjednik te partije. Od 2002. godine poslanik u Skupštini, a od 2004. imenovan za Predsjednika Odbora Skupštine za ekonomiju, finansije i budžet. Odatle odlazi u DRI, decembra 2007. godine. Član je Senata te institucije, gdje mjesečno zaradi skoro 1500 eura.

Početkom dvijehiljaditih znao je da kaže: ,,Četrnaestogodišnja neprekidna vladavina Mila Đukanovića donijela je i mnogo negativnog na moralnom planu, jer je vlast na čijem je čelu prepoznata kao akter nedozvoljenih radnji… Crna Gora je na putu da postane privatna država, privatizovana od klanova i struktura koje su se nezakonito obogatile zahvaljujući činjenici da su bili bliski sa Đukanovićem. Sve su pokupovali i ako se tome ne stane na kraj, Crna Gora će biti privatna država, u političkom i ekonomskom smislu.” Iako je danas značajno lošije stanje nego tada, iako je Crna Gora uveliko postala privatna država, Pešića nigdje. Lijepo je u DRI. Hladovina.

Ne tako davno u medije je procurio još jedan primjer opozicionarstva slično prethodnim. Naime, sekretar izvršnog odbora SNP-a i predsjednik danilovgradskog ogranka partije Spasoje Kovačević, ispostavilo se, obavlja funkciju glavnog administratora u kompaniji Projekt konsalting iz Podgorice. Detalj: firma je 100 odsto u vlasništvu Vlade Crne Gore. Po toj liniji, Vlada, koja je osni¬vač te firme za realizaciju infrastrukturnih projekata, bira i odbor direktora.

Zbog toga suse pobunile i Kovačevićeve nekadašnje stranačke kolege. Bivši prvi čovjek Asocijacije mladih SNP Danilovgrad Aleksandar Kalezić (prešao kod Demokrata Alekse Bečića), optužio je Kovačevića da partiju koriste za ostvarenje ličnih ciljeva. Zapitao se: “Kako je Spasoje Kovačević, novoizabrani sekretar Izvršnog odbora Glavnog odbora zapošljen na mjesto glavnog administratora u d.o.o. „Project-consulting” čiji je osnivač Vlada Crne Gore? Kako je zaposlen i da li mu je Srđan Milić bio veza sa Vladom prilikom takvog zapošljenja?”

Intresantno, zapazio je dnevnik Dan, da je u istoj Vladinoj firmi član od¬bo¬ra di¬rek¬to¬ra i Mi¬ju¬ško Ba¬ja¬gić, funk¬ci¬o¬ner SNP-a i pred¬sjed¬nik op¬šti¬ne Plu¬ži¬ne. Rje¬še¬nje o nje¬go¬vom naime¬no¬va¬nju za čla¬na od¬bo¬ra di¬rek¬to¬ra te kom¬pa¬ni¬je pot¬pi¬sao je pre¬mi¬jer Mi¬lo Đu¬ka¬no¬vić u apri¬lu 2008.

Koncem prošle godine strasti je uzburkao predlog naimenovanja još jednog iz opozicionih redova. Skupštinski Administrativni odbor predložio je da se savjetnik u klubu SNP-a Goran Dašić, u ime zakonodavne vlasti, predloži Vladi za člana Komisije za koncesije. Izazvalo je to žestoku polemiku na sjednici Skupštine prije nego je Dašić izabran.

Iz DF-a su tada kazali da je izbor Dašića rezultat političke trgovine SNP-a sa vladajućom koalicijom DPS-SDP. Prvi čovjek Skupštine Ranko Krivokapić (SDP) je tom prilikom kazao da kazao da on lično nema problem da podrži Dašića jer je iz politike dosta dobrih ljudi došlo na neke pozicije gdje su pokazali svoje znanje. Koča Pavlović, PZP, je odgovorio da je izbor rezultat trgovine koalicije SNP-SDP u Plavu što je Krivokapić dematovao uz obrazloženje da nema trgovine, a da je ima ne bi je javno objavljivao ako je riječ o tako malom pitanju. Bilo kako bilo: Dašićeva kandidatura je prošla većinom glasovima vladajuće većine, SNP-a i Pozitivne.

Nijesu to jedini primjeri kada političari iz redova opozicije urone u sistem koji kontroliše Đukanović i njegovi. Nije ni SNP jedina partija – iako se ističe – koja njedri takav kadar. Fenomen nadilazi jednu partiju.

Sistem: od opozicionara do sinekure.


Djelovi opozicije podržavaju kriminalizovani kadar

„Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić, uzmimo njega za primjer, baš je nedavno izjavio da su izbori organizovani nakon objelodanjivanja afere Snima obesmišljeni i neregularni. Takođe je skoro na premijerskom satu pitao Mila Đukanovića; vidi li sebe odgovornog u dijelu rasvetljavanja političke pozadine ubistva Duška Jovanovića? Ono što je još čudnije, jeste činjenica da nema nikog od neosporne opozicije da postavi identično pitanje istom Miliću; da li se on osjeća odgovornim za kreiranje društvenog ambijenta u kojem je moguće zataškati političku pozadinu ubistva Jovanovića, u kojem je moguće falsifikovati izbornu volju građana i šta sve ne, kaže za Monitor Duško Kovačević.

“Zašto ovo kažem? Zato što je SNP, po direktivi Milića, podržao većinski izbor problematičnog Ivice Stankovića na mjestu Vrhovnog državnog tužioca! A Stanković je i predložen na tu funkciju da ne bi otvarao upravo nezgodna i vrišteća pitanja koja vape i traže odgovor decenijama. Tada je trebalo misliti na sve neocrnogorske anomalije i bogaze umjesto što se to radi teatralno i retorički na reklamnoj sceni parlamenta ili medija, post festum!

Zar nije prevršilo svaku mjeru to farisejsko i utilitarmo opoziciono samoreklamerstvo nad tragedijama naše stvarnosti? Opozicija ili dio opozicije bira i podržava korumpirani i kriminalizovani kadar, u dosluhu sa režimom, pa onda postavlja nezgodna i pravdiljubiva pitanja na otvorenoj i demagoškoj sceni? A zauzvrat sama sudjeluje kadrovski u institucionalnim “ofričkim” orgijama, toj zatamljenoj tački crnogorskog parlamentarnog paradoksa gdje se najintezivnije dodiruju i asimiliraju režim i opozicija. “

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo